28.8 C
Dubrovnik
Utorak, 1 srpnja, 2025
HomeKulturaOSVRT Sanje Dražić na dosadašnji glazbeni program Igara

OSVRT Sanje Dražić na dosadašnji glazbeni program Igara

I po datumu i po broju koncerata prošli smo pola puta 75.Dubrovačkih ljetnih igara. Odmjereni je hod glazbenih događanja – dan, dva pauze između- a svi se uglavnom održavaju u Kneževom dvoru. Sreća je da nas je vrijeme poslužilo i da kiša nije organizatoru napravila paniku u traženju nekog prikladnog zatvorenog prostora. E, tu dolazimo do problema koji se u Dubrovniku rasteže iz desetljeća u desetljeće: koncertna dvorana! Ali, o tome nekom drugom prilikom.

Napisala: Sanja Dražić, glazbena kritičarka

Ne znamo što je sadašnje vodstvo naslijedilo od prošlog, odnosno, koji su izvođači već bili dogovoreni, a koji su novi. Uglavnom, nova umjetnička ravnateljica Igara Martina Filjak, naša renomirana klaviristica međunarodne karijere, ovogodišnjem je glazbenom programu zadala temu: Mediteran. Dosadašnja praksa Igara nije bila imati neku programsku nit vodilju, jedino se nastojalo držati pravila da se u Grad dovedu odlični i najbolji umjetnici. I da dubrovački koncerti i projekti ne budu repriza reprize s nekog drugog festivala.

Od početka ovogodišnjih Igara do sada taj se Mediteran provlačio na različite načine, a ponekad ga je bilo i teško pronaći. Najviše smo ga osjetili na prvom koncertu imena Mare Nostrum sastava Hespérion i na večeri sa španjolskom glazbom koju je izveo Antiphonus i Petrit Çeku. Kao i u Hekubi rađenoj po ideji Katarine Livljanić. I u velikoj mjeri na koncertu s dubrovačkim izvođačima, violistom Markom Generom i pijanisticom i skladateljicom Marijom Grazio.

Mediteran

Nekad je Mediteran bio tek u naslovu neke od skladbi s programa ili u njenoj posveti, nekad u mjestu rođenja skladatelja ili izvođača. A na nekim ga koncertima uopće nije bilo. Nažalost, vonj gradela iz susjedstva Kneževoga dvora je Mediteran nametao na svoj način. Kao i dress code dijela publike. Jer, bilo je onih koji su čak i u prvom redu, metar ili dva od izvođača, u (pre)kratkim hlačama pokazivali svoje nožice. A pri tom i šlapice, japanke i natikače pa je stvarno izgledalo da nakon koncerta planiraju prošetat rivom pa se uvalit u more. Smiju li takvi na koncert – i to u Dvor?

S Mediteranom ili bez njega, najvažnija nam je ipak kvaliteta koncerata.

Za ovaj prvi dio Igara možemo reći da nije imao većih oscilacija u kvaliteti. Najbolji koncert pripada gudačkom kvartetu Arod. Četiri mlada gudača koja povezuje pariški konzervatorij zadovoljili su najstrože kriterije i podsjetili nas na dane u kojima su formu gudačkog kvarteta predstavljala najbolja svjetska imena. A najlošiji u ova tri tjedna– kakve li ironije- bio je jedan drugi gudački kvartet. Prvo upozorimo kako se nije smjelo u kratkom vremenu angažirati po strukturi dva ista komorna sastava, tim više što su zaista daleko po kvaliteti. Pa nakon prvog, drugome usporedba nije išla na ruku. Radi se o Zagrebačkom kvartetu u čijem je nastupu potpuno izostalo komorno zajedništvo te je postao zamoran. A programom nas je iznenadio ansambl Bach Consort Wien jer smo očekivali Bachova djela, ili barem barokna. A dobili smo foklornu večer s tradicijskom južnoameričkom glazbom. Doduše, izrazito uživljeno izvedenom.

Od solista na Igrama istaknimo violončelisticu Moniku Leskovar, kontratenora Maxa Emanuela Cenčića i klavirista Pierrea Laurenta Aimarda. Recimo kako su svi koncerti bili primjerenog trajanja. Sparne i vruće dubrovačke večeri ne dozvoljavaju duga druženja izvođača i publike. Za pohvalu je da su mnogi izvodili hrvatske skladatelje. Možda bi uvrštavanje skladbi naših autora mogao biti uvjet u programu?

Pohvalno da je ravnateljica Filjak na svakom koncertu

A za pohvalu je i da je Martina Filjak u publici gotovo na svakom koncertu – jer svaki uostalom potpisuje imenom i prezimenom. A kako će inače suditi o kvaliteti programa kojega je osmislila? Jer, ako čita komentare iz festivalske palače, dobit će pogrešnu sliku.

Naime, i ove godine – ali u znatno manjoj mjeri -svaki svoj koncert Igre poprate hvalospjevima. Taj uglavnom nerealan tekst prepun laskavih epiteta preuzmu svi portali pa javnost stekne krivi dojam. Pa ne može – niti mora- baš sve biti genijano, izvanredno ili neponovljivo! I nisu svi izvođači i ansambli miljenici publike!

A sad o podacima koji se mogu provjeriti i na fotografijama. Knežev dvor niti jednom do sada nije bio prepun. Niti smo doživjeli ovacije.

Ma, sad ću preći u prvo lice – ja gotovo četrdeset godina službeno prisustvujem svakom koncertu Igara i glazbenog života Grada uopće. I naučila sam što su ovacije. A prepun Dvor znači da je dio potencijalne publike ostao ispred njegovih vrata. Čestitam Igrama na dosadašnjem programu, ali bih voljela da su realnije u komentarima. Odnosno, trebali bi samo napisati podatke i činjenice, bez interpretativnih analiza i neumjesnih uljepšavanja. Ne sjećam se da su u prošlosti postojali takvi panegirici. Nisu se ni izgovarali, a kamoli pisali da bi time postali i dokument! I to upitne vjerodostojnosti.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA