18.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 15 listopada, 2025
HomeVijestiGRADSKO VIJEĆE: Autobusni kolodvor seli na novu lokaciju

GRADSKO VIJEĆE: Autobusni kolodvor seli na novu lokaciju

Danas se na u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika održava 3. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Na predloženom Dnevnom redu nalaze se 32 točke, među kojima rebalans Proračuna za tekuću godinu, odluka o zaduživanja Grada Dubrovnika, odluka o transformaciji Urbanističkog plana uređenje “Pobrežje – sjever”, odluka o visini turističke pristojbe za brodove na kružnim putovanjima za 2027. godinu, imenovanje ravnatelja ustanove Centra za djecu, mlade i obitelj Grada Dubrovnika, izvješća o radu ustanova u kulturi Grada Dubrovnika za 2024. godinu. Kao što je to utvrđeno na prethodnoj sjednici zadnja točka današnjeg Dnevnog reda su vijećnička pitanja.

Sjednica je započela nešto iz 9 sati, a prisutno joj je 18 vijećnika te Gradsko vijeće može donositi pravovaljane odluke.

Usvojen je zapisnik s prethodne sjednice.

Dnevni red je prethodno nadopunjen točkom Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustavno Rezervat Lokrum za pokretanje postupka javna nabave usluge redovnog remonta brodova.

Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu.

Predsjednik Odbora za financije Ivan Maslać kazao je kako stigao jedan amandman stranke Srđ je Grad koji nije prihvaćen jer nije bio tehnički ispravan i da je pet članova bilo za, a jedan protiv.

Gradonačelnik Franković kazao je da se Proračun sporije puni prvih šest mjeseci godine, no da su prihodi značajno porasli u odnosu na proteklu godinu. U 2025. izvršeno je preko 59 milijuna eura. Kazao je i kako su prihodi značajno rasli.

“Lani smo imali manjak od 2 milijuna eura, a ove godine manjak je 3.5 milijuna eura, što je normalno. I ove godine ćemo se potruditi izbalansirati Proračuna, da višak ne bude prevelik. Naši prihodi su stabilni”, kazao je gradonačelnik.

Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu

Gradonačelnik je istaknuo kako povećanje iznosi 8 852 946 eura, tako da Proračun iznosi 150 891 862 eura.

“Odjelu za izgradnju su povećana sredstva za energetsku obnovu OŠ Mokošica u iznosi od 400 tisuća eura, energetsku obnovu OŠ Marin Držić u iznosu od 300 tisuća eura. Planiramo posaditi stabla u Ulici Iva Vojnovića i vratiti stare vizure uz Posat. Za to smo namijenili 50 tisuća eura. Odredili smo i sredstva za oborinsku odvodnju na Batali u iznosu od 450 tisuća eura. Osiguravamo i sredstva za Biskupski dvor, odnosno novi vrtić. Dobili smo europska sredstva, a uskoro ćemo i građevinsku dozvolu. Sukladno dogovoru trebamo početi plaćati najam, osigurali smo za to 119 tisuća eura, a osigurana su i sredstva za povećanje plaća zaposlenika vrtića. Dodatna sredstva su određena i za inkluzivni dodatak. Određena sredstva su osigurana za potrebe škola, stipendija. Osigurali smo i 45 tisuća eura za prehranu policijskih službenika koji tijekom sezone dolaze raditi u Dubrovnika. Što se tiče UO za upravljanje imovinom, povećanje se odnosi na povećanje plaća. Mi smo odlučili napraviti određene korekcije. Gradsko vijeće, tu su osigurani potrebni iznosi za redovno funkcioniranje Gradskog vijeća. Što se tiče UO za poslove gradonačelnika, tu su povećavaju sredstva. Povećavamo sredstva i za mjeru 30×30 putem koje je 28 mladih obitelji ostalo u Gradu. Vezano za prijedlog amandmana Srđ je Grad na isti se ne mogu ni referirati jer nije tehnički ispravan”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnica Bonačić Obradović tražila je da govori u ime Kluba, no predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao je da Klub nije formalno osnovan, no ipak joj je dopustio da govori u ime Kluba.

“U UO za poslove gradonačelnika dolazi do povećanje za 46 posto. Kao razloga navodite veći obujam aktivnosti, promidžbu i informiranje. Zašto ne bi formalno odvojili protokol i informiranje medija? Istaknula bih i projekt međunarodne suradnje koji je smanjen na 108 tisuća eura. Na temelju čega mislimo da ćemo do kraja godine potrošiti ovaj iznos. UO za komunalne poslove, imamo povećanje od 57 posto kad je u pitanju skrb za nezbrinute životinje. Koliko imamo zaposlenik? Za održavanje plaža bilo je planirano 850 tisuća eura, a izvršeno je 300 tisuće eura manje od toga. Kako mi to planiramo? UO za urbanizam i planiranje, na 500 tisuća eura povećalo se gospodarenje otpadom. Koliko smo penala do sada platili? Povećavaju se sredstva za UPU Radeljević. Nema rebalansa za točki za subvenciniranje aviokarata. Zašto se ne donese pravilnik za subvencioniranje karata za onkološke bolesnike i djecu s poteškoćama?”, pitala je vijećnica.

Gradonačelnik je kazao da nije problem u Proračunu za 2026. razdvojiti stavke za protokol i za informiranje.

“Jedan dio iznosa koji je bio vezan za Zonu posebnog prometnog režima se prebacuje na UO za poslove gradonačelnika. Grad Dubrovnik je u postupku javne nabave, ugovaranje programsko rješenja za e-ured. Iz toga razloga raspisali smo javnu nabavu. Navedena su potrebna sredstva za koja znamo da se neće potrošiti sva sredstva. Imamo zakonsku obvezu integracije svih gradskih ustanova u e-riznicu. Sada se kroz naš sustav vide sva plaćanja gradskih ustanova. Sredstva za plaže su povećana i zbog uređivanja plaže u Uvali Lapad. Nadam se da će Vrhovni sud donijeti pravorijek za to područje i da će se tako omogućiti da DNŽ izabere novog koncesionara jer je sadašnje stanje neodrživo. Vezano za UPU Radeljević, on je završen. Bilo je potrebno osigurati određena sredstva na traženje Konzervatorskog odjela, jer smo morali izraditi određene konzervatorske podloge. Vjerujemo da ćemo o tome raspravljati na idućoj sjednici. Prelazak zebre i ceste nema nikakve veze s prevencijom kriminaliteta. Vezano za Trsteno, Grad je kupio zemljište, izgradit ćemo novu autobusnu stanicu i riješiti problem komunikacije koji traje desetljećima. Nadam se da će Vijeće za prevenciju kriminaliteta raditi na postojećim problemima, pogotovo po pitanju opijata. Mjesečno se na području grada potroše kamioni kokaina. Mladima su dostupne i raznorazne tabletice. Kokain je droga bogatih, onih koji imaju i ne znaju što će sa sobom. Na svakom kantunu grada se šmrče. To je ono na čemu treba raditi Vijeće za prevenciju kriminaliteta, a na zebri u Trstenom”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik Krstulović kazao je da za obnovu pločnika potrošeno 0 eura, da je po pitanju Plana upravljanja realizirano svega 1 posto planiranih sredstava.

“Za projekte u području zaštite okoliša i urbanizma imamo minimalno povećanje, za GUP je utrošeno 3 posto sredstva, za dar za novorođeno dijete je potrošeno preko 90 posto sredstva, a gradonačelnik sad traži povećanje na 127 posto. Predlažem da se po ovom pitanju izjednače sva djeca grada. Smatram da treba pohvaliti povećanje sredstava za Dom umirovljenika. Protokol i informiranje je realizirano za 67 posto, a do kraja godine se predviđa povećanja od pola milijuna, đe je nestala lova?”, pitao je Krstulović.

Vijećnica Marčinko istaknula je kako se sredstva za protokol i informiranje povećavaju na 1,5 milijuna eura, a da je GUP određeno 23 tisuće eura.

“Do donošenja novog GUP proći će 10 godina uništavanja demografije grada. Imat ćemo 1,3 milijuna eura za stambeno zbrinjavanje. Doći se pogoršanja krize stanovanje. Ne rješavamo cjelovito stambeno zbrinjavanje, a izgubili smo u proteklih 5 godina preko tisuću punoljetnih sugrađana. Za građane je bitno da saznaju koliko je do sada naplaćeno kazni za zonu posebnog prometnog režima”, kazala je.

Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Dubrovnika

Gradonačelnik je pojasnio da se radi o domu umirovljenika ispod bolnice.

“Izgradnjom ovog doma se rješavaju problemi osoba treće životne dobi. Uz pitanje stanovanje rješava se pitanje i programa kao i dnevnog boravka. Budući centar rješava i pitanje njege u kući za 450 naših starijih sugrađana. Oni neće morati plaćati tu uslugu, nego će to biti riješeno putem institucija. Iznosi koji se plaćaju za njegu u kući iznosili su preko tisuću eura. Ovi troškovi neće u budućnosti biti na teret naših sugrađana. Planiramo više zaduženja za više projekta. Radi se o povoljnom zaduženju uz fiksnu kamatnu stopu. Valcer sa povoljnim kreditima će još kratko trajati, u idućih godinu i pol doći će do povećanja kamatnih stopa. Rezerviranjem kreditnih sredstava oslobađamo dio naših sredstva. Naše smo sugrađane naučili na kontinuirani razvoj velikih projekata. Volio bih da jednom zajedno obiđeno ovaj projekt kako bi vidjeli o kakvom se društvenom projektu radi. Siguran sam da dodatnom suradnjom s Domom umirovljenika Dubrovnik siguran sam da može doći do nadogradnje doma kako bi za ljude iz Grada uvijek bilo mjesto. Ovaj dom umirovljenika radimo i gradimo isključivo za umirovljenike Grada Dubrovnika, a radimo ga sredstvima Grada. Ne smije se dogoditi za građani grada nemaju pravo prvenstva, a netko je drugi uzeo to mjesto, a nije iz grada. Kad nešto treba bolnici to kupi grad, stoga pozivaju druge gradove i općine da se uključe. Izgradnjom ovog doma neće se dobiti samo klasični dom, već mjesto susreta i ugode. Klimatizacijski sustav doma je takav da će se u jednoj sobi moći upaliti grijanje, a u drugoj hlađenje. Dom će imati trgovinu, frizerski salon, plesnu dvoranu. Želimo da naši umirovljenici, a i mi ćemo sutra biti umirovljenici, imaju kvalitetan dom. Posljednji dom umirovljenika je izgrađen 1971. godine. Ovo će biti klasični dom umirovljenika, dok je onaj u Gružu manji, tipa hotela”, kazao je gradonačelnik.

“Prvi puta sam ovdje vidjela da se spominje iznos od preko 30 milijuna eura. Sad dižemo 18 milijuna eura kredita. Nedostaje nam još nešto više od 3 milijuna eura. Zašto nismo podigli kredit i na taj iznos. Ispada da od 33 milijuna eura, da su fondovi izdvojili 6 milijuna, a Grad 27 milijuna eura, što na 10 godina iznosi preko 200 tisuća eura mjesečno. Tom računicom dolazimo do 1200 eura, a vi govorite da će cijena smještaja biti jednaka kao u Domus Christi. Jesmo li sigurni da će to biti te cijene s obzirom na to da ovaj novi dom nije u mreži domova i ne znamo hoće li biti”, kazala je Bonačić Obradović.

“Razmišljam o koroni kad smo ostali bez svih sredstava, a bazirali smo se na naše tekuće prihode. Osjetljivost je prevelika i stoga kad imamo mogućnost zaduživanja uz fiksnu stopu, ne uvodimo proračuna u opasnost dubokog deficita. Mogli bi projekt po projekt vlastitim sredstvima iznijeti, ali onda bi morali neke druge projekt zaustaviti. Dom će ući u mrežu domova, to je jedina prednost cijele ove priče. Bojim se da će drugi domovi ući. Najveći trošak će biti radna snaga, a trebat će i pronaći. Sa Sveučilištem ćemo raspisati tečaj za njegovateljice. Dom će biti gotov u travnju iduće godine. Ne možemo računati na stranu radnu snagu”, kazao je gradonačelnik.

Potrebica je kazao da ne postoji matematička računica po kojoj će se investicija isplatiti.

“Mi političkom odlukom ulažemo 30 milijuna eura gradskog novca kako bi vratiti našim sugrađanima. Povrat nula”, kazao je.

Bonačić Obradović ponovno je pitala kako će se financirati iznos od 3,7 milijuna eura koji nedostaje.

“Kolega Potrebica, molim vas da ne stavljate riječi u usta. Nisam pitala kad će se vratiti investicija, nego koliko će to koštati naše sugrađane. Naši sugrađani će teško plaćati dom od 1200 eura”, kazala je.

Vijećnica Olga Muratti kazala je da riječ isplativost na ovakvim projektima treba prekrižiti. Dodala je riječ o usluzi koju Grad Dubrovnik mora pružiti.

“Ljudi ovog grada konačno vide svijetlo na kraju tunela”, kazala je.

Potrebica je kazao da se ne misli nadmudrivati s vijećnicom Bonačić Obradović.

“I djeca su po Obiteljskom zakonu dužna brinuti za svoje roditelje, a postoji nešto što se zove krizni smješta za one koji si ne mogu priuštiti dom. Nemojte plašiti naše sugrađane cijenama. Povrata investicije neće biti. Idemo s povjerenjem, mi ćemo se našim odlukama pobrinuti za naše sugrađane koji si to ne mogu priuštit ili im djeca to ne mogu priuštiti. Oni koji si to mogu priuštiti trebaju plaćati punu cijenu”, kazao je.

“Činjenica je da i ako cijena ne bude 1200 eura, činjenica je da kredite Grada plaćaju građani, porezni obveznici. I s ovim domom će postojati liste čekanja. Krediti će se vraćati, samo me zanima koliko će to koštati naše sugrađane, to je legitimno pitanje”, kazala je Bonačić Obradović.

“Starijima se to mora osigurati. Oni su previše dugo radili da bi oni danas plaćali domovi. O cijeni smještaja se treba razgovarati, no s obzirom da će ovaj dom biti u mreži domova vjerujem da će ona biti povoljna. No i cijene u državnim domovima se povećavaju, a tako da cijena doma u Gružu puno ne odskače”, istaknula je Muratti.

“Jeste li vi za to da se mirovine usklađuju s plaćama po formuli od 100 posto?”, upitala je vijećnica Bonačić Obradović kolege vijećnike.

“U cijeloj ovoj priči, drago mi je da se priča zaokružuje sa ovim domom. Ako ništa jer 35 godina gledamo nereprezentativnu građevinu ispod Petke. Gradnja ovog doma omogućuje rekonstrukciju postojećih domova. Tako da i ti domovi pođu na veći nivo. Kamata je ekstremno prihvatljiva. Što se tiče same lokacije, život starijim osoba će biti jednostavniji. Koliko koštalo, koštalo. Bitno je da se javne nabave provode transparentno. Na Odboru za financije ova točka nije dobila podršku Srđevaca”, kazao je vijećnik Maslać.

