Povodom druge godišnjice smrti književnika i akademika Luka Paljetka, u Galeriji Dulčić Masle Pulitika na sam dan godišnjice, 12. svibnja, predstavljena je pjesničko-grafička mapa ‘List je čovjek koji hoda zrakom – hommage Luku Paljetku’ te otvorena izložba grafika iz mape objavljene 2024. godine u čast velikom dubrovačkom pjesniku.
Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina naglasio je kako je večerašnja izložba kao i predstavljanje mape, nastavak proizašle inicijative njegovih bliskih prijatelja i dugogodišnjih suradnika – profesorice Bakija i skladatelja Matičevića – koji su, iz ljubavi i poštovanja prema gosparu Luku, osmislili večer u njegovu čast povodom prve godišnjice smrti. Dodao je kako je Umjetnička galerija Dubrovnik imala čast surađivati s akademikom Lukom Paljetkom kroz brojne projekte, od izložbi do predstavljanja, osobito pjesničko-grafičkih mapa. Posebno je istaknuo posljednja dva predstavljanja, koja su se odvila upravo u Galeriji Dulčić Masle Pulitika te u Atelijeru Pulitika i to zahvaljujući nesebičnom zalaganju gospodina Boža Biškupića i njegovoj Zbirci Biškupić, koji su s velikim poštovanjem i ljubavlju podržavali Lukov rad. Prisjetio se i riječi gospodina Biškupića izgovorenih na tom posljednjem predstavljanju: ‘Trebate imati sve od Luka’. Te su riječi odjeknule duboko i sažele vrijednost i veličinu nasljeđa koje nam je Luko ostavio, rekao je Smokvina. Zahvalio je svima na dolasku a za kraj se osobno zahvalio Luku na svemu te dodao kako će ovaj veliki Dubrovčanin zauvijek ostati s nama u stihovima, slikama i sjećanjima.
Kustosica izložbe Petra Golušić, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik kazala je kako su na izložbi predstavljene sve grafike iz mape, a grafike su otisnute u atelijerima umjetnika.
Svaki rad je autentičan rukopis koji je hommage čovjeku otvorenog uma i širokog duha te zanimljive svestranosti u bogatom stvaralaštvu. Bezvremenska sloboda je prisutna, jedan hommage koji duboko počiva u poštivanju srži ljudskog bića je zahtjevna priča koja se uspijeva dogoditi u 34 grafike gdje je harmonija jasna i majstorski uspostavljena. Ulazi se vizualno u Paljetkove svjetove snovitosti, jednostavnosti, višerazinske misaone dubine. Događa se u grafikama proces koji je Paljetak koristio u lirskoj filozofiji, a to podrazumijeva ideju da je sve prisutno u svemu te da je kreacija u preslagivanju pojavnoga, fikcionalnog i mišljenoga. Neizostavno je spomenuti humanističke svjetonazore, lucidnost i bistrinu uma Paljetka što se i markira u grafikama. Događa se brisanje ustaljene granice između čovjeka i kozmosa. Samim tim progovara se unutarnjim govorom o suptilnim i fragilnim predjelima. Iskazi se nižu i u njihovoj raznolikosti se vidi mnoštvo svjetova duhovnog obilježja kojima se kretao Paljetak, istaknula je kustosica Golušić.
O Luku Paljetku govorila je povjesničarka književnosti i književna kritičarka izvanredna profesorica dr.sc. Katja Bakija koja je vrsna poznavateljica njegova opusa.
Ponovno nas je u ovom lijepom prostoru Galerije Dulčić Masle Pulitika okupilo Lukovo umjeteonstvo, čarolija njegovih svjetova i to u suglasju, jedinstvu i prožimanju riječi i slike. Nakon grafičkih mapa Haiku iz bolnice, nastale u Kliničkoj bolnici Dubrava i Kliničkoj bolnici Merkur u prosincu 2022. godine, te Sarabande za Anamariju, predstavljamo još jedno vrijedno bibliofilsko izdanje edicije Biškupić, koje je grafički oblikovao i uredio njezin osnivač, utemeljitelj i urednik Božo Biškupić. Jedina bitna razlika između predstavljanja dvije mape, ove večeras i prethodne, jest to da je Luko tad bio s nama. Doista je Luko Paljetak svojim odlaskom ostavio jednu veliku i duboku prazninu koju će biti vrlo teško ispuniti.
