28.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 21 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiZANIMLJIVI REZUTATI ISTRAŽIVANJA Samo 8 posto Hrvata je spremno platiti za vijesti

ZANIMLJIVI REZUTATI ISTRAŽIVANJA Samo 8 posto Hrvata je spremno platiti za vijesti

Profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i stručnjakinja za medije Zrinjka Peruško gostovala je u Točki na tjedan N1 televizije, gdje se osvrnula na glavne zaključke Reutersovog digital news izvješća.

Mnogo je tema i pitanja koje se tiču medija, ali i njihove publike. Kao to do čega će dovesti prebacivanje na društvene mreže kao glavne izvore informiranja i kakve izazove to donosi za biznis modele u medijima? Zanimljivo je i detektirati što je uzrok izbjegavanja vijesti i kakve posljedice to može imati za društvo i demokraciju.

No, za početak, što je Reutersov digital news izvještaj?

“Radi se o najvećem istraživanju u svijetu, koje istražuje navike upotrebe vijesti. Ove godine je sudjelovalo 46 zemalja sa svih kontinenata, a Hrvatska sudjeluje od 2017. Sve je počelo 2012., s pet zemalja, ali potom je porastao interes, kao i financiranje istraživanja. U kojem ponajprije sudjeluje Google, što je podložno kritikama jer ta kompanija ima interes. Svaka zemlja ima uzorak od 2000 ispitanika, koji nije probabilistički, već se radi o panelu koji koriste istraživačke agencije”, pojasnila je Peruško i dodala:

“Jedna stvar treba biti jasna, radi se o uzorku ljudi koji prate vijesti i koji imaju pristup internetu. To je već jedno ograničenje od ukupne publike pa to treba imati na umu kad se analiziraju rezultati.”

Ono što u istraživanju “udara u glavu” jesu društvene mreže kao izvor informiranja.

“Od 2018. ili 2019. su postali ukupno prevladavajući izvori informacija, ali to se razlikuje po zemljama i dobnim skupinama. Iako u Hrvatskoj većina ispitanika svoje vijesti dobiva putem digitalnih izvora, još uvijek je najveći izvor individualnih medija televizija. I to vidimo u cijelom svijetu. Taj prijelaz u digitalnu svijetu ne isključuje tradicionalne medije, a o tome je važno voditi računa kad analiziramo medije i njihovu konzumaciju”, naglasila je Peruško i istaknula da televizija dominira kod starije publike.

Postoji podosta izazova, a kao glavni će se uvijek istaknuti dezinformiranje i lažne vijesti.

“Najviše se nalaze na društvenim mrežama. S druge strane je dezinformacije, posebno one namjerne, vrlo teško prepoznati samostalno. Čak i ljudi koji su u medijima ne mogu lako prepoznati vijesti koje se plasiraju na taj način. To je problem jer mlađe generacije ne dobivaju provjerene i točne informacije.”

Pitanje je i koliko životna dob utječe na promjenu medijskih navika jer svakako se vidi određena korelacija. Također, prilagođavaju li se mediji novom dobu?

“Još nismo sigurno na koji način utječe, ali vidimo da upotreba tiskanih medija pada kod onih koji su ih čitali kao mlađi. Kako će se to dalje razvijati, još moramo vidjeti. Što se prilagodbe medija tiče, tu još nije pronađeno rješenje. Vidimo da veliki novac i profit ide platformama koje “vrte” komunikaciju, na kojima se vide vijesti medijskih organizacija. U nekim zemljama dobiva se određena nadoknada za korištenje njihovih vijesti. Javno financiranje informativnih medija i izvora je još jedan način kako do sredstava, što je važno u vrijeme dok se reklame povlače iz medija. Što se direktnog plaćanja tiče, to ne ide, samo osam posto Hrvata plaća za vijesti.”

Očekivano, povjerenje u medije je palo. Ne samo u Hrvatskoj nego na svim tržištima koja su sudjelovala u istraživanju.

“Hrvatska je na 34 posto povjerenja u medije, što je slično kao u ostalim zemljama južnog dijela Europe. Tijekom pandemijskih godina je bio pozitivan skok, što je uobičajeno jer se u vremenima krize ljudi osjećaju medijima. Kad gledamo medije koje ljudi prate, povjerenje je puno veće. Također, kad govorimo o povjerenju u medije, treba znati dvije stvari, posebno je povezano s političkom orijentacijom, što se ne pokazuje samo u Hrvatskoj nego i svijetu. Desno orijentirana publika ima niže povjerenje u medije, kao i ljudi koji više koriste internet jer se češće susreću s dezinformacijama.”

Političke elite imaju poveću ulogu u cijeloj ovoj priči, a najveći i najbolji primjer je bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je sve što mu se ne sviđa nazivao lažnim.

“Na drugom mjestu u svijetu po kritikama protiv medija koje primjećuju gledatelji je Hrvatska. Iako se ne navodi kao zemlja u kojima to negativno utječe na povjerenje. Nažalost, imamo veliku količinu političke kritike prema medijima i to je žalosno jer političari se ne bi smjeli ponašati na taj način. Tako nešto u globalu loše utječe na javnu sferu i kritičko razmišljanje”, zaključila je Peruško.

izvor:N1Hrvatska

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA