33.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 22 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiOdlazak samozatajnog arhitekta kojemu je Grad bio drugi dom

Odlazak samozatajnog arhitekta kojemu je Grad bio drugi dom

Prije nekoliko dana je na zagrebačkome groblju Gornje Vrapče na vječni počinak ispraćen arhitekt Ivan Tenšek koji je preminuo u četvrtak 11. veljače 2021., dan nakon svoga osamdesetog rođendana. A upravo je taj jubilarni rođendan dan ranije obilježio u uskome krugu svojih suradnika i prijatelja na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu na kojemu je proveo čitav svoj radni vijek i u koji je s mladenačkim entuzijazmom dolazio raditi i nakon odlaska u mirovinu. Osim što to govori o radnoj i kolegijalnoj atmosferi institucije u kojoj je pokojni arhitekt Tenšek proveo zapravo čitav život, govori i o iznimnoj ljubavi prema svome zvanju i posvećenosti poslu koje su ga krasile. Njegova staložena i mirna narav na prvi pogled nije otkrivala unutarnju intelektualnu znatiželju gotovo opsjednutu građevinskim spomenicima s kojima se susretao i koje je preko šezdeset godina arhitektonski snimao svojim velikim crtačkim umijećem.

Teško bi bilo izračunati koliko je vremena u Dubrovniku proveo pokojni Ivan Tenšek, ali s obzirom na mnogobrojna istraživanja kulturne baštine koju Institut za povijest umjetnosti od svoga osnutka (1961.) provodi u dubrovačkome kraju ne bismo pogriješili ako bismo kazali kako se u Dubrovniku osjećao kao kod kuće. Ivan Tenšek bio je dio različitih istraživačkih ekipa koje su radile na mnogim spomenicima i Dubrovačke biskupije, pa između ostaloga, na istraživanju i dokumentiranju Biskupske palače, kompleksa bivšega benediktinskoga samostana Gospe od Jezera na Mljetu, katedrale Gospe Velike, zborne crkve sv. Vlaha, crkve sv. Spasa na Placi (Stradunu), kompleksa isusovačkoga kolegija (Sjemeništa) s crkvom sv. Ignacija, crkava Stona i Elafita…

No, možda je njegov najintenzivniji angažman bio tijekom arheoloških istraživanja dubrovačke katedrale koja su provođena nakon potresa koji je zadesio grad 1979. godine. Surađujući s voditeljem istraživanja Josipom Stošićem (1935.-2009.) tijekom 1980-ih godina dokumentirao je arheološke nalaze, snimio tlocrte i situacije toga ogromnoga nalazišta koje je osim podzemlja barokne katedrale i obližnje Bunićeve poljane otkrilo senzacionalne nalaze prethodne romaničke katedrale srušene u potresu 1667. godine te još ranije kasnoantičke (tzv. bizantske) katedrale. A da svoj rad na tom prevažnom spomeniku nije smatrao samo za radni zadatak, već ga je doživljavao u svoj njegovoj punini, pokazuje i činjenica da je više puta pratio i sudjelovao u razgovorima o do danas neostvarenim zamislima prezentacije katedralnoga podzemlja, ali i uređenja prezbiterija katedrale koji su zaključeni okruglim stolom o tom složenom pitanju održanim 2012. godine. Spomenimo kako rekonstrukcija i restauracija ranijega izgleda prezbiterija katedrale provedena 2015.-2016. ne bi bila moguća bez preciznih arhitektonskih snimaka baroknoga oltara koje je prilikom demontaže trideset godina ranije napravio upravo arhitekt Tenšek. Jednako tako, niti monumentalne monografije Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku (2014.) i Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku (2017.) ne bi bile zamislive bez njegovih arhitektonskih nacrta i rekonstrukcija. Radi svega toga ostat će nam u trajnome sjećanju uz zahvalnost na iskorištenim talentima u radu za javno dobro.

Više o oproštaju od arhitekta Ivana Tenšeka na poveznicama:

– https://www.ipu.hr/article/hr/1015/posljednji-pozdrav-ivanu-tenseku

– https://www.ipu.hr/article/hr/1017/uz-posljednji-pozdrav-ivanu-tenseku-

Ivan Viđen (izvor: Dubrovačka biskupija)

foto: Institut za povijest umjetnosti

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA