19.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 18 listopada, 2021
NaslovnicaVijestiMozara: pozivam sve članove Županijske skupštine da ne glasaju po nalogu, već...

Mozara: pozivam sve članove Županijske skupštine da ne glasaju po nalogu, već svojim srcem i zdravim razumom

Pred sutrašnju tematsku sjednicu Županijske skupštine, na kojoj će se raspravljati, a potom i glasovati o provođenju novog trasiranja na lokaciji Centra za gospodarenjem otpadom Lučino razdoblje, stranka Srđ je Grad održala je jutros u parku Luja Šoletića konferenciju za medije na kojoj su pojasnili razlog održavanja tematske sjednice kao i na argumente za traženje novog trasiranje. Uz Marka Giljaču, županijskog vijećnika iz redova Srđ je Grad, na konferenciju za medije sudjelovali su i stručnjak za krš i novinar dr. Ivo Lučić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje Vlaho Mozara i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i ekologiju pri Hrvatskom saboru Sandra Benčić.

“Novo trasiranje je potrebno jer rezultati dosadašnjih hidrogeoloških trasiranja, koja su rađena od 1950-ih godina na toku Trebišnjice, bez dvojbe, dokazuju da je njen tok povezan s Malostonskim zaljevom, dolinom Neretve. Županija, Županijska skupština i svi koji se zalažu za Centar za gospodarenje otpadom se pozivaju na istraživanje koje je napravljeno 2013.,a koje nije pokazalo ništa. Pokazalo je samo da traseri nisu nigdje izašli. Zbog činjenice da se ne uvažaju ostali znanstvenici i ostala istraživanja, koja su napravljena, mi moramo provesti kvalitetno trasiranje kako bi dobili kvalitetan Centar za gospodarenje otpadom i kako bi se okrenuli nekim drugim sustavima i tehnologijama”, kazao je uvodno Marko Giljača koji je potom podsjetio na trasiranja provedena 2007. i 2008. kojima je dokazano da podzemne vode prolaze ispod Lučina razdolja.

“Izabrana je katastrofalna lokacija koja potencijalno može zagaditi i područje gornjih sela Neretve i Malostonski zaljev koji je zaštićeni rezervat prirodne s tradicijom uzgoja školjaka. Županijski vijećnici sutra imaju priliku da taj projekt usmjere prema novom, kvalitetnom smjeru. Imamo priliku izglasati trasiranje i pokrenuti u pravom smjerom sustav gospodarenja otpadom u našoj županiji. Argumenti kojima nas uvjeravaju da Centar nema alternativu, zapravo su dimna zavjesa kojom pokušavaju zakloniti ono što su dosada radili, zapravo nerad tijekom proteklih 12 godina. U jednom od argumenata pitaju nas gdje smo bili dosad i zašto se nismo prije bunili.

Više od 10 godina, udruge, struka, pojedinci sudjeluju u javnim savjetovanjima, organiziraju tribine, upozoravaju na štetnost projekta. Nakon svega toga i nakon svih akcija koje su organizirali građani županije, oni imaju obraza pitati nas gdje smo do sad bili. S druge strane kažu da nitko nije ponudio alternativu. One su nuđene i 2013. Društvo građevinskih inženjera Dubrovnik je prije osam godina vodilo delegaciju u Njemačku kako bi im pokazali sustav mini spalionica i druge sustave gospodarenja otpadom. Od kampanje govorimo o tehnologijama koje se koriste u Japanu, Kanadi i drugim zemljama. Nalazimo se na krškom području, ne možemo imati isto rješenje kao druge lokacije. Krški teren je propustan, mi sad moramo raditi istraživanje kako bi dokazali da spužva pije vodu”, kazao je Giljača te dodao kako se proteklih dana poziva na primjer Ljubljane.

“Ljubljana nije šampion u gospodarenju otpadom zbog njihovog Centra za gospodarenjem otpadom, već zbog toga što razvrstavaju 80 posto otpada, a postavili su si ambiciozan cilj da uskoro razvrstavaju do 90 posto otpada. Činjenica je da na njihov deponij dolazi ispod pet posto otpada. Mi gradimo Centar s preuveličanim brojkama kako bismo nastavili nesposobnost lokalnih jedinica, koje u posljednjih deset godina nisu napravile ništa ili jako malo da bi pokrenule sustav primarnog razvrstavanja otpada. Ovu tematsku sjednicu ne treba gledati kao zaustavljanje projekta, već kao priliku da pokrenemo novi sustav gospodarenja otpadom i da riješimo probleme koje su nam dosadašnje garniture na vlasti stvorile, a na jedan pravilan način, koji bi bio puno bolji za okoliš, ali i za građane te kako bi sustav od temelja bolje postavili”, pojasnio je Giljača.

Na današnjoj konferenciji za medije sudjelovao i novinar i stručnjak za krš dr. Ivo Lučić koji je pojasnio povezanost podzemnih voda s lokacijom planiranog Centra u Lučinom razdolju kao i specifičnosti krškog krajolika.

“Sudjelovao sam u nizu akcija na području cijele županije u pogledu vrednovanja i zaštite okoliša. Iako se isprva tvrdilo da u podzemlju Omble nema zaštićenih vrsta, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, bili smo prisiljeni istražiti to područje te se ustanovilo da je Ombla najbogatije podzemno stanište na području Hrvatske. Odgovorno tvrdim da takva ocjena vrijedi za cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju. Sudjelovao sam u raspravama vezanim za Lučino razdolje od samog početka, od donošenja odluke po kojoj je Centar trebao biti izgrađen na području Majkova, no trasiranje je pokazalo da se radi o II. zoni. Na cijelom našem području, odnosno županiji nema uvjeta za ovakav Centar kakav se planira u Lučinom razdolju. Radi se o jednoj od tri lokacije, a to su pokazala i istraživanja, koja je zbog velikog broj vrtača, najgora za izgradnju ovakvog Centra. Sve što je dosada rađeno u tom smjeru je zapravo upravno nasilje, u kojem smo mi, koji smo se borili protiv toga, bili dio dekora. Omogućili bi nam da kažemo svoje, a potom bi to prekrižili kao da nismo ništa niti rekli. To je moguće vidjeti i po raspravama koje su vođene u povjerenstvima za ovaj Centar”, poručio je Lučić te dodao da do odabira ove lokacije nije trebalo niti doći.

“Svakom stručnjaku, koji pogleda geomorfologija Dubrovačkog primorja i pogleda što je Lučino razdolje, jasno je da se od te lokacije treba odustati. Ovdje su primjenjivani kriteriji koji nisu kriteriji struke, već voluntaristički kriteriji, koje određuje pojedina grupa unutar vlasti. Ako novo trasiranje bude dopušteno, ono može imati smisla samo, ako potvrdi prisutnost veze između Lučina razdolja i priobalja jer će to biti znak da je ono uspješno. Trasiranje koje ne dokaže tu vezu nije uspješno. Jedini pravi pristup je da se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji krenu prirodne vrijednosti proučavati na sustavan način, i postanu baza za sve daljnje upotrebe, a ne da se odrede lokacije na kojima će se nešto izgraditi, i onda se vrši nasilje na sve moguće načine kako bi dokazali da je lokacija prihvatljiva, pri čemu zanemarujete, ne samo rad struke, nego i budućnost građana. Često se govori; ako voda prodre u podzemlje. Ovdje se ne radi o ako, nego onda. Ne postoji druga mogućnost. Svaka kap vode koja padne u Dubrovačkom primorju, završi u podzemlju. Na području Primorja svake godine padne količina kiše koja bi ispunila Vranjsko jezero, ali ono je u podzemlju”, zaključio je Lučić.

Marko Giljača pojasnio je kako je dr. Lučić sudjelovao u radu Povjerenstva koje je Ministarstvo zaštite okoliša osnovalo 2011. vezano uz Centar za gospodarenje otpadom.

“Dobili smo dokumente koji dokazuju da to Povjerenstvo nikad nije donijelo zaključak svog rada niti da je završilo svoj posao, što je bilo uvjet za pokretanje Centra za gospodarenjem otpadom”, kazao je Giljača te pojasnio kako su 2013., nakon što je provedeno sporno trasiranje, svoje mišljenje dale jedino Hrvatske vode.

“Hrvatske vode su navele da se nedvojbeno radi o trećoj sanitarnoj zoni, vrlo stidljivo su se složili s predloženom lokacijom. To je mišljenje upućeno Ministarstvu te je sazvana 3. sjednica Povjerenstva koja je trebala bit održana 11. rujna 2013. Jedna od točka na toj sjednici trebalo je biti i Donošenje odluke o daljnjem tijeku postupka. Povjerenstvo se nikad nije sastalo, nikad nije donijelo tu odluku. Ministarstvo i županijska vlast su nastavile s projektom na temelju mišljenja Hrvatskih voda, koje nisu bile u sastavu tog Povjerenstva. Zbog čega nije došlo do zaključka Povjerenstva, možemo samo nagađati”, kazao je Giljača.

Na današnjoj konferenciji za medije sudjelovao je i predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje Vlaho Mozara. Podsjetimo, to je Općinsko vijeće nedavno donijelo Odluku o provođenju novog trasiranja, koje je upućeno Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

“U ruci držim Odluku Općine Dubrovačko primorje, to jest naroda Dubrovačkog primorja, u kojoj se službeno izražava zabrinutost radi dosada provedenih studija i dosadašnjih izvedbi budućeg Centra za gospodarenjem otpadom. Novo trasiranje traži se kao prvi korak k održivom i zdravo razumnom gospodarenju otpadom. Ignoriranje ovog dokumenta bi bilo novo dno demokracije, stoga pozivam sve članove Županijske skupštine da na sutrašnjoj sjednici nipošto ne glasaju po nalogu, već svojim srcem i zdravim razumom”, poručio je Mozara.

Sandra Benčić, članica Možemo! i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i ekologiju pri Hrvatskom saboru kazala je da su se temom Centra u Lučinom razdolju bavili i na spomenutom odboru, ali i da je sama od početka angažirana oko ovog projekta.

“Svaka zajednica se mora pobrinuti za svoj otpad. Nisam ovdje kako bi podržala stav, koji imaju mnoge lokalne zajednice, a to je da ne žele otpad u svom dvorištu. Mi, kao oni koji otpad stvaraju, moramo se brinuti i za njegovo zbrinjavanje. Međutim, ovdje imamo specifičnu situaciju, radi se o krškom području, na kojem je već jednom dokazano da je vrlo lako moguće da otpadne, procijedne vode mogu otići u podzemne vode i završiti u Malostonskom zaljevu. Takav rizik, pa čak i ako je malen, da se tako nešto dogodi, imalo bi ogromne efekte – okolišne i gospodarske na način život u Malostonskom zaljevu. Po meni, jedino je razumno, kad imate takav rizik, treba poduzeti sve da se utvrdi u kojim slučajevima se to može dogoditi da procijedne vode dospiju u podzemne tokove i na koji način to možemo izbjeći ili trebamo li mijenjati lokaciju ili tehnologiju. Ne radi se o riziku, koji bi za posljedicu imao malo onečišćenje koje se da riješiti. Ovo se kroz nekoliko generacija neće moći vratiti u prijašnje stanje. Ako procijedne vode u kojima su teški metali dođu u područje gdje se uzgajaju školjke, školjke se neće moći stavljati na tržište idućih 70 do 100 godina. Radi se o racionalnom zahtjevu da se provjeri je li moguće da procijedne vode završe na obali i u Malostonskom zaljevu i ako jest da ponovno sjednemo i tražimo nova rešenja, bilo da se radi o novoj lokaciji ili o novoj tehnologiji”, kazala je Benčić te se osvrnula na MBO tehnologiju kakva se koristi u Centrima za gospodarenjem otpadom Marišćina i Kaštijun.

“Završna faza obrade komunalnog otpada je važna, ali ona nije najvažnija. Puno je važnije kakav smo prethodni sustav postavili. Ako postavimo sortirnice, ako iz komunalnog otpada vadimo sve ono što se može iskoristit, ako postavimo bio-kompostane, ako to sve napravimo, možemo doći do postotaka do kojih je došla Ljubljana. Ako sve to napravimo, tada je količina otpada koji ostane malena i možemo ju izdržati. Ne postoji tehnologija obrade otpada koja nema nikakav utjecaj na okoliš. Još uvijek smo daleko od zero waste principa, odnosno da ne proizvodimo otpad, no prema tome trebamo ići. Prema tome možemo ići tako da postavimo prethodni sustav, da izvučemo što je više moguće materijala koje možemo uporabiti da bi taj ostatni otpad bio što manji, odnosno na razini Ljubljane. Mi smo u Hrvatskoj u prosjeku na 27 posto oporabljenog otpada. Sedamdeset i više posto ide na deponije ili na centre druge vrste”, pojasnila je Benčić te dodala kako su Marišćina i Kaštijun planirani za velike količine otpada.

“Nisu rađeni na način da će se prethodno 60 do 70 posto otpada izdvojiti i ponovno oporabiti, nego su rađani na temelju količine komunalnog otpada koji imamo sad kad nemamo nikakav sustav. Oni da bi bili donekle isplativi ili barem na nuli moraju imati ogromne količine otpada. Oni trebaju otpad i zbog svoje veličine destimuliraju ovaj prethodni sustav o kojem sam govorila. Druga, problematična stvar u Hrvatskoj je da zbog nedostatka, pravih anaerobnih bio-kompostana zatvorenog tipa, koje proizvode kompost, mi jedan dio našeg organskog otpada bacamo u komunalni otpad. Imamo naputak da u bio-otpad ide samo sirova hrana jer nemamo bio-kompostane. Ako imamo komunalni otpad u kojem u prosjeku imamo 40 posto bio-otpada, nema te tehnologije s kojom ćemo postići da taj otpad ne smrdi, da nema štetnih emisija. To je naš problem. U komunalnom otpadu imamo prevelike primjese otpada koje možemo izvući i oporabiti. Na tom planu da ćemo minimalno 65 posto otpada oporabiti trebamo dimenzionirati Centre za gospodarenjem otpadom. Moramo jako paziti, kako ćemo upravljati otpadom koji ostane na krškim područjima”, zaključila je Benčić.

Na primjedbu novinara da se na sutrašnjoj sjednici novo trasiranje vjerojatno neće izglasati Giljača je kazao da ne treba prejudicirati.

“O tome možemo razgovarati, ako se to sutra dogodi. Trebamo biti optimisti i nadati se da će pamet doći u glavu i da će se ljudi osloboditi stranačke stege i držati se svoje riječi. Ako smo izgubili proteklih deset godina razvijajući ove sustave, nemojmo izgubiti idućih 70 do 100 godina i upropastiti iduće četiri generacije. Idemo razmisliti kako ćemo u idućih pet do deset godina razviti održivi sustav na koji ćemo biti ponosni svi mi koji sutra podignemo ruku za novo trasiranje”, kazao je Giljača te dodao kako rasprave na dosadašnjim tematskim sjednicama nisu bile kvalitetne, no kako on ostaje optimističan i po tom pitanju.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić