Oko novog Zakona o prostornom uređenju lome se koplja u čitanju na saborskom odboru, arhitekti i urbanisti putem svojih udruženja tvrde da Vlada ruši sve barijere pred investitorima i dokida prava županija, gradova i općina da sudjeluju u uređenju vlastitog prostora te dopušta gradnju protivno prostornim planovima koji se ukidaju u roku od 5 godina.
S druge strane, novoosnovana udruga strateških investitora također tvrdi da im zakon ne ide na ruku, a turističke korporacije traže etažiranje u turističkim zonama.
Tijekom javnog savjetovanja došlo je više od tisuću primjedbi na Zakon, što od struke što od jedinica lokalne samouprave, a i veliki broj poduzeća napose iz energetske i turističke branše koji posluju i u našoj Županiji, podnio je niz primjedbi. Većinu je Ministarstvo Branka Bačića neumoljivo odbilo.
Zajednički nazivnik i cilj svih promjena ovih Zakona u Hrvatskoj izgleda da je priuštivo stanovanje, nedostižna činjenica kojom se, pritisnuta krizom stanovanja, bavi cijela Europa, a ne samo novi hrvatski zakoni o prostornom uređenju, građenju i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
Što je prijedlogu Zakona Bačićevom Ministarstvu zamjerio saborski Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, pitali smo Đura Capora, koji je ispred platforme Možemo vanjski član tog Odbora na kojem je oporba tvrdila kako zakoni favoriziraju privatni kapital i derogiraju utjecaj lokalnih vlasti u prostornom planiranju.
– Novim zakonom koje je pred nas stavio ministar se buše nove rupe u sustavu prostornog planiranja. Ministarstvo nastupa prema jedinicama lokalne samouprave kao glasnogovornik nekih mešetara zemljištem, da su dužne tobože u roku od dvije godine napraviti urbanističke planove, a ako to ne naprave Ministarstvo će biti ono koje će izravno izdavati dozvole investitoru i to vjerojatno po istim onim GUP-om dopuštenim maksimalnim gabaritima. Time se u stvari, odluka jedinica lokalne samouprave, kada se odlučila napraviti GUP i kada je rekla da će neko područje biti urbanizirano kroz precizniji i detaljniji plan uređenja, stavlja van snage. Time Ministarstvo nameće provedbu GUP-a kroz postupak u kojem jedinice lokalne samouprave neće moći sudjelovati niti imati utjecaja. To znači da jedinica lokalne samouprave više ne može kontrolirati koju infrastrukturu gradi, gdje grade ceste, gdje odvodnju. Sada to odjednom postaje investitorski urbanizam, gdje investitor odmah kreće u izgradnju po kriterijima koji štite samo njihov interes, a ne javni interes u nekoj jedinici javne samouprave – navodi Capor.
-Drugi veliki problem je mogućnost širenja građevinskog područja, gdje je do sada bilo potrebno iskoristiti 80 posto građevinskog područja da bi se dobila mogućnost širenja. Ovim zakonom se taj kriterij dokida, a jedini kriterij ostaje je li tu dostupna infrastruktura. Dakle, ako postoji osnovno pravo prolaza, ili nekakva crna jama, to omogućuje proširenje građevinskog područja. Najviše buke diglo se radi mogućnosti gradnje projekata priuštivog stanovanja na poljoprivrednom zemljištu što znači da će netko tko pokrene nekakav takav projekt i dobije zeleno svjetlo od Ministarstva, moći početi izvlašćivati druge građane koji imaju manje od 51 posto vlasništva i onda će moći tu razvijati svoj projekt tzv. priuštivog stanovanja. Zaključak je da je ministar ovime pokrenuo stihiju brzog proždiranja preostalog prostora i na obali i u gradovima i da je širom otvorio vrata da investitori mogu svoje projekte realizirati bez obzira na posljedice koje će građani osjećati zbog toga, Ministarstvo će im izdavati dozvole – kaže Capor i dodaje kako je očit cilj da se u jednoj građevinskoj stihiji iskonzumira preostali prostor u jedinicama lokalne samouprave i stotinama turističkih zona diljem naše obale.
-Imali smo zapravo kontinuitet tih loših politika. Kada je donesen Zakon o golfu imali smo situaciju da je golf bio od strateškog interesa pa se radi golfa moglo raditi izvlaštenja i izdavati dozvole u Zagrebu, pa je onda Zakon o golfu povučen, ali su se te štetne odredbe prepisale u Zakon o strateškim investicijama pa je onda strateška investicija mogla provoditi izvlaštenja, a na koncu sada bilo koji investitor koji nazove svoju investiciju priuštivim stanovanjem može izvlašćivati i dobivati dozvole izravno od Ministarstva. Urbanu komasaciju trebala bi provoditi jedinica lokalne samouprave kada gradi vrtić, školu, cestu, objekt od javnog interesa, a sada se taj instrument prepušta privatnim investitorima da bi povećali profit. Istovremeno se prava zajamčena Ustavom negiraju i građanima i jedinicama lokalne samouprave koje se više ništa ne pita – govori Capor.
ŠUTNJA LOKALNE SAMOUPRAVE
Zašto se onda nisu sve općine i gradovi digli na noge, ako se Zakonom dokida jedno od najvažnijih demokratskih procedura koje trasiraju budući razvoj svake od njih i budućnost njihova prostora? Bilo bi za očekivati da su tijekom javnog savjetovanja zasuli Ministarstvo primjedbama jer su postavljeni rokovi za izradu planova uređenja prekratki. Sasvim suprotno, nijedan od pet gradova u našoj županiji nije primjedbom sudjelovao u izradi zakona. To je vjerojatan razlog zašto nisu odgovorili na naše upite o novom Zakonu i primjedbama struke na njega.
S više primjedbi oglasila se međutim, u javnom savjetovanju Udruga gradova. Među njihovim prijedlozima je i ono da jedinica lokalne samouprave na čijem području se planira zahvat u prostoru uvijek bude stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole koje nije prihvaćeno. Odbijeno je više zahtjeva u kojima su naveli da predloženi članci o uvjetima za izdavanje lokacijske dozvole, ograničavaju JLS u planiranju prostora za koji još nije donesen urbanistički plan uređenja itd. Jesu li u tome prijedlozima sudjelovali Dubrovnik, Metković, Opuzen, Korčula i Ploče, nije jasno.
Nekoliko primjedbi tijekom savjetovanja dala je i Županija dubrovačko neretvanska, a djelomično su prihvaćene one koje su se odnosile na ekološke teme i nadležnost pri postupku procjene utjecaja na okoliš napose kada je potrebno studiju dopuniti podacima za koja se trebaju provesti istraživanja.
Nekolicina općina ipak je odgovorila na naše upite. Njihov predstavnik u Zajednici općina koji je i predsjednik toga udruženja konavoski načelnik Božo Lasić rekao nam je kako su putem Zajednice uputili svoje primjedbe o kojima će se dalje raspravljati u Saboru.
Koje su to primjedbe nije želio otkriti mimo dogovora s drugima, no rekao je kako “u aktualnoj raspravi treba gledati tko je protiv donošenja ovog Zakona, a to nije samo struka koja izrađuje planove, nego još više investitori”, kaže Lasić.
Izravne primjedbe tijekom javnog savjetovanja od svih JLS u našoj županiji dala je samo Općina Dubrovačko primorje. I oni su također, odgovara načelnik Nikola Knežić, uputili i primjedbe na zakon skupa s drugim općinama preko zajednice općina.
Općina Dubrovačko primorje među ostalim piše da je loše to da se zakonom onemogućava gradnja na golf terenima, te da treba definirati kategorije do kojeg ekvivalenta ne treba graditi zatvoreni sustav s pročišćavanjem, te predlažu da sustav odvodnje s pročišćivačem nije potreban za zone izdvojenog područja izvan naselja ispod 250 ljudi. Dodaju i da „članak 68. unosi ogromnu pomutnju u već započete turističke zone koje imaju riješenu infrastrukturu, UPU, parcelaciju i master planove kao i pripremljene akte za građenje pa bi se donošenjem ovakvog Zakona prouzročila nemjerljiva i utuživa šteta za brojne investitore. Zato predlažu da se etažiranje i parcelacija u zonama dozvoli, ali samo nakon što se u turističkim zonama kao prva izda dozvola za centralni objekt (hotel), a nakon toga da se mogu izdavati dozvole za vile koje se onda mogu etažirati i parcelirati.
Znači, propisati kako se može, a ne zabranjivati razvoj vrhunskih turističkih proizvoda na Jadranu kojih nažalost nasušno nedostaje,“ doslovno pišu iz Općine Dubrovačko primorje.
Vedran Antunica načelnik Stona, potvrdio nam je kako Općina nije uputila primjedbe na zakon tijekom javnoga savjetovanja, no kaže on kako Ston nije građevinski atraktivno područje, mada općina od 2023. ima prostorni plan.
– Procedura izrade bilo kojeg plana iznimno je komplicirana i duga. Procedura je i skupa i za izradu svih UPU-ova nemamo novaca – kaže Antunica. Sigurno to muči i druge općine, no samo iz Općine Župa dubrovačka kažu kako su „svjesni da struka ukazuje na određene rizike, posebno kada je riječ o mogućem slabljenju uloge općina, gradova i županija u procesima prostornog planiranja.
-Pozdravljamo pozitivne aspekte reforme, poput digitalizacije i jasno definiranih standarda, ali jednako tako pažljivo analiziramo i sve što bi moglo imati negativan učinak na lokalnu razinu, odgovaraju Župljani koji ipak nisu uputili primjedbe na prijedlog Zakona. Očitovanja stručnih komora i udruženja, osobito Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata u velikoj mjeri pozdravljaju, jer doprinose kvalitetnijem sagledavanju učinaka zakona na lokalnu i regionalnu razinu.
-Župa dubrovačka desetljećima se suočava s izazovima u prostornom planiranju, bespravnoj gradnji i koordinaciji razvoja prostora, zbog toga svaki iskorak prema uređenijem i učinkovitijem sustavu planiranja smatramo važnim i pozitivnim.
Istovremeno, smatramo nužnim da općine zadrže presudnu ulogu u planiranju vlastitog prostora, jer upravo lokalna samouprava najbolje razumije stvarne potrebe zajednice, mogućnosti infrastrukture i dugoročne razvojne prioritete. Zato ćemo, kroz daljnju komunikaciju s Ministarstvom i praćenje svih faza donošenja zakona, jasno isticati stav da reforme trebaju ojačati, a ne oslabiti lokalnu razinu. Naš je cilj da rješenja budu provediva, održiva i prilagođena stvarnim uvjetima na terenu, kako bi se izbjegli negativni učinci na stabilnost razvoja i svakodnevni život naših mještana – ističu iz općine Župa dubrovačka.
-Ako bi u konačnom tekstu zakona došlo do strožih prijelaznih odredbi koje bi ubrzale obvezu izrade novih planova u kratkom roku, to bi za Općinu Župa dubrovačka imalo vrlo konkretne operativne posljedice. Mogući su privremeni zastoji u izdavanju dozvola dok se planovi ne usklade, što bi zahtijevalo dodatne napore naših stručnih službi te pojačanu koordinaciju s izrađivačima planova kako bismo osigurali pravnu sigurnost i stabilnost postupaka – pišu među ostalim iz župske općine.
-Važno je i naglasiti kako se u ovom trenutku već nalazimo u procesu izrade četiri prostorna plana nove generacije u sustavu ePlanovi, što nam daje određenu prednost i omogućuje da se pravovremeno prilagodimo novim standardima. Time smanjujemo rizik od mogućih zastoja i osiguravamo kontinuitet planiranja. Naš cilj nije povećanje prihoda kroz nekontroliranu ili prekomjernu gradnju, nego plansko, održivo i odgovorno upravljanje prostorom.
