24 C
Dubrovnik
Naslovnica Lifestyle NUTRICIONIST koji uskoro dolazi u Grad odgovorio je može li se smršavjeti...

NUTRICIONIST koji uskoro dolazi u Grad odgovorio je može li se smršavjeti ako se iz prehrane izbace samo kruh i tjestenina

Koliko se tijekom godina promijenila naša prehrana, je li ubrzani način života doveo do toga da se lošije hranimo? Može li se smršavjeti ako čovjek izbaci samo kruh i tjesteninu, jesu li proteini dobri ili loši kao dodatak prehrani, na sve to i još neka druga pitanja odgovorio je Branimir Dolibašić, nutricionist s iskustvom od 20 godina koji dolazi u Dubrovnik 23. veljače gdje će održati predavanje u sklopu proslave drugog rođendana Hard Body Dubrovnik na temu – Prehrana i pokret: kombinacija za zdravlje. U intervjuu za Dubrovniknet još je kazao kako jedna košulja ne odgovara svima, jer nemaju svi isti kroj. pri tom misleći kako je potreban personalizirani pristup svakoj osobi, a odgovorio je i zašto su baš djeca najranjivija skupina kada je u pitanju prehrana.

Kao nutricionist s iskustvom od 20 godina, možete li nam reći što se tijekom godina promijenilo ili nije u našoj prehrani, je li ubrzaniji način života doveo do toga da se lošije hranimo?

-Preko 20 godina aktivno radim u području nutricionizma i pratim prehranu još od studentskih dana devedesetih godina. Puno se toga promijenilo, i malo toga na bolje. Tranzicija društva u demokraciju je dovela do globalizacije i otvaranja tržišta, pa danas imamo egzotično voće i premium proizvode hrane i pića iz cijelog svijeta na raspolaganju. Na žalost, u isto vrijeme izgubili smo dosta domaće proizvodnje, i sve veći je udio hrane, od mesa i mlijeka do pekarskih proizvoda, koje stanovništvo kupuje u trgovinama ne znajući da su iz uvoza. Ubrzaniji način života i posebno društvene mreže, promijenili su način kako rješavamo svoje prehrambene potrebe.

-Umjesto domaće kuhinje, skuhanih obroka, namirnica s tržnice ili vlastitog vrta, danas su ljudi rijetko u prilici pojesti obrok od cjelovitih namirnica. Većina se u gradskom načinu života hrani ubrzano, s nogu, usputno, imajući tek jedan pošten obrok u danu, obično navečer. Umjesto tržnica i više vremena za kupovinu prave hrane, supermarketi u ponudi imaju koncentriranu nabavu, sve na jednom mjestu. Stariji još imaju određenu svijest kako bi se trebalo hraniti, dok su najizloženija skupina zapravo djeca, koja ne poznaju sporiju kulturu hranjenja, a uz prezaposlene roditelje, nemaju ni vremena osim vikendom složiti dva ili tri zajednička obroka kvalitetne hrane. Mediteranski model prehrane, hvaljen kao najbolji način prehrane u cijelom svijetu, tako kod nas postaje sve rjeđe za pronaći u stvarnom životu u praksi, iako smo morska i mediteranska zemlja u punom smislu.

-Tako da, ne bih sve stavio na brzi način života, dobrom pripremom možemo ovladati i najzaposleniji dan kroz prehranu. Više je do promjene potrošačkih navika koje za posljedicu ima napuštanje tradicije u prehrani, i zanemarivanja opasnosti koje procesirana hrana ima, za razliku od domaće, cjelovite i lokalno uzgojene hrane.


Postoje li neke stavke u prehrani koje vrijede za sve ljude ili se svakoj osobi treba na neki način pristupiti individualno?

-Postoje zajedničke osnove prehrane svih ljudi na svijetu. Svi trebamo riješiti dnevni unos energije za naše životne potrebe, također svi trebamo određeni dnevni unos vitamina i minerala, naši vitalni organi i mišićni sustav treba nadoknaditi određenu količinu proteina, pa omega-3 masti i tako dalje. Međutim, jedan isti model prehrane ne vrijedi za sve, i danas je prihvaćen način rada, u struci koja se bavi prehranom u svijetu, individualizacija odnosno personalizirana prehrana. Pojednostavljeno, to znači da jedna košulja ne odgovara svima jer nemaju svi isti kroj. Uz to, današnji stil života naprosto ne dozvoljava da se isto hrane osobe koje rade fizički posao i one koji cijeli dan provedu pred ekranom i računalom sjedeći. Svi smo posebni i jedinstveni, biokemijski gledano, pa bi svatko trebao imati neku svoju varijantu osnovnog modela, prilagođenu baš njegovom načinu života, odgoju, ponašanju i dnevnim navikama kretanja i vježbanja. Posao je nutricionista pomoći naučiti kako se pravilno hraniti u svom slučaju, bilo kroz plan prehrane onima koji izgube svoj put ili savjetovanjem izbora hrane i ishrane kod određene bolesti, recimo gastritisa. Ponekad je važno naučiti kako neke namirnice koje vam trebaju uvrstiti na jelovnik, te kako adekvatno zamijeniti one koje vam rade više štete nego koristi. Recimo, osobe kojima smeta mlijeko i mliječni proizvodi, ili imaju prehrambene alergije.


Što biste preporučili osobama koje puno rade i nemaju vremena za pravljenje nekakvih zdravih „specijaliteta”?

-Poručio bih da nema izgovora. Hranu treba birati po prioritetu 1. Trebam, a onda 2. želim. Tim redom. Kada znate što vam treba, onda su svi obroci specijaliteti zdravlja. Kako sam naveo, Hrvatska ima stoljeća tradicije u prehrani, i prethodne generacije su vrlo dobro znale kako od hrane iz svog podneblja dobiti najviše za dug i produktivan život. Nije problem u specijalitetima, nego krivim izborima, pomodarstvu i neznanju, što čak i kroz narodne poslovice znamo da izgovori ne postoje. Tako zdravi izbor specijaliteta mogu biti u prvom redu odluke da jedete cjelovitu hranu. Nemam vremena za marendu pojesti cjelovitu hranu tako zamijenimo s 1 narančom i jabukom te 2-3 žlice badema i komadom sira. Dobrog, domaćeg sira, po mogućnosti. Malo je vremena potrebno uložiti u pripremu, recimo kuhanje graha koji može biti kvalitetan tekući obrok punovrijedan u hranjivom smislu, i to za iduća tri dana. Ne treba daleko gledati, nego u mudrost starijih generacija i učiti od njih.


Može li se smršavjeti ako se iz prehrane izbace samo kruh i tjestenina?

-Ne mogu reći da ne može, ali postoji to „ali”. Pravo pitanje bi bilo – što ćemo onda kada se izbačene namirnice vrate? Ako nismo naučili njihovu ulogu u našem životu, ili ne možemo kontrolirati njihov unos, to je samo odgađanje problema. Kao da vam voda poplavi prizemlje, vi se povučete na prvi kat. Potpuno rješenje je samo ono koje će naučiti čovjeka hraniti se uravnoteženo, prema svom načinu života. To znanje je osnovna odgovornost prema svom zdravlju, i prema tome biti odgovoran po onome koliko trošimo energije. Ako jedemo kao jedan vojnik u pokretu pod punom ratnom spremom, a u stvarnosti sjedimo u uredu, jasno je da ćemo se udebljati. Zato mršavljenje treba koristiti s mjerom, jer je pravi cilj postizanje ravnoteže. Ako je nekome lakše postići rezultat privremenim odricanjem od kruha i tjestenine, to nije zabranjeno niti loše. Ali posao treba odraditi do kraja, a to znači održati izgubljenu masu i ne povratiti loše stečene kilograme, što ide samom promjenom stila života, vježbanjem kao jamcem sigurnosti i promjenom prehrambenih navika. Vježbanje je neizostavno, važan dio promjene iz sjedilačkog, pasivnog načina života s malo kretanja, i samo po sebi otklanja niz zdravstvenih rizika i loših posljedica nekretanja po zdravlje.


Što preporučujete sportašima, jesu li proteini dobri ili loši kao dodatak prehrani?

-Ako slijedimo pravila struke, onda dodatni proteini u obliku prašaka, tableta i napitaka nisu za svakog, posebno ne za one koji imaju osjetljivu probavu (želudac, crijeva) ili alergijsku osjetljivost, ili njihovi jetra i bubrezi nisu baš spremni niti imaju zdravlja za dodatni metabolički posao. Jedno od prehrambenih pravila je umjerenost, i to svakako vrijedi za primjenu kod odabira količine dodatnih proteina koji se uzimaju, znati koja je moja mjera i trebaju li mi stvarno dodatni proteini. Pametno uzimanje, u pravo vrijeme, može biti višestruko korisno, posebno kod profesionalnih sportaša, ali uz preporuku stručne osobe s iskustvom u sportskoj prehrani. Kod rekreativaca, postavlja se pitanje ima li smisla uložiti novac u dodatne proteine, ili na neki drugi način taj novac iskoristiti za poboljšanje kvalitete života.


Je li uvijek potrebno primjenjivati prehranu i tjelovježbu istovremeno?

-U Hard Body programu kažemo „Prehrana je kraljica, tjelovježba je kralj, kada ih spojite imate kraljevstvo”. Izreka je to starog Lalannea, jednog od kumova fitnesa. U Francuskoj institucije javnog zdravlja poručuju „Mange, bouger”, u prijevodu – jedi i kreći se. Vrlo je to jednostavno, ali u potpunosti istinito. Vrijedi za sve ljude, od tek rođene djece do starih. Često neki nutricionisti, ili treneri s druge strane, ističu veći ili manji postotak prevage, ali mislim da je važnija poruka kako jedno ne ide bez drugog. Nema smisla vježbati i hraniti se siromaški trpajući junk food, kao pećinski čovjek, svaštareći. I suprotno, sjediti doma i smišljati specijalitete i kupovati najbolje i najskuplje namirnice i očekivati maksimum zdravlja bez kretanja i vježbanja. Dakle, prehrana i tjelovježba idu ruku pod ruku. Nemojte ih razdvajati. Samo će primjerena prehrana dati maksimalan rezultat vašeg vježbanja, i obratno. Samo vježbanje i tjelesna aktivnost daju hrani prostor da vašem tijelu pruži maksimum. 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

KRATKI REZOVI – FESTIVALSKO IZDANJE: Laureati Dana hrvatskog filma, frankofoni filmovi

U ovotjednom izdanju Kratkih rezova pogledajte osvrt na 29. izdanje Dana hrvatskog filma koji su završili dodijelom nagrada najbojim novim domaćim kratkim...

KRATKI REZOVI: “Mater”, “Mulan”, 15. Trash Film Festival …

U ovotjednom izdanju Kratkih rezova pogledajte osvrt na film "Mater" - naslov najboljega filma regije na beogradskom FESTu, nagrada za najbolju glumicu...

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić