Zašto je Viktoru Šoberu produljen mandat na samo 6 mjeseci?

Informacija da je Viktoru Šoberu, aktualnom direktoru Zračne luke Ruđer Bošković Dubrovnik produljen mandat na samo 6 mjeseci, te da nije raspisan novi natječaj za tu poželjnu funkciju, iako njegov sadašnji mandat traje do kolovoza, izazvala je čuđenje, pa i špekulacije u javnosti.

Što je u pozadini?

Vlada je ovoga tjedna na zatvorenoj sjednici predložila Skupštini društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o. ponovno imenovanje Viktora Šobera za direktora još najdulje šest mjeseci – odnosno do imenovanja direktora putem javnog natječaja.

Na istoj su sjednici na razdoblje od najduže šest mjeseci Irena Gerovac Zrnić i Ivo Miletić imenovani za članove Nadzornog odbora društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o., također do provedbe postupka izbora članova Nadzornog odbora društva.

Mnoge je produljene ugovora  Šoberu za šest mjeseci i neraspisivanje natječaja za izbor direktora Zračne luke začudilo. Očekivao se novi natječaj za Zračnu luku koji uvijek izazove veliku pozornost, a u kuloarima se već dugo spominje kako se Šober želi vratiti u Bruxelles zbog čega lobiranje za novog direktora najvažnijeg poduzeća u Dubrovačko neretvanskoj županiji uvelike traje.

No razlog produljenju ugovora direktoru i članovima nadzornog odbora Zračne luke, nije politički, nego je vezan za nove propise koje je Hrvatska trebala implementirati u postupku pristupanja OECD-u.

Zbog toga je Vlada na nedavnoj sjednici na isti način produljila imenovanja direktorima još nekoliko strateški važnih državnih poduzeća, odnosno pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.  

Javni natječaji

Za ta društva, njih 36, odnosno 39 državnih poduzeća, primjenjuje se novi Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji propisuje da se članovi nadzornih odbora biraju putem javnog natječaja, uz stručne uvjete i postupak vrednovanja kandidata. Zbog toga će Irena Gerovac Zrnić i Ivo Miletić, biti zadnji članovi Nadzornog odbora Zračne luke Dubrovnik imenovani bez natječaja.

Novi standardi upravljanja državnim portfeljem, profesionalizacija upravljanja državnim tvrtkama po principima OECD-a, trebali bi rezultirati izborom kadrova u nadzorne odbore društava koji će imati više od političke podrške, minimalno 10 godina iskustva na poslovima u struci, financijama i upravljanju rizicima.

Hoće li šest mjeseci biti dovoljno za izbore svih direktora i članova nadzornih odbora tek treba vidjeti jer uredba o izboru nadzornika i menadžera kojom Vlada mora imenovati posebna povjerenstva koja će raspisati natječaje, na snagu stupa tek početkom 2027.

Tijekom javnog savjetovanja tu je, prenose mediji, najviše zaiskrilo između Vlade i udruga civilnog društva koje su smatrale da njihovi članovi trebaju biti više uključeni u povjerenstva koji će se birati iz redova neovisnih stručnjaka, profesora na fakultetima, akademika, stručnjaka za upravljanje ljudskim resursima, s višegodišnjim iskustvom u struci, korporativnom i upravljanju ljudskim resursima te drugim područjima bitnima za posao nadzornih odbora.

Svakako, novi propisi iz OECD-a za državna poduzeća ne bi bilo zgorega preslikati i na lokalnu razinu na poduzeća u vlasništvu gradova i općina kao što su Vodovod Dubrovnik, Sanitat, Čistoća, Libertas, Boninovo, Vrtlar –  za koja takva zakonska obveza ne postoji.

Njihove članove nadzornih odbora u pravilu imenuje skupština društva, najčešće gradonačelnik, odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, bez obveze provođenja javnog natječaja.