Jučer su objavljeni konačni rezultati Popisa stanovništva 2021.
O padu broja stanovnika u posljednjih 10 godina sve je rečeno. Demografska katastrofa, koju stručnjaci najavljuju godinama se dogodila, sad je samo pitanje hoćemo li nešto radikalno napraviti kako bismo preokrenuli trend.
Podatci o kućanstvima kojih je znatno manje te o stanovima, kojih je znatno više, a pogotovo u našem gradu i županiji dokazuju još jednom da nas je apartmanizacija osvojila. Podatci su potvrdili ono što smo smo već znali ili naslućivali.
No pad broja katolika i porast “ostalih kršćana” iznenađenje je ovog popisa. Provjerili smo podatke za Grad Dubrovnik i našu županiju.
U popisu 2011. u Dubrovniku je bilo 84 posto katolika
U Gradu Dubrovniku na popisu iz 2011. od ukupno 42 615 stanovnika njih čak 84 posto izjašnjavalo se katolicima, 3,48 posto smatralo se pravoslavcima, muslimanima 5,56 posto. Na popisu su bila 84 protestanta (0.2 posto), 69 građana dekaliralo se kao “ostali kršćani” (0.16). Uz to 12 naših sugrađana se izjasnilo da su židovske vjere (0.03%), istočne religije njih 24 (0.06 %). Agnostika i ateista te onih koji se nisu htjeli izjasniti o religiji bilo je 3,4 posto.
Dubrovnik je tada 2011. sa svojih 84 posto katolika bio najmanje katolički u cijeloj županiji. Naime, svi drugi gradovi i općine imali su od 87 pa sve do 99 posto vjernika, u popisu deklariranih katolika.
Što se dogodilo u 10 godina?
Prema jučer objavljenim podatcima od ukupnog broja 41 562 stanovnika, njih 77,20 posto izjasnilo se kao katolici, što je 7 posto manje nego 2011. Manje je i pravoslavaca za čak jedan cijeli postotak (2,30%), kao i muslimana (4.4%). Skoro duplo je pao i broj protestanata, kojima su izjasnilo tek 46 naših sugrađana (0,11%), židova je nešto više 18 (0,04%), kao i onih koji pripadaju “istočnim religijama” (29 ili 0,07%).
No, znatno je porastao broj “ostalih kršćana” (5,90%), kao i broj agnostika, ateista i onih koji se ne žele izjasniti o religiji (6,57 %).
Stanovnici Općine Pojezerje većinski se izjasnili kao “ostali kršćani”
Zanimljivo je usporediti i sve ostale općine i gradove u našoj Županiji gdje je također primjetan isti tren, smanjenje broja katolika i povećanje broja “ostalih kršćana”.
2011. gotovo svi gradovi i općine brojali su više od 90, neki čak i 99 posto katolika, dok su ti postotci u 10 godina pali za 7 do 10, a ponegdje čak 40 posto.
Katolika je trenutno u postotcima najviše u općini Zažablje 98 posto, zatim u općini Dubrovačko primorje 93, pa u Opuzenu 91 te u Metkoviću 90 posto. Sve ostale općine i gradovi pali su ispod 90 posto.
U Konavlima je postotak katolika s 95 posto 2011., pao na 88 posto 2021., a za 6 posto narastao je broj “ostalih kršćana”.
Najveći nerazmjer dogodio se u Općini Pojezerje, koja je 2011. brojala 991 stanovnika od kojih se njih 99,29 posto deklariralo katolicima. Na popisu 2021. Pojezerje broji 963 stanovnika te tek 32,03 posto katolika te 67,44 posto “ostalih kršćana”.
Fenomen “ostalih kršćana”
Rezultate popisa stanovništva koji se tiču vjerske strukture analizirala je za N1 teologinja Ana Marija Raffai.
“I previše nas je s obzirom na to kakvo je stanje u društvu. Toliko korupcije, prevara… Ne prepisujem sve to katolicima, ali ako nas ima 78,97 posto, a toliko je korupcije u društvu, onda znači da katolika ima puno manje, a ovo se samo piše. Ne želim im oduzeti kako su se izjasnili, nego želim upozoriti da bi, ako smo katolici, trebali upoznati što socijalni nauk Katoličke crkve govori. Bilo bi manje korupcije, dominacije, diskriminacije.
Podatke o padu broja pravoslavaca tumači općim padom broja hrvatskog stanovništva, uključujući i pad broja stanovništva srpske nacionalnosti.
Osim toga, ukazuje da mladi ljudi imaju slabu poveznicu s jezikom i načinom ponašanja crkvene institucije.
“Njima je još lakše reći neću imati posla s tom crkvom. Mislim da mladi ljudi kada vide odnos prema ženi ili istospolnim brakovima njima je to još veći skandal nego starijima”, kazala je Raffai.
Zanimljivim smatra da imamo manje ljudi koji se ne izjašnjavaju nikako, kao i više onih koji se zovu samo kršćanima.
“Za mene ljudi koji se izjašnjavaju samo kao kršćani su ili ljudi koji žele reći da su ekumenski otvoreni prema raznim utjecajima i konceptima koji nisu samo katolički, ili da nisu skučeni kao katolici. U svakom slučaju, to je jedan pojam kojim se želi reći – stojim uz vjerske poruke i vrijednosti, ali bolje se prepoznajem u toj riječi”, kazala je teologinja.
Mislim da su mnogi razocarani zbog toga sto crkva vise vodi racuna o samoj sebi, sto (kao kroz cijelu svoju povijest) drzi stranu bogatima i jakima, umjesto da stiti slabe i siromasne. U mnogo (previse) slucajeva predstavnici crkve svojim zivotom daju utisak da ne vjeruju u ono sto propovjedaju. Na kraju se covjek zapita: Da li je stvarno bog dao tim ljudima da djeluju u njegovo ime, oprastaju i osudjuju ili su oni samo uzurpatori koji boga predstavljaju zbog svoje koristi.