Na netom održanoj konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite objavljene su današnje brojke o novooboljelima. Kako smo prethodno objavili zabilježeno je 1112 novih slučajeva, a preminulo je 17 osoba. Stožer je danas objavio i nove upute županijskim stožerima.
Primarijus Capak osvrnuo se na trenutnu epidemiološku situaciju.
„Danas imamo 1112 slučajeva, prije tjedan dana smo imali 823, a tjedan prije toga 590. U prvih pet dana ovog tjedna imamo 4574 novih slučajeva, a tjedan prije imali smo 3147. Povećanje u odnosu na prošli tjedan je 45 posto. Naša 14-dnevna incidencija na 100 tisuća stanovnika je 248,5, najviša je u Primorsko-goranskoj županiji, a najniža u Virovitičko-podravskoj. Na osmom smo mjestu među državama članicama EU, a kad je u pitanu stop mortaliteta na milijun stanovnika je 1411, po čemu smo 19. u EU. Do jučer smo zaprimili 1862 prijave nuspojava, od toga 1051 na Pfizer, 108 na Modernu, 701 na AstraZenecu, kod dvije nuspojave ne znamo o koje se cjepivu radi.“
„Nažalost, bilježimo pojačan porast oboljelih u EU, pa tako i kod nas. Imamo i povećanje hospitalizacija i brzo punjenje intenzivnih odjela. Britanski soj preuzima dominaciju, a zabilježen je i porast širenja južnoafričkog soja, dok za brazilski soj nemamo dovoljno podataka, on za sad nije značajnije raširen. Na sastanku EMA-e potvrđeno je da nema razloga za stopiranje cijepljenja AstraZenecom. I dalje će se pratiti sve nuspojave. Još uvijek je nejasno koji su mehanizmi u podlozi pri pojavi tromboze kod COVID bolesnika. Generalni je zaključak da je opasnoj od nuspojava, koje su uglavnom blage, manji od koristi od cijepljenja“, kazala je Alemka Markotić.
O regionalnom pristupu pri donošenju mjera i strožem kažnjavanju
Božinović: Dugo smo odolijevali negativnim trendovima. Sudeći po iskustvima iz okruženja, osnaženi rezultatima sekvencioniranja i u Hrvatskoj počinje dominacija novih zaraznijih, slojeva virusa. Nacionalni stožer je donio dvije nove upute, kojima se od lokalnih stožer traži da povećaju nadzor pridržavanja svih epidemioloških mjera, što sa sobom donosi i kažnjavanje te predlaganje mjera u koordinaciji s epidemiološkog strukom i turističkim zajednicama. Smatramo da ćemo na ovaj način uspjeti zadržati postojeće mjere. Želim da svi od zdravstvenog do turističkog sektora razmatraju aktualnu epidemiološki situaciju i da tako kroz prijedlog mjera Nacionalnom stožeru pokušamo suzbiti pandemiju. Svi moraju preuzeti dogovornost za ono što se događa na njegovom području. Ovim ne prebacujemo odgovornost, ali nam je u ovoj situaciji potrebna što veća uključenost svih. Nemam precizan podataka o naplaćenim kaznama od otvaranja terasa, ali mi se čini da se radi o 30 subjekata. Upravo vijeće HZZO-a ima uskoro sjednicu na kojoj će razraditi dodatno uvjete za naknade koje se isplaćuju vezano za smanjeno poslovanje određenih sektora. Oni koji budu kršili mjere neće imati pravo na kompenzaciju. To jednostavno nema logike.
Postoji li netko tko se ne bi trebao cijepiti AstraZenecom?
Capak: U jučerašnjem priopćenju komisije koja se bavi farmakovigilancijom pogotovo kod AstraZenece, istaknuto je da je moguće da je cjepivo povezano s rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka, uključujući i rijetke slučajeve ugrušaka u žilama koje odvode krv iz mozga. Tu situaciju treba i dalje istražiti. EMA to mišljenje bazira na činjenici ako se isključi pojava covid-a i uzme populacija od 20 milijuna Europljana, koliko ih je zasad cijepljeno AstraZenecom, očekivano je da je pojava tromboze venskih sinusa 1.35 na 20 milijun. Za Hrvatsku je to nešto više. Nije donesena odluka trebaju li se žene od 20 do 55 godina prestati cijepiti ovom cjepivom, već se naglašeno da se to i dalje treba promatrati. Korist je i u ovom slučaju veće od rizika. Pažljivo pratimo situaciju i ako se utvrdi da je potrebno implementirati regulatorna odluka to ćemo napravit.
Markotić: Potrebno je utvrditi koliki postotak žena navedeno dobne skupine uzima kontraceptive jer i oni mogu dovesti do ugrušaka.
U slučaja odustanka cijepljena AstraZenecom, mogu li se cijepiti osobe mlađe životne dobi?
Capak: Dali smo preporuku zavodima za javno zdravstvo kao i liječnicima obiteljske medicine da vode brigu da se na područjima gdje ima više starijih i osoba s komorbiditetima uputi više cjepiva. Ako se ne nekom punktu dogodi da osobe koje spadaju u drugu skupinu ne žele primiti cjepivo, ono se mora potrošiti na cijepljenje iduće skupine stanovništva.
O zahtjevu Primorsko-goranske županije koja traži da im se upute dodatne doza cjepiva?
Capak: U Dubrovačko-neretvansku županiju, u vrijeme kad je kod njih epidemiološka situacija bila loša, poslali smo nešto više doza cjepiva od predviđenih. Zaprimili smo zahtjev i ponudit ćemo ovoj županiji dodatne doze.
Jesu li županije predložile nove mjere i kad na snagu stupaju nova pravila, odnosno ukidanje naknada onima koji krše mjere?
Božinović: Nama je najvažnije da se poruka o nužnosti pridržavanja epidemioloških mjera poštuje i primjenjuje. I dalje smatramo da je kažnjavanje zadnji korak, da je bolje komunicirati i upozoravati. No, ne pridržavanjem mjera se ugrožavaju poslovi i djelatnosti. Ima konkretnih prijedloga sa županijskih razina.
Jesu li u Hrvatskoj zabilježeni slučajevi na koje EMA upozorava?
Mi smo imali jednu sumnju. Radi se od 33-godišnjem muškarcu koji je 12 dana nakon cijepljenja preminuo. Postoje određeni prijepori oko uputne dijagnoze i onoga što je su rekli liječnici s Rebra. Čekamo rezultate autopsije koje je obavljena kako bi se moglo ustanoviti jesu li smrtni ishod i cjepivo povezani. Tromboembolijskih događaja je bilo i kod drugih cjepiva. Nakon cijepljenja Pfizerom imali smo i jedna takav slučaj u Hrvatskoj.
Novinari su ministra Beroša upitali hoće li je javno cijepiti AstraZenecinim cjepivom.
Beroš: Apsolutno nemam ništa protiv da se cijepim AstraZenecom i to ću i napraviti.
Prošlo je godinu dana od lockdowna, što su članovi stožera naučili o borbi protiv koronavirusa?
Beroš: Naučili smo puno. Kad se virus tek pojavio znali smo mnogo manje. Uvođenje mjera, usput smo mnogo naučiti. Našem promišljanju novi kontekst daju i cjepiva i novi sojevi. Tko radi, taj i griješi, ali smatram da nije bilo prevelikih grešaka.
Božinović: Dosta toga još učimo, još je mnogo toga nejasno. Relativno ranije, u komparaciji s drugima, počeli smo mjere primjenjivati tako da favoriziramo otvoreni prostor.
Capak: Još uvijek imamo puno nepoznanica vezano uz virus, pogotovo kad se radi o imunosti nakon preboljenja bolesti i trajanje imuniteta, što je ključno za sve naše buduće planove. Ne znamo koliko će dugo trajati imunost nakon cijepljenja, ne znamo ni mogu li cijepljenje osobe prenositi virus. Takvih slučajeva je bilo, ali ne dovoljno da bi donijeli znanstveno utemeljene činjenice. Što više cijepimo znat ćemo više. Mi smo vrlo rano počeli primjenjivati klasične epidemiološke mjere. Među prvima smo zatvorili granice i isticali važnost osobne higijene. Naše brojke u prvom valu, zahvaljujući lockdownu nisu prelazile sto zaraženih dnevno, a do kraja svibnja, početka lipnja sveli smo broj zaraženih na nulu. Jedna smo od rijetkih zemalja kojima je to uspjelo. Nadamo se da ćemo s našom strategijom koja se temelji na dnevnoj procjeni uspjeti držati situaciju pod kontrolom. Naša situacija je danas je u odnosu na drugu države prilično dobra. Kriza traje dugo, gospodarske posljedice, kao i posljedice na individualnoj razini su ogromne. Treba težiti tome da s novim saznanjima bude još i bolji u borbi protiv bolesti.
Katalinić-Janković: Prije 15 godina slušala sam jednog francuskog profesora, na predavanju koje je započeo pitanje tko vodi ovaj svijet. Aludirajući na rezistenciju bakterija kazao da svijet vode mikrobi. Živimo u vremenu u koje smo sve više svjesni da upravo mikrobi zaustavljaju zdravstvo, ali i šire i da je to objedinjeno u pokretnu koji zovemo jedno zdravlje.
Markotić: Naučili smo kako liječiti i zbrinjavati bolesnike u covid bolnicama. To je bio veliki izazov. Naučili smo s kojim metodama se boriti, koju dijagnostiku primjenjivati. Shvatili smo da se radi o ozbiljnoj bolesti od koje se umire i kad liječenje traje mjesecima. Bolest je pokazala da i ako uspijemo akutni dio staviti pod kontrolu, što cijepljenjem možemo uspjeti, ostat će kod značajnog broja ljudi kronične posljedice kojima ćemo se morati baviti uključujući i dijelom su apostrofirane žene koje su u određenom razvoju kroničnih bolesti bile pogođenije. Svatko tko su mu mjere dosadile, što je ljudski razumljivo, neka pokuša zamisliti sebe bolesnog, da mora otići u bolnicu. 13 posto onih koji su završili u našoj bolnici su umrli jer to je i dalje ozbiljna bolest za koju nema direktnog lijeka koliko god se trudili. Onaj koji preživi može se godinama boriti s ozbiljnim posljedicama i svatko treba dati maksimum da izbjegne infekciju pod svaku cijenu ako je to moguće, pa i pod cijenu sitnih zadovoljstava koje se moraju staviti na čekanje.
