15 C
Dubrovnik
Naslovnica Naša čeljad Ljudi Nazbilj NUTRICIONISTICA MIRNA I FARMACEUT FRANE su udružili znanje i entuzijazam za zdravlje...

NUTRICIONISTICA MIRNA I FARMACEUT FRANE su udružili znanje i entuzijazam za zdravlje svojih sugrađana

Mirna Đurđević je 24-godišnja nutricionistica, a 27-godišnji Frane Šuman je magistar farmacije. Trenutno ih je životni put spojio kroz projekt Nutrikon koji su pokrenuli u suradnji s Ljekarnom Čebulc. Mladi su, obrazovani, željni iskustva i puni entuzijazma i volje da svojim znanjem pomognu svojim sugrađanima kroz novopokrenuto nutricionističko savjetovalište. Oni upozoravaju na stanje organizma, savjetuju kako se obraniti od virusa i bakterija te koliko nam je imunitet važan saveznik u vrijeme pandemije. Objasnili su na koja zdravstvena stanja prehrana direktno utječe, te trebamo li se bojati nestašice lijekova.

Mirna Đurđević rođena je u Dubrovniku, gdje trenutno i živi. Završila je Opću gimnaziju koja joj je, kako kaže, bila važan temelj u obrazovanju.

-Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirala sam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i stekla zvanje mag. nutricionizma. Tijekom studiranja sam sudjelovala u projektu microequillibrium koje se bavi istraživanjem mikrobioma debelog crijeva. Kako bih, osim sa znanstvene strane, doživjela i praktičnu stranu svog zanimanja volontirala sam u Općoj bolnici Dubrovnik na odjelu prehrane – kazala je Mirna.

Frane Šuman po struci je magistar farmacije, a dolazi iz Komina.

-Pohađao sam Opću gimnaziju u Srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića u Pločama nakon čega sam upisao Farmaciju na Medicinskom fakultetu u Splitu. Nakon stjecanja diplome i završenog staža u Splitu u svibnju 2017. preselio sam u Dubrovnik i od tada radim u Ljekarni Čebulc. Otvaranje savjetovališta Nutrikon zahtjevan je projekt, ali logičan sljedeći korak. Prošle akademske godine (2019./20.) predavao sam stručne predmete farmaceutskim tehničarima u Medicinskoj školi u Dubrovniku, a ove akademske godine upisujem postdiplomski studij nutricionizma (koji kasni zbog korone) kojim želim proširiti znanje – kazao je Frane.

Kaže kako se u Dubrovniku dobro snašao te kako se zadržao duže nego je planirao.

-Zadovoljan sam svojim poslovnim napretkom i mogućnostima, ali privatni aspekt bit će presudan u mom zadržavanju. Stambeno pitanje gorući je problem i za domaće, a kamoli za one koji nisu Dubrovčani. Zdravstveni radnici kadar su koji u Dubrovniku treba nekako zadržati. Zasad ne namjeravam mijenjati mjesto stanovanja, ali vidjet ćemo što će život donijeti – dodao je Frane.

Kako su se odlučili za ove životne pozive?

Mirna: Otkad sam počela razmišljati o svom budućem poslu znala sam da će to sigurno biti rad s ljudima. Biologija i fiziologija čovjeka su mi oduvijek bili zanimljivi i kroz srednju školu sam potvrdila da je to područje o kojem želim učiti više. Kada je krenulo razdoblje u kojem se intenzivnije razmišlja koje su moguće opcije nakon srednje škole zainteresirao me PBF i konkretno nutricionizam, jer ta znanost obuhvaća sva područja za koja želim da postanu moj profesionalni život. Uz to i sama volim hranu i kuhati i jesti i uvijek više saznavati o tome, pa je nutricionizam bio i sasvim logičan izbor. Jesam li požalila zbog takvog izbora? Upravo suprotno, osjećam da sam gdje i pripadam, i gdje sam pronašla područje u kojem se i sama mogu razvijati, a pritom dijeleći spoznaje i drugima pomoći da život učine kvalitetnijim – rekla je Mirna o svom životnom pozivu.

Frane: I u osnovnoj i u srednjoj školi biologija i kemija bili su predmeti koji su me zanimali, a imao sam i dobre profesore pa mi je biomedicinska struka bila logičan izbor. Razmišljao sam o stomatologiji i nutricionizmu, ali sam naposljetku odabrao farmaciju, zahtjevan fakultet, koji pruža dobre mogućnosti zaposlenja i napretka. Struka je to koja obuhvaća širok spektar najrazličitijih poslova koji zahtijevaju veliku predanost i rad, ali omogućuje i dodatno usavršavanje i napredovanje. Nikad nisam posumnjao u odabir. Posao u ljekarni nije posao samo na recepturi i s pacijentima. Velik dio posla kojeg nije lako uvijek organizirati i ispuniti, odvija se izvan pogleda pacijenata. Odgovornost je velika, a izazov je i suradnja s liječnicima s kojima želimo zajednički doći do najboljeg rješenja za svakog pacijenta.

Našli ste posao u struci, je li bilo teško? Kakve su uopće potražnje na tržištu rada po pitanju farmaceuta i nutricionista?

Mirna: Nutricionizam je mlada znanost i zanimanje, još uvijek se kao struka borimo za svoje mjesto pod suncem u širokoj lepezi zdravstvenih radnika. Možemo se pohvaliti da smo od 2019. i službeno proglašeni zdravstvenim radnicima što je zaista velika stvar. Sve je više u znanosti prepoznata uloga prehrane u zdravlju pa tako i među ljudima što nam otvara mnoga vrata. Ono što prepoznajem kao problem za nutricionističku profesiju je činjenica da svaka osoba koja izgleda snažno i zdravo, nakon određenog tečaja od nekoliko mjeseci u kojem se uči ono što se na fakultetu uči pet godina, pridobiva povjerenje ljudi na temelju svog izgleda jer „ako se on/ona tako hrani i dobro izgleda, onda možda trebam i ja“. Potražnja na tržištu rada za nutricionistima nije velika što nije u skladu s potražnjom za našim znanjem. Većina mojih kolega su samozaposleni i samostalno vode borbu za isticanje važnosti pravilne prehrane, a broj radnih mjesta, osobito u manjim sredinama kao što je Dubrovnik, vrlo je ograničen.

Frane: Na razgovoru za posao bio sam tri dana prije obrane diplomskog rada. Farmaceutska struka je deficitarna i čim se udaljite od većih središta (Zagreb, Split), prilike za zaposlenje uvijek postoje. Ponude za posao u rubnijim ili manje naseljenim dijelovima države česte su i nerijetko dobro plaćene. Farmaceut je važan dio zdravstvenog sustava koji ima najviše kontakta s pacijentima i samim time u mogućnosti je primijetiti bitne činjenice koje mogu promaknuti ostalim zdravstvenim djelatnicima. Farmaceut je osoba širokog spektra znanja koja se cijeli život usavršava i stječe nove vještine i skuplja iskustvo za pomoć kod ”malih i malo većih” problema.

Vrijeme je pandemije koronavirusa, koja je vaša uloga u svemu tome? Čime možete doprinijeti zajednici s obzirom na vašu struku?

Mirna: Mislim da je vrijeme pandemije pravo vrijeme da se svi osvijestimo koliko je briga o zdravlju važna. Svaki dan na televiziji čujemo broj oboljelih, ozdravljenih i umrlih te se broj oboljelih i umrlih uvijek dodatno pojašnjava s brojem osoba koje su kronični bolesnici, bilo da se radi o plućnim ili kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu, pretilosti… Osobe sa kroničnim bolestima podložnije su težim simptomima korona virusa i moramo biti svjesni da to nije specifično za koronavirus već za stanje našeg organizma. Organizam koji je zdrav lakše podnosi stresove iz vanjskog okoliša, bilo da se radi o virusima, bakterijama, zagađenju zraka, vode i slično, od organizma koji je zbog unutarnjeg stanja sam po sebi oslabljen. Pravilnom prehranom možemo dosta utjecati na sveukupno bolje zdravstveno stanje organizma. Raznolikom tj. pravilnom prehranom u organizam unosimo sve nutrijente koji su organizmu potrebni za dobro funkcioniranje. U vrijeme pandemije imunitet nam je najveći saveznik, a njega jačamo upravo pravilnom prehranom i unošenjem sezonskih i raznolikih namirnica. Uloga nutricionista u ovom slučaju je informiranje šire javnosti o tome kako se pravilno hraniti kako bi podržali zdravlje organizma.

Frane: Uloga je farmaceuta u ovoj izvanrednoj situaciji očuvati neometanu opskrbu stanovništva lijekovima, primjerom i iskustvom širiti svijest o opasnostima pandemije i pravilnoj zaštiti te savjetima pomoći pacijentima u samoliječenju i trijažom smanjiti opterećenje liječnika i zdravstvenog sustava u cijelosti.

Frane već tri godine radi u Ljekarni Čebulc, no sada zajedno s Mirnom prelazi u Nutricionističko savjetovalište Nutrikon, također pri Ljekarni Čebulc, a koje je spoj nutricionizma i farmacije. Što vam se čini na prvi pogled? Što će svatko od vas raditi u savjetovalištu?

Frane: Nutrikon (spoj riječi nutricionizam – znanost o prehrani, i pharmakon – grč. lijek) naš je zajednički projekt koji je u pripremi 5-6 mjeseci. Nutricionizam je znanost koja zaslužuje poštovanje i stručnost i treba je odmaknuti od trenera, influencera, gurua. Svijest o važnosti pravilne prehrane povećava se i očekuje se porast važnosti nutricionizma u budućnosti. Uloga farmaceuta u ovoj priči bit će kontrola terapije (pravilno uzimanje lijekova, interakcije) koja se koristi i savjetovanje izbora najprikladnijeg dodatka prehrani za poboljšanje i održavanje zdravstvenog stanja.

Mirna: Dugo smo pripremali projekt savjetovališta i pokušali smo predvidjeti i odrediti sve stavke rada savjetovališta, ono što nas veseli i motivira je što uvijek ima prostora za napredak jer želimo naučiti pružiti ljudima što više na što kvalitetniji način. Nutrikon je mjesto gdje osoba može najprije dobiti uvid u svoje zdravlje. Ja sam zadužena za analizu sastava tijela kojom možemo odrediti rizik za kardiovaskularne bolesti i dijabetes i analizu prehrambenih navika kojom se utvrđuju komponente prehrane koje je moguće korigirati kako bismo pomogli svom organizmu da nas štiti od bolesti. Magistar Frane je zadužen za farmakološki dio priče gdje se analiziraju lijekovi i dodaci prehrani koje osoba koristi, njihove interakcije i preporuke za dodatke prehrani i načinu korištenja.

Koliko mogu primijetiti najviše ste se oslonili na dijabetes i pretilost, jesu li onda oni i najčešći uzročnici lošeg stanja organizma?

Mirna: Dijabetes i pretilost su zdravstvena stanja na koja prehrana direktno utječe. Osobe s dijabetesom i pretile osobe nemaju simptome koje će ih svakodnevno podsjećati na bolest zbog čega ljudi često zapuste svoje zdravlje. Želimo podići svijest o važnosti pravilne prehrane u pogledu regulacije glukoze kod osoba s dijabetesom, želimo ih upozoriti da iako svoju bolest ne osjećaju, ona može prouzročiti brojne komplikacije. Također želimo osvijestiti da je pretilost zdravstveni problem i da postizanje adekvatne tjelesne mase smanjuje rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Pretilost nerijetko sa sobom veže visok tlak, dislipidemiju i povišene razine šećera u krvi, kombinacija navedenih simptoma naziva se metabolički sindrom i sve je veći broj ljudi koji pate od metaboličkog sindroma te su moždani i srčani udar kao i dijabetes u prvih 10 najčešćih uzroka smrti u svijetu prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a ujedno su i stanja organizma koja brigom o zdravlju i zdravim načinom života možemo prevenirati i u nekim slučajevima liječiti.

Frane: Osim kod gastrointestinalnih tegoba (nadutost, refluks, povraćanje, proljev, zatvor) i bolesti (gastritis, čir, upalne crijevne bolesti itd.) te intolerancija (npr. gluten – celijakija), na hranu najviše moraju paziti dijabetičari, stoga su oni jedna od naših ciljanih skupina. Kvalitetnom prehranom i pravilnim uzimanjem lijekova oni, većinom, mogu regulirati svoje zdravlje te imati dobru kvalitetu života. Iako smo geografski na Mediteranu, odmakli smo se od mediteranske prehrane. Pretilost je problem koji kod Hrvata postaje ozbiljan i smješta nas na visoke pozicije europskih ljestvica na kojima ne bismo trebali biti. Pretilost je prvenstveno zdravstveni problem, a tek onda estetski i kad čovjek osvijesti problem, prehrana postaje ključ za njegovo rješenje.

Također, jedan od vodećih „tihih ubojica“ je  povišeni krvni tlak koji predstavlja sve veću prijetnju budući da je učestalost ove bolesti u porastu, kako u svijetu, tako i u nas. Je li zdrava prehrana može biti prevencija kod ove bolesti?

Mirna: Tako je, povišen krvni tlak posljedica je nepravilne prehrane tj. pretjeranog unosa zasićenih masnih kiselina i soli te vodi prema ozbiljnijim zdravstvenim problemima. Smanjenjem unosa „loših masti“ koje nalazimo u crvenom mesu i mesnim prerađevinama, punomasnim mliječnim proizvodima i zrelim sirevima te povećanjem unosa „dobrih masti“ čiji su izvor riba, maslinovo ulje i orašasti plodovi možemo djelovati na smanjenje krvnog tlaka.

Frane: Kao što sam već rekao, odmakli smo se od mediteranske prehrane, što je vidljivo i na fizičkom izgledu  i po zdravstvenom kartonu. Mali broj ljudi jede ribu nekoliko puta tjedno kako su ti činili ljudi starijih generacija. Ona, doduše, više nije hrana siromašnijih slojeva, naprotiv riba je nekima i luksuz, ali morala bi biti na našim stolovima barem jednom tjedno. Omega-3 kiseline koje nalazimo u ribljem ulju nisu više dovoljno zastupljene u našoj prehrani, a upravo one imaju važnu ulogu u prevenciji obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti koje su u porastu, čak i kod mlađih odraslih osoba. U tim slučajevima savjet farmaceuta o adekvatnom dodatku prehrani može imati važnu ulogu u prevenciji.

Prema nekim istraživanjima vegetarijanci manje oboljevaju od hipertenzije od osoba koje jedu meso. Također, kada mesojedi prijeđu na vegetarijansku prehranu, vrijednost njihovog krvnog tlaka se snizi, a u slučaju kada vegetarijanci počnu jesti meso, njihov krvni tlak poraste. Kakva je uloga mesa u našim životima?

Mirna: Meso, osobito crveno meso i mesne prerađevine poput kobasica, pršuta i pancete, bogati su zasićenim masnim kiselinama tzv. „lošim mastima“. Međutim meso je izvor kompletnih proteina i bogato je mineralima koje u biljkama nalazimo u jako malim količinama i u oblicima koje naš organizam teže apsorbira. Za prehranu je najvažnije da je raznolika i da se u ničemu ne pretjeruje. Mediteranski način prehrane, od kojeg smo se nažalost jako udaljili, ograničava unos crvenog mesa na jednom mjesečno, dok su manje restriktivne smjernice da se ne unosi više od 400 g crvenog mesa tjedno. Vegetarijanci izbjegavanjem mesa u prehrani ne unose „loše masti“ te kako bi nadomjestili unos masti konzumiraju namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama tj „dobrim mastima“. Osim toga osobe koje se odluče na vegetarijansku prehranu uglavnom su osobe koje brinu o svom zdravlju i u drugim aspektima života, pa su tako nerijetko to osobe koje nisu pušači i koje se bave određenom tjelesnom aktivnosti što pozitivno utječe na njihovo sveukupno zdravlje. Biti vegetarijanac zahtjeva predanost prehrani kako bi se osigurali nutrijenti kojima su biljke siromašne kao npr. željezo, cink i vitamin B12.

S obzirom na prekomjernu tjelesnu težinu, što biste savjetovali čovjeku, kakva prehrana mu je potrebna, te postoje li neki vitamin i dodaci koje bi trebao uzimati uz uravnoteženu prehranu?

Frane: Mirna će više reći o prehrani, a što se tiče dodataka prehrani, ja bih naglasio važnost omega-3 kiselina koje preveniraju kardiovaskularna oboljenja i dislipidemije. U vremenu korona krize treba paziti na imunitet. Osim svima poznatog vitamina C, treba istaknuti i vitamin D čija dovoljna količina pomaže u sprječavanju respiratornih oboljenja, osteoporoze te održavanju pravilnih fizioloških funkcija. Posebno je to bitno kod starijih osoba i žena u menopauzi. Zbog sjedalačkog i ubrzanog načina života te nedovoljnog boravka u prirodi i izlaganja suncu suplementacija je potrebna i mlađima.

Mirna: Savjet za pravilnu prehranu uvijek se temelji na istom polazištu a to je: raznoliko i umjereno. Kako postići raznoliko i umjereno individualno je za svaku osobu. Zbog toga se u našem savjetovalištu želimo maksimalno posvetiti svakoj osobi kako bismo analizirali njegove životne i prehrambene navike, istaknuli pozitivne strane njihove prehrane, detektirali negativne strane koje se mogu poboljšati i pronašli način kako da osoba promijeni svoje loše navike i prihvati pozitivne. Dodaci prehrani također se određuju individualno prema tome koje namirnice osoba konzumira odnosno ne konzumira kako bismo nadopunili prehranu.

Prošle godine donesena je nova regulativa da se provjerava autentičnost i ispravnost lijekova s obzirom na navodno postojanje velikog broja krivotvorenih lijekova, o čemu se točno radi, je li vi kao farmaceuti to morate provjeravati?

Frane: Iako je zbilja mala mogućnost da u ljekarnu dođe krivotvoreni lijek, od prošle godine svaka kutija ima svoj individualni kod G-TIN koji se provjerava prilikom izdavanja lijeka pacijentu na recepturi. Provjera koda naziva se serijalizacija lijeka i iako se prvotno činilo da će možda usporiti proces izdavanja lijekova, uvelike je smanjena mogućnost izdavanja pogrešnog lijeka ili doze i dodatna je kontrola i sigurnost za nas farmaceute, ali isto tako i za pacijente.

Što se tiče vitamina i dodataka prehrani prodaju li se oni sad više nego prije, postoje li neki trendovi?

Frane: Trendovi uvijek postoje i u ovoj pandemijskoj krizi naglasak je na jačanju imuniteta. Pazi se više da ne manjka nečeg u ”kućnoj apoteci” te se povećala svijest o važnosti dodataka prehrani.

Što biste poručili mladima, zašto da odaberu nutricionizam ili farmaciju kao svoj životni poziv?

Frane: Bez obzira na zahtjevnost i složenost studija to su struke budućnosti koje pružaju dobru mogućnost zaposlenja u nepredvidivim vremenima.

Mirna: Nutricionizam nudi širok spektar zanimljivih područja kojima se može baviti. Od rada u znanosti gdje se svaki dan dolazi do novih saznanja o utjecaju prehrane na zdravlje do edukacije šire populacije o pravilnoj prehrani i njenoj važnosti. S obzirom na sadašnje stanje u svijetu što se tiče pretilosti, upalnih bolesti crijeva, bolesti srca i dijabetesa koje su u velikom porastu, važnost znanosti o prehrani sve je više prepoznata. Nutricionizam je lijep spoj znanja o zdravlju čovjeka, fiziologiji, metabolizmu i biokemijskim procesima i naravno, hrani u kojoj vjerujem, kao Mediteranci, itekako znamo uživati.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Pračja večera u Konavlima: žene u kominu, a muški u saloči

O Nikoj danu kada bura rumeni obraze djeci, a prva prekala je prožela kupus raštan, kroz konavoska sela počinje se širiti prepoznatljivo...

U Hrvatskoj 2919 novozaraženih koronavirusom

Nacionalni stožer civilne zaštite je izdao priopćenje s najnovijim podacima o stanju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj. - U posljednja...

Biskup Uzinić svećenicima i vjernicima: mjere su ponekad nedorečene i nejasne, ali kao vaš pastir molim vas da ih poštujete

Biskup dubrovački Mate Uzinić se povodom prve nedjelje došašća, ujedno i prve u kojoj se primjenjuju nove, strože mjere Stožera, obratio svećenicima...

DNŽ: 45 novozaraženih, troje preminulih

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 45 novih slučajeva zaraze koronavirusom (15 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 12 osoba...

Dubrovnktv.net

KRATKI REZOVI: IN MEMORIAM Mustafa Nadarević, Tesla, …

U ovotjednom izdanju Kratkih rezova pogledajte… IN MEMORIAM Mustafa Nadarević (1943-2020) - izgubili smo jednoga od najvećih umjetnika u povijesti hrvatskog glumišta...

DUTVNET Mozaik/ RecikliranART dubrovačkih studenata/ Buzz večeri fotografije i vinyla/ Doček na Stradunu da ili ne?

Počelo je sedmo izdanje Dana kreativnih i kulturnih industrija u našem Gradu, a jedno od glavnih događanja sigurno je znanstveno umjetnički projekt...

SUSRETI UTORKOM: Antun Bašić i Marko Miloslavić: ŽUPKA je Župljanima šansa za bolju Župu dubrovačku

Na današnji dan lani osnovana je nova župska stranka Župka: imaju li isti entuzijazam kao prije, imaju li krticu u općinskoj upravi,...

ETO NAS: U Orlanda na probi Otpisanimatora

Ima već duže vrijeme da smo htjeli napraviti razgovor s Otpisanimatorom, i ETO NAS sastavili smo se svi skupa i našli u...

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić