21.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 20 svibnja, 2024
NaslovnicaVijestiŽUPKA: Brza cesta DA, ali NE i "kineski zid" kroz očuvani krajolik!

ŽUPKA: Brza cesta DA, ali NE i “kineski zid” kroz očuvani krajolik!

Iz Župske stranke ŽUPKA poslali su osvrt na Studiju utjecaja na okoliš buduće brze ceste Dubrovnik – Zračna luka. Iako smatraju da je župska zaobilaznica nužna, naveli su brojne primjedbe na trasu ceste, koja bi mogla, narušiti prostor Župe dubrovačke. Njihove konkretne primjedbe pročitajte u priopćenju koje prenosimo u nastavku.

-Izgradnja planirane Župske obilaznice s pristupnim cestama nameće se kao nužan uvjet prometnog rasterećenja dionice postojeće državne ceste D8 koja je već godinama zagušena te je onemogućeno normalno prometovanje svih korisnika navedene ceste, a to potvrđuju i brojke na brojaču prometa u Kuparima koje kažu da tijekom ljetne sezone kroz Župu prođe oko 24 000 vozila.

Prema podacima Studije utjecaja na okoliš, 20% prometa se odnosi na tranzitni promet, međutim ne znamo koliki postotak otpada na, što se same Župe tiče, tranzitni promet između Grada i zračne luke, a vjerujemo da se radi o vrlo visokom postotku. Iz tog razloga, planiranu cestu kolokvijalno možemo nazvati “Župskom obilaznicom”.

Također, možemo zaključiti da će upravo ova brza cesta u najvećoj mjeri riješiti problem prometnih gužvi na području Župe dubrovačke. Međutim, ne možemo i ne smijemo dopustiti rješavanje ovog pitanja polovičnim rješenjima koji će tehnički riješiti situaciju u prometu, ali će s druge strane prouzročiti veliku štetu po, ionako ugrožen, jedinstveni prostor Župe dubrovačke.

Nekome je prostor Župe samo još jedna karta na prometnom planu Hrvatske, nama je Župa dom. Uvidom u dokumentaciju studije utjecaja na okoliš, uočili smo niz situacija za koje vjerujemo da će bitno utjecati na okoliš, zdravlje i kvalitetu života naših sugrađana.

1. Vijadukt Bijelo Polje – od stacionaže 12+800 do 13+800, dakle u duljini od 1 000 m se planira nasip s maksimalnom visinom od 17,18 m. Dakle, u očuvanom krajoliku Župe dubrovačke, na obradivom tlu, predviđen je nasip duljine jednog kilometra s maksimalnom visinom od 17,8 m (usporedbe radi, Kineski zid ima prosječnu visinu od 16 m). Nasip je planiran i od stacionaže 13+950 do 14+250 u duljini od 300 m s maksimalnom visinom 9,39 m, kao i od stacionaže 14+450 do 14+700 duljine 250 m i maksimalnom visinom 9,18 m. Dakle, u rasponu od Vijadukta Bijelo Polje do Tunela Baletići predviđeno je ukupno 1550 m nasipa, čija maksimalna visina iznosi 17,18 m.

2. Tunel Baletići – U neposrednoj blizini planiranog tunela nalazi se izvor Žeginjac (iznad tunela), Brašina i Skoračica (ispod tunela). U studiji se ne navodi da su provedena hidrološka istraživanja za navedeno područje. Postoji velika vjerojatnost da će izgradnjom tunela Baletići doći do oštećenja i potpunog uništenja stoljetnih izvora pitke vode.

3. Izvor Klanjevica – Prema Studiji, izvor se nalazi 82 m južno od stacionaže 15+650 glavne trase, a za isti nisu navedena hidrološka istraživanja, te postoji velika opasnost da će izgradnjom glavne trase doći do uništenja ovog stoljetnog izvora pitke vode. Navedeni izvor je ujedno i jedini izvor pitke vode za stanovnike Klokurića.

4. Čvorišta – Na području Župe dubrovačke predviđeni su spojevi na Župsku obilaznicu i to u Bijelom polju spojnom cestom 6 koja od čvora ide sve do raskrižja u Kuparima, kao i spoj sjeverno prema naselju Grbavac. Druga dva čvorišta se nalaze na Gajinama i Solinama. Iako je tehnički i praktično dobro da imamo što više spojeva, veliki broj spojeva koji se planiraju izvesti na strmom terenu zauzimaju veliki prostor te će dodatno narušiti krajobraz, pa tako i utjecati na očuvanje prirode.

5. Pristupna cesta 6 – Od raskrižja Kupari do čvora “Župa” u Bjelo Polju povezuje državnu cestu D8 i Župsku obilaznicu u duljini od 2,5 km, te uglavnom prolazi poplavnim područjem bujičnih vodotoka, pojačane erozije i kultiviranim krajobrazom. Ona prolazi u neposrednoj blizini više stambenih objekata. Ono što nije navedeno u studiji je da će cesta u samom početku trase u prvih 100 metara proći preko prostora koji je u zadnjih nekoliko godina bio poplavljen. Ostaje nepoznanica što će biti s kanalom koji se trenutno nalazi na tom prostoru, a koji bi zbog potrebe širenja postojeće prometnice trebao ostati ispod iste. Ne spominje se niti da će u tih prvih 100 m od raskrižja Kupari, prometnica biti udaljena 5 metara od stambenog objekta.

Treba istaknuti da je Općina Župa dubrovačka prostorno jedna od najmanjih općina u županiji s tek 22,8 km2 te da se svakom kvadratu tog prostora treba pristupiti s posebnom pažnjom.

Studija utjecaja na okoliš bazira se na samo jednoj od četiri varijante koje su predstavljene Studijom izvedivosti 2018. godine, pa nemamo mogućnost usporedbe s drugom opcijom. Time se stanovnicima Župe i drugih područja kroz koje prolazi trasa ove ceste nameće isključivo jedna varijanta i pokušava ih se staviti pred gotov čin, bez da se u javnosti provela prethodna rasprava o odabiru jedne od ponuđenih opcija. Takav odnos prema Župi ne možemo i nećemo prihvatiti, stoji u priopćenju Župske stranke – ŽUPKA.

2 KOMENTARI

  1. Nešto ne štima sa glavama ljudi koji planiraju dvije trake brze ceste od Osojnika do Karosovića. Prije nekoliko godina objavljeno je da su autoceste isplative kod prosječnog prometa od 16 000 vozila dnevno na godišnjoj bazi. Čitam da brojila prometa ove sezone očitavaju 24 000 vozila dnevnog prometa u sezoni.
    Prijelazi Karosovići i Vitaljina najlošiji su ocijenjeni prijelazi u državi po recenzijama gostiju. Vikendima se ovog ljeta čekalo od 4-9 sati u koloni od 6 km na ova dva prijelaza.
    Ministar Butković je izjavio prije par dana
    da je u hrvatskoj 2/3 prometa automobilski promet a 1/3 kamionski.
    Logično je reći da su to pretežito turisti.
    Jasno je da turisti žele ići primorjem ako idu na odmor na more. I tu dolazimo do velikog tranzitnog problema zbog infrastrukture za koju se već sada može reći da nije dobro procijenjena u smislu obujma prometa.
    Nije problem u zagađenju jer idemo za 10-15 godina ka električnim i hibridnim vozilima nego u protočnosti Jadranskog koridora. Dodatni problem će biti i kad se probije autocesta prema Podgorici granični prelazi HR/BiH i BiH/CG sve dok ove susjedne zemlje ne uđu u EU odnosno Šengen. Da, očigledno imamo ogroman problem. A ako sada pogriješimo bojim se da će to biti kasnije teško popraviti.
    Napose razumjem i ove probleme kroz Župu. Nešto je trulo u državi Danskoj.

    • Kada se napravi brzac esta,moze se i granicni prijelaz prosiriti.
      Vec sada je promet kroz Zupu katastrofalan, a sto ce tek biti kada se jednog dana naprave Kupari,Plat,BELVEDERE ITD?
      Htjeli mi to ili ne,promet ce samo rasti a mi smo sa ovom prastarom cestom od Dola do Karasovica jos uvijek u srednjem vijeku.
      Ako se vec pravi cesta,onda neka bude sa 4 trake,a ne ono ruglo na Peljescu gdje nigdje nikoga ne mozes preteci, pa se vozi iza kamp kucice 40km/h.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA