Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) objavio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2026., među kojima su i preporuke za Dubrovačko-neretvansku županiju.
Sukladno preporukama HZZ-a u obrazovne programe u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata uvršteni su dvogodišnji ili trogodišnji srednjoškolski programi za izobrazbu konobara, kuhara, prodavača, vozača motornog vozila, tesara, armirača, zidara, slastičara, mesara, pekara, polagača keramičkih pločica, elektroinstalatera, fasadera, vodoinstalatera kućnih instalacija (kućnih majstora), bravara, električara, rukovoditelja građevinskim strojem, gipsera.
U četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolske smjerove u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata uvršteni su programi za izobraznu medicinskih sestra, građevinskih tehničara, kozmetičara.
Kad su pak u pitanju stručni studiji iz HZZ-a smatraju kako je potrebno povećati broj upisani i stipendiranih učenika koji pohađaju programe za izobrazbu medicinskih sestra i fizioterapeuta.
Kad su pak u pitanju sveučilišni studiji iz HZZO-a preporučuju povećati broj upisani i stipendiranih osoba koje pohađaju studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, medicine, građevinarstva, edukacijske rehabilitacije, psihologije, logopedije, nastavničkog smjera iz fizike, matematike i informatike, kao i onih koji pohađaju studije računarstva, elektrotehnike i informacijske tehnologije, farmacije, medicinske biokemije, strojarstva, učiteljski studij, arhitekturu kao i studije za izobrazbu glazbenih instrumenata.
HZZ je izdao preporuke i za obrazovne programe u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika i studenta sukladno kojima treba smanjiti broj upisanih u četverogodišnji srednjoškolski smjer ekonomist i komercijalist te broj onih koji pohađaju sveučilišni studij poslovne ekonomije.
“Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih testovima tržišta rada, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju.
Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju
napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti
strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih
zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja
upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti
i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te
promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine.
Premda su jasne i izravne, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se
povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim
obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno.
S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada”, kazali su među ostalim o donesenim preporukama iz HZZ-a.
