Uklonjena ograda bit će deponirana u gradskom skladištu u Gospinom polju, a njezina prodaja nije razmatrana – odgovaraju iz gradske uprave na pitanje što će učiniti s vrijednom bečkom secesijskom urbanom opremom koja je na Boninovo postavljena prilikom uspostave tramvajskog prometa i urbanog širenja grada prema Gružu i Lapadu, čime bi se moglo otvoriti i pitanje je li to adekvatna pohrana za artefakat koji ima povijesnu i umjetničku vrijednost i koji svjedoči o utjecaju bečke secesije u Hrvatskoj.
Ograda na Boninovu se proteže duljinom od 360 metara, od čega je, prema odgovorima koji su nam stigli iz gradske uprave, pola nje u originalnoj izvedbi.
-Tijekom proteklih desetljeća dijelovi ograde bili su mijenjani pa je trenutačno polovica ograde zamijenjena aluminijskim segmentima izrađenima prema izvornom modelu, ali obzirom da je ograda u cijelosti dotrajala te više nije reprezentativna, ponajprije zbog dugogodišnje izloženosti utjecaju soli i vremenskim uvjetima, započinju radovi njezine potpune obnove – dodaju.
-Postavit će se 300 metara potpuno nove ograde, dok će se 60 metara aluminijske ograde, koja je naknadno postavljana tijekom posljednjih dvadesetak godina, obnoviti ili, po potrebi, zamijeniti ako se tijekom radova utvrdi da je to nužno – pojašnjavaju.
Ukupna vrijednost investicije iznosi 287 tisuća eura s PDV-om, a izvođač radova je tvrtka Platanus.
-Sukladno ugovornoj obvezi Platanus je izradio ogradu prema postojećem izvornom modelu, od lijevanog aluminija. Zbog njezine posebne povijesne i kulturne vrijednosti, zamjeni su prethodile tromjesečne pripremne i proizvodne aktivnosti, a ograda je gotovo u cijelosti izrađena u Ljevaonici Krčelić – odgovaraju na naše upite iz gradske uprave.
Ograda „Dubrovačko sunce” predstavlja vrijedan dio dubrovačke urbane baštine. Izvorno ju je projektirao bečki arhitekt i urbanist Otto Wagner za potrebe gradske željeznice u Beču. Ograda je postala prepoznatljiv detalj Dubrovnika nakon što je naručena i postavljena 1910. i 1911. godine na predjelu Boninova, u vrijeme uvođenja tramvajskog prometa u gradu.
Veoma zanimljiv rad “Ograda Otta Wagnera kao primjer urbane opreme
Beča i Dubrovnika” Irene Kraševac i Sanje Žaja Vrbica možete pročitati OVDJE.