Bakija je naglasila kako grafičko-pjesnička mapa okuplja 34 grafike i 17 pjesničkih tekstova, ostvarujući snažnu sinergiju riječi i slike.
Pred nama je svojevrsni pjesnički i likovni spomenik, oproštaj od istinskog velikana hrvatske književnosti i kulture Luka Paljetka. Mapa je objavljena 22. listopada 2024. godine u ediciji Vid kao hommage dugogodišnjem prijateljstvu i suradnji s Lukom Paljetkom. Uz grafike, sadrži pjesme sedamnaest autorica i autora od kojih svaki na svoj način progovaraju o Luku i njegovu mjestu u hrvatskoj književnosti. Autor predgovora mape naslovljen Hommage Luku stihom i slikom je akademik Krešimir Nemec. Pjesnički tekstovi u ovoj pjesničko-grafičkoj mapi svjedoče tugu, poštovanje i divljenje – pretačući iskustvo prijateljstva i zajedništva u stihove i lirske proze.
Borgesje zapisao kako su riječi simbol zajedničkog pamćenja. Ova mapa upravo to i jest, prostor zajedničkog pamćenja. Tuga gubitka utkana je u mrežu Paljetku toliko bliskih soneta. Dvije godine nakon Lukova odlaska, čitamo je kao dostojanstven pjesničko-grafički oproštaj. Autori su na bolni Paljetkov odlazak odgovorili svojim medijem – stihom. Od 17 pjesničkih tekstova najviše ih je napisano u Paljetku toliko omiljenoj formi sonetu. Ernest Fišer u svom sonetu pjeva o prijateljstvu kao daru od Boga, nazivajući Luka ‘uho za slušanje i rame za plakanje’, on je njemu ‘alkemičar riječi i poznavatelj puteva duše’, a svojim stihovima iskazuje nadu u susret ‘tamo negdje iza zvijezda gdje savit će gnijezda kao pjesnici od istinskih materinskih riječi’. Autor Pavle Goranović u svom ga sonetu poistovjećuje s Gradom, koji je i bio mjera njegovog pjesništva. Drago Štambuk u pjesničkoj prozi zanimljivog naslova ‘Paljetkovanje’, Paljetka vidi kao ‘kneza stiha’, dok stih ‘List je čovjek koji hoda zrakom’ Anke Žagar, daje naslov cijeloj mapi.
Paljetak je kroz svoje stvaralaštvo, pjesničko i dramsko, vrlo intenzivno intertekstualno razgovarao s perjanicama bogate dubrovačke književne baštine, s Marinom Držićem, Ivanom Gundulićem, Ivom Vojnovićem, ali i s velikanima pjesničke riječi Antunom Brankom Šimićem, Tinom Ujevićem, a isto tako se upuštao u svoje pjesničke dijaloge s Petrarcom, Shakespeareom, Lorcom. Ali je s druge strane uvijek ostajao svoj, neponovljiv, poseban u svemu što je stvorio. O Lukovoj renesansnoj raskošnoj svestranosti najbolje svjedoče njegovi široki interesi. Bio je dramski pisac, vrstan prevoditelj, esejist, kritičar, književni povjesničar, lutkar, prvenstveno, usuđujem se reći, bio je pjesnik o čemu svjedoči 60-ak pjesničkih zbirki koje je Luko objavio, preko tisuću bibliografskih jedinica, točnije, 1057. Ali brojke nisu ono što ga određuje. Određuje ga glas koji i dalje traje. Jer, kao i svi veliki pjesnici, Paljetak nije samo pisao, on je stvarao svjetove. Svjetove u kojima se susreću sumnja i nada, nemir i smiraj, odlazak i trajanje. Svjetove u kojima se, prije ili kasnije, svi moramo ogledati. Zato je ova mapa dostojan oproštaj, ali i više od toga. Ona je potvrda da pjesma nadživljuje vrijeme, da riječ ostaje. I da pravi i veliki pjesnici, a Luko je to bio, unatoč fizičkom odlasku nikada ne odlaze, zaključila je povjesničarka književnosti Bakija.
O velikanu hrvatske književnosti Luku Paljetku, radu i prijateljstvu s njime, govorio je urednik i izdavač mape Božo Biškupić.
