U dubrovačkom Zavodu za javno zdravstvo predstavljena je danas knjižica Budite korak ispred svih: prevencija padova kod osoba starije životne dobi, koja donosi niz praktičnih savjeta za sigurnije kretanje i boravak starijih osoba u svom domu s ciljem smanjenja rizika za moguće padove.
Autorice knjižice su liječnice specijalistice javnog zdravstva dr. sc. Ankica Džono Boban i prim. mr. Marija Mašanović, a objavljena je povodom 50 godina rada Hrvatskog društva za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora, čije su članice i autorice.
Na predstavljanju knjižice sudjelovali su Jele Škrabić, dipl.iur, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, doc. dr. sc. Velibor Puzović, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Produžnica Dubrovnik, član Izvršnog odbora HLZ-a, doc. dr. sc. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dopredsjednik Hrvatskog društva za javno zdravstvo HLZ-a i autorice knjižice prim. dr. sc. Ankica Džono Boban, predsjednica Hrvatskog društva za javno zdravstvo HLZ-a i prim. mr. Marija Mašanović.
Jele Škrabić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije pozdravila je okupljene na današnjem predavanju i kazala je kako je knjižica namijenjena krajnjim korisnicima, pogotovo osobama starije životne dobi i članovima njihovih obitelji. Istaknula je i kako je ona dobar alat svima onima koji rade su sustavu zdravstvene skrbi i u sustavu socijalne prevencije te da ističe važnost i poziva na prevenciju padova osoba starije životne dobi.
Velibor Puzović naglasio je kako se radi o jako bitnom projektu koji radi na prevencija padova osoba starije životne dobi u njihovim domovima.
“Zdravstveni djelatnici znaju što predstavljaju padovi i koliko to opterećuje pacijenta, njegovu obitelji i zdravstveni sustav. Ova knjižica je na korist cijelom cijelom zdravstvenom sustavu”, kazao je i zahvalio autoricama i svim koji su sudjelovali u izradi knjižnice.
Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tomislav Benjak istaknuo je važnost javnost zdravstva te kazao kako se važnost ovo sustava najbolje vidjela za vrijeme pandemije koronavirusa. Prevenciju, koja je i osnovna svrha danas predstavljene knjižice, istaknuo je kao temelju zadaću sustava javnog zdravstva.
“Dijagnostika i terapija došli su do platoa, samo putem prevencije možemo produljiti život. Ona je jedini put da osiguramo kvalitetniji život našem stanovništvu koje sve više stari. Upravo starost stanovništva će kroz 20 godina biti veliko financijsko opterećenje za sustav. Svjetska zdravstvena organizacija radi na donošenju strategije za osobe starije životne dobi. Nadam se da će to prepoznati i Hrvatska i da ćemo razviti vlastitu strategiju”, kazao je Benjak.
Jedna od autorica knjižice Ankica Džono Boban kazala je kako je nastala u kombinaciji osobnih iskustava i stručnog rada.
“Svi mi želimo biti što samostalniji i neovisniji u svakodnevnim aktivnostima, pogotovo kad dođemo u zlatne godine, a to želim i onim koji su već dosegli tu dob. Najčešće osobe ozlijede kod osoba starije životne dobi uzrokovane su padovima, a više od 50 posto padova događa se unutar domova. To nam je također bila nit vodilja za izradu ove knjižice. S porastom životne dobi raste i porast za pad. Živimo u doba depopulacije i sve starijeg stanovništva. U knjižici smo iznijeli niz praktičnih i jednostavnih preporuka za prevenciju padova. Fiziološkim starenjem gubi se naša mišićna masa, čvrstoća kostiju, što nam je važno za ravnotežu i hodanje. Postepeno gubimo vid i sluh koji su nam važni za orijentaciju i kretanje. Osobe s vremenom imaju sve više komorbiditeta – svi ovi razlozi mogu dovesti do pada. Dom je skrivena zamka s brojnim preprekama koje povećavaju rizik padova, ne samo za osobe starije životne dobi nego i za mlađe osobe”, kazala je Džono Boban.
“Jeste li se ikad spotaknuli na savijeni tepih unutar svog doma? Kad izađete i tuš kabine je li vaša ruka tražila čvrsti oslonac, jeste li s hvatali za morke i skliske pločice? Jeste li se zapitali koliko vam smetaju smotani kabeli na podu? Da bi takva pitanja izbjegli u budućnosti i smanjili rizike od pada”, kazala je autorica.
Kao jedno od češćih mjesta u kojem se unutar domova događaju padovi Džono Boban je istaknula kupaonice. A kako bi se padovi spriječili u kupaonice je potrebno postaviti rukohvate, protuklizne podloge kao i sklopive stolice za tuš kade. Prilagoditi bi trebalo i visinu kreveta i stolica, preporučila je. Oni ne bi trebali biti previsoki tako da nam noge na dotiču pod kad na njima sjedimo kako se ne bi poskliznuli i pali. Stolice i kreveti ne bi trebali biti preniski jer se vrlo teško podići iz tako niskih stolica. Stvari koje su odložene u recimo ormari bi trebale biti na dohvat ruke kako se ne bi trebali zavlačiti prilikom uzimanje onoga što nam treba.
“To su sve životne sitnice koje mogu predstavljati značajne poteškoće osobama starije životne dobi, ali svima onim koji su malo nespretniji. Prostori trebaju biti pristupačni, za što postoje brojna pomagala koja treba redovito koristiti. Hodalice i štapovi nam služe da bude što sigurniji pri prolasku prostorom. Važna je i dobro raspoređena rasvjeta, da su podovi sigurni, da su stambeni prostori prohodi bez viša namještaja, ali stvari po podu koje nam stvaraju kaos. Sve se to nalazi u praktičnim preporukama unutar knjižice”, kazala je Džono Boban te istaknula kako je knjižica napravljena ispred Hrvatskog društva za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora.
“Umjesto svečanog domjenka povodom 50. obljetnice rada Društva odlučili smo napraviti ovu knjižicu. To je i misija našeg društva – dobrobit pojedinca i dobrobit zajednice. Nadamo se da će ovo knjižnice poslužiti onima kojima stvarno trebaju. Dijelit ćemo ih na razini Hrvatske, svim županijskim zavodima kako bi ih onim mogli podijeliti patronažnim službama, liječnicima obiteljske medicine i svim ostalim koji su u potrebi”, zaključila je Džono Boban.
Tomislav Benjak naglasio je i projekt kojeg Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi s Ministarstvo unutarnjih poslova i Ravnateljstvo civilne zaštite.
“Osobe s invaliditetom mogu dostaviti svoj broj telefona u Registar osoba s invaliditetom. Ti podaci su dostupni isključivo MUP-u i Civilnoj zaštiti, a kad osoba s invaliditetom zove broj 112, Centar 112 će odmah znati o kakvom se invaliditetu radi i moći će se adekvatnu pripremiti za tu žurnu intervenciji. Nije isto raditi evakuaciju osobe u invalidskim kolicima, slijepe ili gluhe osobe. Dovoljno je poslati e-mail na invaliditet@hzjz.hr s molbom i brojem telefona i mi ćemo tu osobu upisati”, kazao je Benjak.
