Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje predstavili su prošlog tjedna paket mjera za unaprjeđenje i novi model financiranja primarne zdravstvene zaštite, prema kojima će timovi u obiteljskoj medicini, primarnoj ginekologiji, stomatologiji i pedijatriji od lipnja moći ostvariti do 18 posto više sredstava od HZZO-a.
Ključni su ciljevi mjera osiguravanje dugoročne financijske stabilnosti ordinacija te uvođenje suvremenih dijagnostičko-terapijskih postupaka i rasterećenje bolničkih sustava, a da se građanima omogući dostupnija i kvalitetnija zdravstvena uslugu u njihovoj lokalnoj sredini.
Izmjene ugovaranja upućene su u jednomjesečno e-savjetovanje, a što će to značiti za pacijente u tridesetak ambulanti obiteljske medicine na dubrovačkom području, gdje su dvije bez liječnika, pitali smo dr. Tea Depola, liječnika ambulante na Pločama, jedne od najopterećenijih u Gradu.
-Još ne znamo za što će se točno odnositi najavljeno povećanje sredstava od 15 do 18 posto, ali činjenica je da nova ministrica ima dobre namjere. Namjere su da se s povećanjem plaća privuku mladi liječnici u obiteljsku medicinu. Mi u Hrvatskoj imamo preko 40 posto liječnika obiteljske medicine starijih od 60 godina, a skoro 60 posto stariji su od 55 godina. Kao struka smo stari, a u zadnjih petnaestak godina količina posla je povećana za sto posto. Ja sam 2008. imao drugu najveću ambulantu u Hrvatskoj, imao sam upisanih skoro 2400 pacijenata, a sada se trudim izgurati s oko 2000. Te 2008. godine imao sam na godišnjoj razini 11.500 pacijenata (kontakata i pregleda), a prošle 2025. godine sam imao 23.000 pacijenata. Do početka ožujka ove godine već sam imao 6000 pacijenata. Raste nam posao zbog mnogih razloga, a nas je sve manje i postoji nerazmjer i u broju liječnika u bolnici i onih izvan bolnica. Dobro je da žele povećati financiranje i privući mlade ljude u primarnu zdravstvenu zaštitu jer i u pedijatriji, u ginekologiji isto je problem – govori dr Depolo.
Kako je najavljeno iz Ministarstva planirano je proširenje opsega usluga koje će se pružati i naplaćivati na primarnoj razini, pa će liječnici obiteljske medicine ubuduće pratiti kronične bolesnike, poput dijabetičara, obrađivati pacijente nakon otpusta iz bolnice, a planirana su sredstva za nabavu opreme, poput holtera EKG-a, čime će se dio dijagnostike premjestiti iz bolnica u ordinacije, a istodobno smanjiti pritisak na hitne prijeme.
-To radimo već sada i to je standardno, a trebalo bi smanjiti pritisak na obiteljsku medicinu. Na godišnjoj razini u Hrvatskoj se iz primarne zdravstvene zaštite šalje oko 350.000 uputnica na hitne bolničke prijeme, a 2024. na godišnjoj razini je obiteljska medicina odradila 49,2 milijuna pregleda, posjeta, kontakata. Posjećivanje ambulanti obiteljske medicine je veliko, a na hitnim bolničkim prijemima je problem što tamo uglavnom rade vrlo mladi liječnici često i bez staža. To bi trebalo riješiti, a koliko mi je poznato, namjera je da u vozilima hitne pomoći ne budu liječnici nego paramedikusi, posebno obučeni kvalitetni medicinski tehničari, a onda bi ti liječnici prešli raditi na hitne bolničke prijeme i imali bi više kvalitetnih i iskusnijih liječnika na hitnim bolničkim prijemima – govori dr. Teo Depolo koji dodaje kako nedostatak liječnika u ambulantama primarne zdravstvene zaštite, nije samo hrvatski problem, nego puno širi.
– Nama je puno važnije da imamo ono što Englezi zovu ‘safe working limit’, odnosno sigurne radne normative, jer ih sada nemamo. Tamo je prosjek kontakata liječnika s pacijentima bio 37 dnevno i engleski liječnici traže da taj safe working limit ne prelazi 25 dnevnih kontakata odnosno pregleda, a u Hrvatskoj je taj dnevni broj po aktivnoj ambulanti obiteljske medicine 2024. godine bio 92 kontakta telefonom, emailom i pregleda u ambulanti. Ti su sigurni radni normativi iznimno važni – govori dr. Depolo.
