26.9 C
Dubrovnik
Utorak, 23 lipnja, 2026
HomeLifestyleRAZGLEDNICA S JUGA Neka se Ošlje nađe na vašem putu, ne slučajno,...

RAZGLEDNICA S JUGA Neka se Ošlje nađe na vašem putu, ne slučajno, već zbog te “čudne” crkve

Ponekad nismo ni svjesni kako se tek na nekoliko kilometara od nas, u našem kraju, nalaze neka mjesta koja kriju raritne i egzotične starine preko kojih možemo puno naučiti i o povijesti i o važnosti danas poprilično zaboravljenih i devastiranih lokacija. Tko god pođe u Ošlje, nemalo se iznenadi kad ugleda ostatke crkve, koja se zbog svog izgleda i oblika neslužbeno naziva rotonda, jer nije poznato kojem je svecu bila posvećena, ali su njeni ostaci graditeljski impresivni i nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Stoga je rotonda posve dovoljan razlog za odlazak u Ošlje, malo selo Dubrovačkog primorje, ali ukoliko se netko odluči na cjelodnevni izlet u neposrednu okolicu Dubrovnika, to može biti tek jedna od točaka na pješačkoj i biciklističkoj stazi nazvanoj Stećci Dubrovačkog primorja.

Priča o rotondi

Crkva iznad sela Ošlje jedina je naša osmeroapsidna crkva, a rijetki su takvi primjeri i u Europi. Crkva je u blizi­ni granice s Bosnom i Hercegovinom i nalazi se na južnom obronku pla­nine Utrk koja se strmo spušta prema Malostonskom zaljevu. Ošlje je selo u općini Dubrovačko primorje, približno 2 km udaljeno od uvale Bistrine i 1 km od lokalne ceste prema Slanom, okruženo s istočne i sjeverne strane obroncima kamenih visova i glavica. Danas je to malo i zabito selo koje je u popisu iz 1991. imalo 119 stanovnika, a 96 u popisu iz 2001., što i ne čudi kada se zna o stradanjima u Domovinskome ratu i potresu iz 1996. U posljednje se vri­jeme o tom mjestu čuje po zanimlji­voj folklornoj grupi – Kulturnoj ud­ruzi Linđo Ošlje-Stupa koja zna čes­to nastupati i na Dubrovačkim ljet­nim igrama. Ipak Ošlje je prije tisu­ću godina bilo relativno veliko nase­lje jer ga u 10. st. spominje Konstantin VII. Porfirogenet među pet naselje­nih gradova u Zahumlju kao “Josle” – čitamo na stranici casopis-gradjevinar.hr tekst koji su potpisali dr.sc. Krešimir Regan i Branko Nadil.

(…)

Teren na kojemu je crkva izgrađena uzdignuta je kamena litica s niskim raslinjem i malim područjem obra­dive zemlje, ali s mnoštvom kame­nih međa. Ruševine su se sivom pa­tinom svojih zidova potpuno stopile sa surim kamenim krajolikom. Bije­la lokva, udubina u litici ograđena kamenim komadima služila je za pojenje stoke pastirima, a nalazi se tridesetak metara sjevernije. Ime crkve nije poznato iako se zna da je većina sličnih crkava bila pos­većena ili sv. Mariji ili sv. Mihovilu. U narodu je izgubljeno svako sjećanje o svecu kojemu je crkva bila posvećena, a nije ništa zabilježeno ni u podacima mjesnoga žup­nog ureda. Ipak u dodatku kronike župe u Ošljemu (koja se navodno vodi od 1682.) doslovno stoji:

“Iznad crk­ve Sv. Roka mjesto se zove Bijele lokve (prirodna otvorena gustjerna). Na brdu su ruševine osmerokutne ‘grčke’ (tako narod veli) crkve i povrh istih na vrhu brda su ruševine starih zidina, o kojima se govori da su ostaci palače Ošljanskog kneza.

”Narod crkvu zove “Mirine”, “Bano­vi dvori”, “Rotonda”, “Grčka crkva” (što je uvijek sinonim za Bizant) ili jednostavno “kod Bijele lokve”, pa se iz tih naziva ne može od­rediti njezino ime. Ne pomaže ni kontinuitet naziva jer je župna crkva posvećena sv. Roku (zaštitniku gubavaca s početka 14. st.), dok je sta­ra i najstarija župa matica bila sred­njovjekovna crkva Sv. Petra na grob­lju. Nema nikakvih epigrafskih iz­vora, ali ni povijesnih tragova jer Porfirogenet spominje samo mjesto, a ne i crkvu.

Crkvica je ruševina bez krova i svo­da, a zidovi su sačuvani mjestimice i do 4 m visine, dok i u najmanjim sa­čuvanim dijelovima visina prelazi i 2 m. Tlocrtno je crkva kružne osno­ve oko koje se radijalno niže osam izvana i iznutra zaobljenih apsida. Istočna je apsida služila kao svetište od kojeg je bila uočljiva udubina u zidu. (…)

(…) U nas je crkva u Ošljemu jedini primjer osmeropasidne ili osmerolisne (os­merokohne) crkve. Takvih crkava nema mnogo ni u drugim zemljama. Najsrodnija je građevina bezimenoj crkvi nedaleko Stona osmeroapsidna rotonda Saint-Michel-Entraigues pokraj Angoulêmea u jugozapadnoj Francuskoj. No ta je crkva s oktogo­nalnom osnovom oko koje se niže osam polukružnih apsida. Osim toga francuska crkva ima i dekorativne stupove kojih u Ošljemu nema. Nasta­nak crkve pokraj Angoulêmea dati­ran je u 1137. godinu, dakle u doba romanike, dok je naša crkva sasvim sigurno mnogo starija. Stoga i nije mogao postojati nikakav vanjski ut­jecaj na njezinu gradnju, a vjerojat­no ni crkvica iz Zahumlja nije utje­cala na gradnju one u Francuskoj. Ipak zanimljiva je pojava istog tlo­crta crkava u tim međusobno znatno udaljenim prostorima, posebno kada se zna vrijeme njihova nastanka. Još je zanimljivija činjenica da i crkva u francuskom departmanu Charente ima prozore u svakoj apsidi.

(…) T. Marasović je naveo tri elementa koja su mu poslužila da izgradnju crkve u Ošljemu oprezno locira u raz­doblje između 8. i 11. st. To su teh­nika gradnje i oblik, ali i činjenica što Konstantin Porfirogenet spomi­nje u 10. st. Ošlje kao naseljeno mjes­to. To nije izravan izvor za samu crkvu, ali je povijesna potvrda da je građevina mogla biti podignuta u ranosrednjovjekovnome naselju. Čudna rotonda u Ošljemu najvjerojatni­je je izgrađena kao slobodno stojeća građevina te kao zadužbina i privat­na bogomolja jednog od vladara Za­humlja iz obitelji Viševića. Cijelu priču o rotondi možete pročitati OVDJE.

No, ne otkriva nam ova staza, koja počinje u Slanom, kako smo već rekli, samo Rotondu. Staza nosi ime Stećci Dubrovačkog primorja i prolazi lokalitetima na kojima se nalaze očuvani primjerci ovih nadgrobnih spomenika.

Staza se proteže od Slanog do Bistrine, u duljini od 50 kilometara i vodi tragovima bogate povijesne i kulturne baštine Dubrovačkog primorja, a čija je, glavna zvijezda i atrakcija – Rotonda u Ošljem, jedinstvena i pomalo intriganta crkvica.

Novakovo greblje – Čepikuće

Jedan od takvih lokaliteta na kojima se nalaze sačuvani steći je Novakovo Greblje u Čepikućama. Riječ je kasnosrednjovjekovnom groblju sa šest stećaka u obliku sanduka, ploča i takozvanih sljemen – jaka, a koji se datiraju od 13. do 15. stojeća.

Pojedini stećci su bogato ukrašeni motivima arkada, lovnih scena, prikaza štita i mača, ptica kao motiva euharistije, vitica s trolistom, zbog čega je ovo jedno od najsačuvanijih i najljepših lokaliteta sa stećcima na dubrovačkom području.

Osim Novakovog greblja na prostoru Čepikuća, u njegovoj neposrednoj blizini nalaze se još dva lokaliteta sa stećcima – oko Crkve sv. Martina i Dobrštak.

Crkva Sv. Martina, Čepikuće

Upravo oko crkve sv. Marina u prošlosti se nalazila najveća poznata nekropola sa stećcima u Dubrovačkom primorju, a broja je oko 200 do 300 stećaka, koji su danas ugrađeni u zidove crkve, na groblju te u baštini preko puta crkve i groblja. Danas je vidljivo deset ploča, dvadeset sanduka i četiri sljemenjaka, od čega ih je deset ukrašeno.

Stećke možete razgledati na Vlaškom greblju u Smokovljanima, gdje se istočno od crkve sv. Vida i Modesta nalaze tri ukrašena sljemenjaka i jedan sanduk.

Izvor: Dubroačka biskupija

Crkva Sv. Vida i Modesta – Smokovljani

Staza će va dalje dovesti do crkve sv. Vida i Modesta u Smokovljanima, u čijoj se neposrednoj blizini nalazi 17 stećaka ni situ, dok ih je 13 ugrađeno u prednju fasadu župne kuće te dva u zidu crkve.

Uglavnom je riječ o sanducima i pločama, bogato ukrašenima. Prisutni su ukrasi u obliku štita s mačem, kola, psa, jelena i konjanika.

Greblje Bistrina

Ova staza ispunjena tragovima bogate i povijesti završava na Bistrini, na lokalitetu Greblje gdje se nalaze tri sanduka, od kojih je jedan ukrašen zmijama, križevim, štitom s mačem i prizorima lova sa svih strana.


Je li tako da imate puno razloga za jedan lijepi obiteljski izlet u Dubrovačko primorje? Ne trebate ni avion ni brod, dovoljne su dobre teniske ili bicikla.

Tekst je nastao pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije.

FOTO: TZ Općine Dubrovačko primorje, Dubrovačka biskupija

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

KOMENTAR TJEDNA