Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković pojasnio je za Dubrovniknet u kojem procesu se trenutno nalaze smjernice za „buffer“ ili kontaktnu zonu, nakon što je prošle godine u prosincu stigla i konzervatorska podloga. Takve smjernice važne su za Grad Dubrovnik s obzirom na prekomjernu gradnju koja se događa, a prema smjernicama mijenjati će se Prostorni plan i GUP te smjernice gradnje, koje će biti puno strože nego što su to sada. Kada građani mogu očekivati njezino konačno predstavljanje u javnosti s obzirom kako je prva prezentacija bila prije dvije godine, gdje je „zapelo“?
-Ministarstvo kulture je zajedno s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku izradilo konzervatorsku podlogu koja je ujedno podloga za Plan upravljanja Gradom Dubrovnikom što nam je obaveza prema UNESCO-u. Primarno se analiza radila za kontaktnu zonu, tzv. „buffer“ zonu, a analiza je velika i ima preko 200 stranica i u tom dijelu su date smjernice urbanistima koji predmetne smjernice trebaju ugraditi u prostorno plansku dokumentaciju – kazao je pomoćnik ministrice Davor Trupković.
Prošlo je dvije godine otkako je prvi put u javnosti predstavljena „buffer“ zona, koju je prezentirao također pomoćnik ministrice Davor Trupković. Riječ je o prijedlogu koji je prihvatio UNESCO, odnosno ICOMOS, na prijedlog Ministarstva kulture, a zona obuhvaća južne padine Srđa od Belvederea do Kantafiga, uključujući Gruž, Nuncijatu, Kono, Zlatni potok, Sveti Jakov, Pile, Boninovo, Kongo, Batalu, Lapadsku obalu i Lokrum. Na ovom prostoru mijenjati će se Prostorni plan i GUP te smjernice gradnje. U prosincu prošle godine gradonačelnik je kazao kako je stigla konzervatorska podloga za „buffer“ zonu, koja je prema njemu vrlo detaljno i precizno napravljena te prema njegovim riječima ne ostavlja prostor bilo kakvim manipulacijama.
– Nakon urbanista, koji ne samo u vidu kulturne baštine već i prema drugim kriterijima moraju dati svoje smjernice, a koji se tiču ostalih infrastrukturnih zahvata koje Grad Dubrovnik planira, doći će do javnosti, a to sve treba vidjeti i ugraditi u prostorno plansku dokumentaciju.
Što kada urbanisti dovrše svoj posao?
-Nakon toga sam prostorni plan, odnosno GUP dolazi na mišljenje javnosti, između ostaloga daje se gradskim tijelima, ministarstvu na usvajanje i tada će biti vrlo jasno propisano što se i u kojoj zoni Grada Dubrovnika može graditi.
Kada možemo očekivati krajnji rezultat svih analiza i smjernica vezane za „buffer“ zonu?
-To je jedan proces koji ima jako puno dionika u cijelom postupku. Što se tiče konzervatorskih smjernica one su predane u tekstualnom i grafičkom obliku Gradu Dubrovniku. Tu još postoji jedan dio povijesne analize koji će biti sastavni dio velike konzervatorske podloge, a ono što je najvažnije, smjernice za plan su već predane Gradu. Ove godine bi to trebalo biti na snazi.
-Postoji veliki interes na našoj obali, a pogotovo u Dubrovniku za gradnjom i investicijama, brojni projekti stoje i čekaju, ali su to projekti koji su se svojim projektnim zahtjevima negdje nalazili rubno u odnosu na smjernice koje je dao prijašnji GUP, odnosno sadašnji GUP, a tu se stvari moraju moći definirati vrlo jasno tako da na neki način i investitori znaju koje su im obaveze – zaključio je Trupković.
Prema riječima zamjenika ministrice dalo bi se zaključiti kako nakon što urbanisti dovrše svoje prijedloge, cijeli plan tada mora biti prezentiran Gradskom vijeću i tada će javnost imati uvid u predloženi plan namjene površina, kao i uvid u smjernice. Dodao je i kako je jedan od problema pri izradi smjernica najviše bio povećana katnost koja je omogućena promjenama GUP-a 2014.
Pola grada u buffer zoni – gdje će se graditi, a gdje rušiti?
Franković zadovoljan: stigle konzervatorske podloge za buffer zone
DRUGO MIŠLJENJE: kako je plato Srđa “ispao” iz buffer zone kojom bi se zaštitio od apartmanizacije