31.8 C
Dubrovnik
Subota, 13 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiMljećani u borbi za zaštitu svog tradicionalnog načina života i ribanja: to...

Mljećani u borbi za zaštitu svog tradicionalnog načina života i ribanja: to je naše pravo!

U četvrtak 15. prosinca sastali su se u Stonu predstavnici stanovnika NP Mljet, načelnik Općine Mljet Đivo Market i ravnatelj NP Mljet Ivo Sršen sa ministricom gospodarstva i poljoprivrede Marijom Vučković, župnom Nikolom Dobroslavićem i njihovim suradnicima, da bi našli zajedničko rješenje o tradicionalnom načinu ribanja koji je za njih ne samo njihovo pravo nego i njihova egzistencija.

O tom sastanku je našoj redakciji svoje pismo poslala Ane Mljećka. Prenosimo ga u cijelosti i bez ikakvih intervencija.

1960. osnovan je Nacionalni park Mljet, potpisan je ugovor između stanovnika NP Mljet i Ministarstva okoliša u kojem je 17 odredbi, stavaka i po kojima su stanovnici pristali da se na njihovoj zemlji osnuje NP koje je potvrdio i Sabor Hrvatske.

Kad je osnovan NP Mljet, imali su pravo po tom ugovoru na obrađivanje polja, uzgajanje stoke, branje drva za gradnju barki, za ogrjev na područjima koje je NP odobravao svaku godinu. Imali su pravo u Jezerima ribat  za osobne potrebe, male i Velike vrše vađenje kunjaka i školjaka i mušula.

U Jezerima ne postoji obalni pojas, a više od 80 posto zemljišta kojim se kreću turisti je do samog mora privatno vlasništvo.

Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije da bi zaštitili svoja prava i pravo ribolova u zaštićenom području, parnicu su vodili sa Upravom Bečkog Dvora 18 godina koju je stanovništvo dobilo i donesen je zakon – Pravo Življenja – Status Meredanus.

19.prosinca 1889. potpisana je nagodba između stanovnika zapadnog dijela Mljeta i Kraljevskog šumarskog upraviteljstva.

S tim zakonom dobili su pravo na tradicionalni način života i tradicionalni način ribanja koje je zagarantirano kasnije i poveljama UN-a, a koje su potpisale i obje Jugoslavije i Republika Hrvatska kada je međunarodno priznata.

Znači da je stanovnicima NP Mljet tradicionalni način života i tradicionalni način ribanja zagarantiran Ustavom Republike Hrvatske. To znači da se svaki drugi zakon ili uredba koji ukida i zabranjuje tradicionalni način življenja i tradicionalni način ribanja, protivi Ustavu Republike Hrvatske odnosno, protuustavan je i protuzakonit. A kako je tradicionalni način života zagarantiran poveljama UN-a kao ljudsko pravo građanina i čovjeka, onda svako njegovo kršenje dovodi do kršenja ljudskih prava.

Zakonom Pravo na Življenje – Status Meredanus, dobijeno je pravo na deset malih i pet velikih vršava, mreža prostica, bukvara, gerarica, srdenara, gavunara. To je bilo osigurano svakoj familiji bez ikakve dozvole. U obje Jugoslavije taj je zakon poštovan, a u SFRJ imali smo pravo na još 200 metara popunice i polandaru.

Na prijedlog stanovnika NP Mljet donesen je zakon o 500 m obalnog pojasa kojeg je Sabor donio na snagu 2002. godine. Stanovnici NP su jedini mogli ribat u zaštićenom obalnom pojasu, a svima drugima je bilo zabranjeno.

Međutim pri ulasku Republike Hrvatske u EU naše tradicionalno ribarstvo je potpalo pod gospodarsko – ekonomski razvoj umjesto pod tradicionalni način života koje je zagarantirano poveljama UN-a i Ustavom Republike Hrvatske.

Tradicionalni način života je naše ljudsko pravo građanina i čovjeka i dužnost da prenesemo tu tradiciju na buduće generacije.

Zabranom našeg tradicionalnog ribanja, koji je naša egzistencija krše se ljudska prava građanina i čovjeka na jednom dijelu teritorija Republike Hrvatske i EU.

Kad idemo bacit mreže (to su sve mreže stajačice) i kad ulovimo ono malo ribe, nahranili smo sa time ne samo našu obitelj nego i susjede koji nijesu mogli poći na ribanje ili one starije koji nemaju mogućnosti i koji više ne mogu poći na ribanje. Naši ribari u NP Mljet ne ribaju da bi prodavali ribu, nego isključivo da bi nahranili svoje familije.

Na Mljetu nema ribarnice da bi mogli kupit ribu. Najbliža je ribarnica u Dubrovniku 40 milja daleko i treba se vozit brodom. Brod ide ujutro u 6 i vraća se uveče u 18 sati.

To znači da stanovnici NP Mljet nemaju pravo jesti ribu, a okruženi su morem koje je najbogatije ribom u Jadranu, a NP koristi njihovu zemlju bez ikakve naknade i na njoj zarađuje novac od ulaznica koje prodaju tisućama turista.

Ako netko zna čuvat more i šume onda to sigurno znaju stanovnici NP Mljet jer čuvaju svoje za buduće generacije. Očuvali su ih kroz stoljeća pa će i nastaviti ako ne budu prisiljeni iseliti jer ne mogu prehraniti svoje familije.

Svaki stanovnik NP Mljet je vatrogasac i to najbolji na svijetu jer brani svoju imovinu, svoju kuću i svoje posjede. Zato je Mljet najzeleniji otok na Mediteranu. Nitko bolje ne može čuvat NP Mljet nego njegovi stanovnici. Zato se svi nadamo da će ovaj sastanak uroditi plodom i da će doći do najboljeg rješenje na obostrano zadovoljstvo.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA