O mogućim povredama europskih propisa o zaštiti okoliša pri odobravanju turističkog projekta u uvali Parahivac danas se raspravljalo u Bruxellesu, na sjednici Odbora za predstavke Europskog parlamenta (PETI). Iako su predstavnici dviju političkih skupina predlagali zatvaranje predstavke , predsjedatelj je zaključio kako se o tome zasad ne može odlučivati jer Odbor još nije zaprimio odgovor Europske komisije. Predstavka tako ostaje otvorena.
Predstavku je na sjednici predstavila Aleksandra Vidak, upozoravajući na moguće posljedice projekta turističkog kompleksa, marine i pripadajuće infrastrukture na područje uvale Prahivac, uključujući morska staništa posidonije unutar područja ekološke mreže Natura 2000.
Vidak je svoje izlaganje započela osobnim razlogom zbog kojeg se uključila u ovaj slučaj. Istaknula je kako je majka, kako voli kraj iz kojeg dolazi te da je zabrinuta zbog kulturne i prirodne baštine koju ostavljamo budućim generacijama. Upozorila je da projekt graniči s područjem Natura 2000 i zadire u njega, a da se u tamošnjem moru nalaze velike livade posidonije. Prema njezinim riječima, zaštita tog područja postoji na papiru, ali ne i u praksi.
Posebno je naglasila da se resort, šetalište i marina ne mogu promatrati kao odvojeni zahvati jer su povezani ključnom infrastrukturom. Sustav hlađenja i grijanja prolazi trasom šetališta i ulazi u područje Natura 2000, gdje su predviđeni zahvaćanje morske vode i četiri ispusta. Vidak je pritom istaknula da nije riječ o običnom komunalnom priključku, nego o infrastrukturi koja je sastavni dio izvedbenog projekta resorta.
Smatra da su marina i resort umjetno razdijeljeni na nekoliko zasebnih projekata, umjesto da se procjenjuju kao jedna povezana cjelina. Upozorila je i da oborinske vode s ceste i šetališta odlaze u stanište posidonije te utječu na salinitet mora. Postavila je pitanje gdje je cjelovita procjena kumulativnog utjecaja svih zahvata na okoliš, ustvrdivši da ona nije provedena.
Govoreći o promjenama u projektnoj dokumentaciji, navela je da je pristupna cesta bila dio planova još 2021. godine, dok je šetalište 2024. isključeno iz procjene utjecaja na okoliš. Godinu poslije ponovno se pojavilo u planovima investitora, da bi 2026. opet bilo isključeno. Istodobno su resort i pristupna cesta dobili lokacijsku dozvolu. Prema njezinim riječima, gabariti projekta neprestano su se mijenjali kako su se pojavljivale prepreke za izdavanje dozvola, a cjelovita procjena kumulativnih utjecaja nije provedena.
Kao jednu od najvećih opasnosti istaknula je mogući utjecaj na oko 31.900 četvornih metara prioritetnog staništa posidonije. Upozorila je da naknadne sudske odluke, postupci zbog mogućih kršenja prava ili dodatne procjene utjecaja na okoliš ne mogu vratiti stanište u prvotno stanje jednom kada bude uništeno.
„Ako će se to stanište ikada obnoviti, trebat će više od tisuću godina. Tisuću godina mnogo je dulje nego što će živjeti naša djeca i njihova djeca. Kasnija odluka ne može vratiti ono što ćemo sada uništiti”, upozorila je Vidak.
Navela je i da je organizacija Sunce pomogla u pripremi okvira za očuvanje tog područja Natura 2000, dok kumulativna analiza planiranog ulaganja nije provedena. Pozvala se i na zaključke drugih stručnjaka koji su, kako je rekla, ocijenili da je jedina prihvatljiva opcija obustava projekta, a ta mogućnost u studiji uopće nije razmatrana. Uz poštovanje europskog zakonodavstva, upozorila je i na obveze koje proizlaze iz Barcelonske konvencije.
Osvrnula se i na studiju o resortu iz 2024. godine, za koju je navela da je izmijenjena nakon javnog savjetovanja. Verzija na kojoj se temelji izdana dozvola nije dostupna javnosti, a na njihove zahtjeve upućene Ministarstvu nije odgovoreno. Upozorila je i da ih se ne doživljava kao stranke koje mogu osporavati donesene odluke.
„Kako javno savjetovanje može biti značajno ako ne možemo analizirati ocjenu koja stoji iza te odluke?”, upitala je.
Od Odbora je zatražila da predstavka ostane otvorena, da od Europske komisije zatraži jasne odgovore o znanstvenim temeljima na kojima je izdana dozvola iz 2024. godine te da se istraže sve izdane dozvole i promjene gabarita projekta. Pozvala je članove Odbora da učine sve što mogu kako bi se spriječilo nepovratno uništavanje staništa posidonije.
„Buduće generacije neće se moći žaliti na nešto što ćemo mi već sada uništiti. Molim vas, učinite nešto dok još možemo”, poručila je Vidak.
Predstavnik Europske komisije pojasnio je kako Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš ne propisuje automatsku obvezu izrade procjene za svaki projekt, nego je na nacionalnim tijelima da utvrde može li zahvat imati značajan utjecaj na okoliš. Kumulativni učinci moraju se uzeti u obzir u procjeni, ali Direktiva ne zahtijeva nužno jednu zajedničku procjenu za sve zasebne projekte.
Govoreći o području Natura 2000, predstavnik Komisije istaknuo je kako projekti ondje nisu automatski zabranjeni, ali se za zahvate koji mogu imati značajan utjecaj mora provesti odgovarajuća procjena. Prema informacijama kojima Komisija raspolaže, hrvatska su tijela za turistički kompleks zaključila da neće biti značajnih utjecaja uz primjenu propisanih mjera zaštite. Postupak vezan uz marinu još je u tijeku, a u njemu se moraju razmotriti i kumulativni učinci ranije odobrenih i planiranih zahvata.
Nakon izlaganja Komisije, predstavnik Europske pučke stranke (EPP) zauzeo je stajalište da bi predstavku trebalo zatvoriti. Istaknuo je kako su provedena javna savjetovanja i procjene utjecaja na okoliš te da nadležna tijela trenutačno razmatraju revidiranu studiju iz 2026. godine. Smatrao je da Odbor ne treba prejudicirati odluke nacionalnih tijela nadležnih za izdavanje dozvola i procjenu dokumentacije.
Zastupnica Romana Jerković naglasila je kako podržava održivi razvoj i turizam, ali ne i zaobilaženje europskih propisa ili nepovratno uništavanje okoliša. Upozorila je na povezanost marine, turističkog naselja i pristupne ceste te na potrebu da se javnosti omogući stvarno, pravodobno i transparentno sudjelovanje u postupcima. Zatražila je da predstavka ostane otvorena dok se ne dobiju jasni odgovori Europske komisije.
Predstavnik Europskih konzervativaca i reformista također je predložio zatvaranje predstavke, smatrajući kako Odbor ne bi trebao preuzimati ulogu nacionalnih tijela ni odlučivati o pitanjima koja su u nadležnosti sudova.
Zastupnik Bosanac, ispred Kluba Zelenih, upozorio je na praksu razdvajanja međusobno povezanih zahvata na manje projekte, kako bi se za njih zasebno provodile procjene utjecaja na okoliš. Takav je pristup nazvao „salami slicing”, odnosno postupnim usitnjavanjem projekta, kojim se, prema njegovu mišljenju, izbjegava sagledavanje ukupnog utjecaja.
„Ako uništimo posidoniju, pluća Jadrana, tada će biti prekasno. Nikakve naknadne kazne neće moći vratiti ono što smo uništili”, upozorio je Bosanac, dodajući kako se ne smije dopustiti da se za potrebe luksuznog turizma uništava obala i pomorsko dobro, a lokalno stanovništvo potiskuje iz vlastitih zajednica.
Zatražio je da predstavka ostane otvorena i da se predmet uputi i Odboru za okoliš, klimu i sigurnost hrane (ENVI) radi davanja mišljenja. Kao dodatni razlog naveo je i to što pisano izvješće Europske komisije nije bilo zaprimljeno do početka sjednice.
Nakon Bosanca obratila se i Maris Špero, ispred Stranke Javno dobro, upozorivši da slučaj Cavtata nije izdvojen, nego dio šireg obrasca problema s okolišnim predstavkama iz Hrvatske.
„Fragmentiranje, neodgovorena pitanja i izdavanje dozvola – sve se to događa bez kontrole. U slučaju Zeleni pampas u Osijeku čak i zahtjevi ovog Odbora ostaju neodgovoreni. Šest mjeseci kasnije teški strojevi uništavaju rijeku Dravu, a mi sjedimo ovdje”, kazala je Špero.
Podsjetila je da je u slučaju Cavtata podneseno više od tristo formalnih prigovora te da je studija o očuvanju upozorila na rizik uništenja područja Prahivca. Upozorila je i na promjene prostornih planova kojima su, kako je navela, izbrisane prirodne plaže na kojima su se kupala lokalna djeca.
„Moramo se zapitati štite li zaštitne mjere nas, javnost, ili se samo legitimiziraju političke odluke koje su već donesene. Molimo da ova predstavka ostane otvorena i tražimo ocjenu sustavnih kršenja pravila te primjenu svih zakonitih mjera prije nego što šteta postane nepovratna”, poručila je Špero.
Unatoč prijedlozima predstavnika EPP-a i ECR-a da se predstavka zatvori, predsjedatelj je zaključio kako se o tome zasad ne može odlučivati jer Odbor još nije dobio odgovor Europske komisije. Nakon što odgovor stigne, Odbor će moći ponovno razmotriti predmet.
Predstavka o projektu u Cavtatu tako ostaje otvorena, a daljnji postupak ovisit će o očitovanju Europske komisije.