“Ništa mi ne date, pa znate da sam morao dići ruku. A na sjednici se zna da sam ja za penzionere”, odgovorio je Krstulović.

Prijedlog odluke o transformaciji Urbanističkog plana uređenja “Pobrežje-sjever”

Gradonačelnik je rekao da se radi o planu koji je već usvojen i da se radi samo o digitalizaciji akta.

Prijedlog odluke o visini spomeničke rente na području Grada Dubrovnika

Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Dubrovnika za 2027. godinu

Vijećnik Deraković kazao da je čl. 5 definirana minimalna i maksimalna cijena.

“Je li određeno da se plaćanje obavlja po kapacitetu broda, a ne po broju putnika? Pristojba danas iznosi nešto više od 5 tisuća eura, što znači da u četiri godine nije došlo do povećanja cijene. Što se tiče Luke Dubrovnika prije četiri godine posao je bio lakši i jeftiniji. Trebamo li ipak razmisliti o povećanju cijene. 85 posto ovih sredstava ide Gradu, a 15 Županiji”, kazao je vijećnik.

“Odluka o cijenama je donesena 2019. godine. U njemu je definirana turistička pristojba po broju putnika. Kruzer može platiti od 1,3 eura do 2.5. Ukupno Grada godišnje zarađuje oko 300 tisuće eura, što je četvrtina ukupnih prihoda od turističke pristojbe, a opterećenje je značajno. Predlažem da doneseno Zaključak koji će su uputiti Ministarstvo sa zahtjevnom za usklađivanje cijena. Ova odluka se mora donijeti do kraja siječnja 2026.”, kazao je Krstulović.

“Kao gradonačelnik i saborski zastupnik sam inzistirao da se ovo uvede. Lučke uprave Zadra i Šibenika bile su protiv stoga svaki grad može odlučiti hoće li imati naknadu ili ne. Slažem se s vama po pitanju visine takse. Pokrenut ću postupak. Sad donosimo odluku za 2027. godinu. Već sad je započelo bukiranje 2027. godine. Lučka uprava završava posao za 2027., 2026. je već ugovorena. Cijene možemo promijeniti za 2028. godinu. Razina nije dizana jer nitko na ovo nije obraćao veliku pažnju. Grad Dubrovnik ima najveće prihode ove takse”, pojasnio je gradonačelnik te dodao da brojač posjetitelja niti jednom ove godine nije došao u kritičnu fazu.

Gradonačelnik je vijećnicima predložio da je ova odluka usvoji, a da će on raditi za izmjenama koje će omogućavati povećanje cijene za 2028. godinu.

“Za 300 tisuća eura koliko mi zaradimo za vrijeme sezone, za toliko se iznajmljuje ugostiteljski objekt”, istaknuo je Krstulović.

Gradonačelnik je kazao da je od ove takse Grad Dubrovnik zaradio 835 tisuća eura.

Viktorija Knežević kazala je da Amsterdam, Lisabon i Barcelona ovu taksu naplaćuju po broju putnika, a ne po kapacitetu, što smatra da je legalnije.

“Amsterdam naplaćuje taksu u iznosu 14,10 eura, Lisabon 2 eura po osobi, Venecija od 5 do 10 eura po osobi. Barcelona tako po brodu naplati oko 24 tisuće eura, a Venecije između 15 i 30 tisuća eura. Kruzer kompanije su to navikle plaćati u drugim sredinama. Pohvalno je da će gradonačelnik spreman ići prema ministarstvu”, kazala je.

Prijedlog odluke o davanju u zakup javnih skloništa u vlasništvu Grada Dubrovnika

Vijećnica Petra Marčinko kazala je da će skloništa ići na javni natječaj po principu najpovoljnije ponude.

“I kod davanja u zakup bitno je da skloništa budu dostupna u slučaju potrebe. Dodala bih da se ubaci članak da u roku 24 sata skloništa budu dostupna građanima za ne daj Bože. Možda ne bi bilo loše da u natječaj dodamo i namjenu prostora. Osim onih koji će ući u najam, tko će imati ključ?, upitala je Bonačić Obradović.

Pročelnica je odgovorila da je unutar odluke već određena namjena kao i da je uvedena odredba koja govori da skloništa u roku od 24 sata mora biti dostupna građanima.

“Grad Dubrovnika na raspolaganju ima nešto više od 3 tisuće mjesta u skloništima. Švicarska ima na raspolaganju 9 milijuna mjesta u skloništima, dok Švedska ima kapacitet za 2/3 stanovništva. Živimo u vremenu pojačanih sigurnosnih tenzija. Smatram da bi bilo dobro da novom prostornom-planskom dokumentacijom predvidimo i dodavanje skloništa ako budu radili recimo garaže. Skloništa se mogu financirati i pute EU. Današnja odluke je ispravna, ali ona nam je poziv da podignemo ljestvicu da da svaki novi metar podzemne infrastrukture bude i novi metar skloništa”, kazala je Knežević.

Prijedlog izmjena i dopuna Programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području Grada Dubrovnika u 2025. godini

Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2025. godini

Vijećnik Škrabić osvrnuo se na projekt uređenja dječjeg igralica u Ulici od Izvora u Mokošici. Pitao je kad se obnova planira i hoće li se u obnovu uključiti i Vrtlar.

“Igralište ide u rekonstrukciju nakon rebalansa. Vrtlar je procijenio stanje stabala na javnoj površini”, odgovorila je pročelnica.

“Mi imamo povećanje troškova održavanja javne rasprave od 210 eura unutar povijesne jezgre, a van nje od 700 tisuća eura. Što smo dobili modernizacijom javne rasvjete? Nisu se puno promijenili troškovi, uštedjeli smo 100 tisuće eura, a povećali smo troškove za održavanje. Je li bilo potrebno posjeći košćelu u Lapadu?”, upitala je Bonačić Obradović.

“Pratili smo radove Aglomeracije i postavljali novu rasvjetu. Što se tiče povijesne jezgre tu je i blagdanska rasvjeta. Vrtlar je procijenio da košćela predstavlja ugrozu. Mišljenje postoji već dvije godine”, kazala je pročelnica te dodalo da se stablo pokušalo liječiti.

“Svake godine dajem do 6 600 eura za golubove i labudove, a labudove nemamo. To bi se možda moglo raditi i jeftinije. Ljudi su upozoravali na veterinarski nadzor. Sigurno ste imali milijun zahtjeva kako je neka životinja loše. U Novoj Čajkovici imate klizanje ceste koje Mjesni odbor Komolac prijavljuje 5 godina. Pitanje potpornih zidova je pitanje inženjera građevine, molim koordinaciju”, kazao je Krstulović.

Vijećnik Marković pitao je kad će se obnoviti cesta od Vatrogasaca do Pila i domobransko groblje u Gospinom polju.

Gradonačelnik Franković kazao je kako Grad Dubrovnik hrani i labudove u Rijeci dubrovačkoj.

“Bilo bi dobro da sve ove odluke koje su vezano uz Proračun budu objedinjene. Tijekom sezone ne obnavljamo ceste u dužem centru grada. Kroz par dana krećemo s asfaltiranjem ceste na Bosanci, odnosno kružni tok, to nam je prioritet do 6.12. Ne želimo ove godine izazvati velike gužve u prometu. Do travnja ide raskopavanje ceste od Sustjepana do Solske baze, tu radimo na tehničkom rješenju kako ljudi ne bi kasnili na posao, a djeca u školu”, kazao je gradonačelnik.

Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture u 2025. godini

Vijećnica Marčinko kazala je kako će dječje igralište na Šipanu koštati oko 230 tisuće eura, a pitala je što je s dječjim igralištem u kotaru Ploče Iza Grada.

Pročelnica Pikunić Vugdelija kazala je kako su sredstva prebačena iz Proračuna za 2024. godinu. Istaknula je da su igrališta jako skupa i da je uređeno sportsko igralište u sklopu koje je izgrađeno i boćalište.

“Problem nam je pronaći izvođače za otoke, tako da smo tu bili fleksibilniji. Teren je jako strm i nije pogodan za igralište. Bit će potrebno izgraditi brojne potporne zidove kako bi dobili igralište. Ove godine ćemo moći postaviti tri sprave, tako će se projekt dječjeg igralište u kotaru Ploče Iza Grada ići dalje”, odgovorila je pročelnica.

Vijećnik Đani Banovac kazao je kako je od početka uključen u projekt dječjeg parka na Pločama i da je on puno skuplji od procjena. Istaknuo da cijena ne smije biti ono što će zaustaviti taj projekt.

Vijećnik Škrabić pitao kad će cesta Tamarić biti dovršena i kad će cesta biti puštena u promet. Pitao je jesu li izdane sve potrebne dozvole i kako će se urediti klizište? Pitao je i što se događa sa grobljem Dubac.

“Cesta je završena, imamo problema s vandalizmom na cesti Tamarić. Tehnički pregled je obavljen i uskoro očekujem dozvolu. Oborinska odvodnja je snimljena kamerama, sve je napravljeno po pravilima struke. Klizište je sanirano izgradnjom gabiona, a izvođač nije probio rok. Ovdje nije bilo kašnjenja. Ako dođe do probijanja rokova, idu penali, a ovdje do toga nije došlo. Mi sad samo čekamo uporabnu dozvolu. Raspisana je nova nabava za groblje Dubac, a do potpisivanja ugovora doći će do kraja godine”, odgovorila je pročelnica Pikunić Vugdelija.

Vijećnica Bonačić Obradović kazala je kako su izvođaču radova s kojim je raskinut ugovor naplaćeni penalni u iznosu od 300 tisuća eura.

“Je li to dovoljan iznos da se pokriju radovi koje treba napraviti? Kad se očekuje početka radova na cesti D8. Spominjete uzdužno parkiralište na lokaciji iza zgrada na Kineskom zidu. Zanima me je li Vojnović dovoljno širok da jednom kad se posade stabla tuda mogu kretati osobe s invaliditetom. Što je s cestom prema Strinčjeri i parkingom koji ste govorili da će se tamo napraviti?”, upitala je Bonačić Obradović.

“Projektant nije ništa falio kad je u pitanju ceste Tamarić. Tamo je velika voda, da je tamo bio odvodni kanal to se ne bio dogodilo. Projektant nikako nije smio projektirati armirano-betonski zid jer se tamo ulazi u garaže. Gabionski zid se može lako ukloniti i premjestiti na drugo mjesto. Grobnice financiraju građani na groblju Dubac, a infrastrukturu financiraju jedinice. Poduzeli smo sve sankcije koje smo mogli izvođaču. Što se tiče cijena za javne nabave, projektant procjenjuje, ali dobivamo svakakve ponude. Za školu Orašac smo dobili sve ponude unutar onoga što se procijenilo. Ne idemo uvijek na probijanje cijene od 30 posto. Geodetski snimci znaju biti jako neprecizni. Što se tiče Kineskog zida predviđeno je 30 parking mjesta, ali ta cesta je predviđena da riješi problem. Mi nikad nećemo smanjivati profil nogostupa kako njime ne bi mogla osoba s invaliditetom. Čekamo HIA-u za spoj ceste D8 i Nuncijate” odgovorila je pročelnica.

“U modernom svijetu uvijek je tržište to koje definira cijenu. Završila je ocjena ponuditelja za platanu. Imali smo sjajan projekt. Procjena je jedna, a najmanja ponuda je bila 170 tisuća eura viša. Sad moramo vidjeti hoćemo li ići s tim, hoćemo li čekati siječanj? Za tenis teren u Lapadu smo dobili ponudu od 14 milijuna kuna, a mi smo predviđali 11 milijuna kuna. Godinu izda dobili smo ponudu od 20 milijuna eura. Izgradnja doma umirovljenika je 1970 eura po metru kvadratnom, a škola u Cavtatu oko 2 tisuće. Što se tiče ceste Bosanka, koja će u budućnosti biti jednosmjerna, a ići će preko Strinčjeri do Srđa. Plan nam je cestu asfaltirali i izabrali smo izvođača tvrtku Atis. U ponedjeljak uvodimo izvođača u posao. Cilj da je u okviru projekta stvorimo parking mjesta. Cesta do tvrđave Imperijal bila je izbrisana iz prostornog plana, a mi smo je vratili. Golferi su tražili da grad izgradi mega cesta, zato je ona bila i izbrisana. To će sad funkcionirati bolje, kvalitetnije i sigurnije. Ubrzo ćemo krenuti i s obnovnom tvrđave Imperijal. Kad krene građevinska operativa bitno je da ne bude zastoja”, pojasnio je gradonačelnik.

“Zna li se kad će početi rekonstrukcija oborinske odvodnje na semaforima u Lapadu”, pitala je Bonačić Obradović.

Pikunić Vugdelija kazala je da projekt spreman i da će se uskoro pokrenuti nabava.

“Spojit ćemo se na postojeći sustav i sva će voda ići na Batalu. Nismo mogli ići u investicije privatnih vlasnika. Taj kanal odvodnje vezana je za zgrade koje bi se tu trebale raditi, a koje su predviđene prostornim planom. Sad ćemo refundirati sredstva na cesti Tamarić od fondova. Skinuli smo ogromnu količinu materijala za koju je postojala opasnost za klizne”, pojasnila je pročelnica.

Vijećnik Krstulović kazao je kako se radi od prijedlogu za 2025. godinu i naglasio da je danas 15. listopada.

“”Jesmo li napravili peskariju u Šipanskoj luci? Jesmo li napravili spomenik djeci poginuloj u Domovinskoj rata? Tamarić – 120 tisuća eura za pješačku infrastrukturu. Batala oborinska odvodnja? Nadam se da vidite da smo u ogromnom zaostatku, mi nemamo to vremena završiti. Situacija na tržištu je kakva jest, nema izvođača. Za klizište na Tamarić se zna od 2008. godine. Ingra je zato odustala od stanova na drugoj strani. Tamarić sigurno koristi građanima, ali milijun eura za privremeni projekt…Nije to puno, dat ćemo ponovno milijun eura. Vesele me autobusne čekaonice, nadam se da smo to očistili. Krucijalnim smatram da projekti participativnog budžetiranja koje se vuču iz godine u godinu, oni moramo biti dio programa građenja komunalne infrastrukture, a ne da se svake godine mučimo sa 120 tisuća eura”, kazao je Krstulović.

“Govorimo o izmjenama i dopunama. Hoće li se svi projekti i programi realizirati ove godine? Neće. Jedan dio je tu jer moramo osigurati sredstva. Ovo je temeljni akt koji je vezan uz proračun. Mogli smo odlučiti da nećemo graditi lateralni kanal dok Ingra ne uloži i izgradi lateralni kanal, ali kako bi onda dogradili najveću školu u gradu. Sad kad imamo cestu možemo raditi paralelno. Bez ceste Tamarić nema škole. Koja je žrtva toga? Što smo trebali ugraditi gabionske zidine. Na natječaju ministarstva ćemo dobiti oko 4 milijuna eura, a građani neće platiti ništa. Ova cesta je rasteretila postojeću cestu. Gabionski zidovi su koštali 500 tisuća eura. Cesta je bila nužna. Možda bi Ingra izgradila lateralni kanal za dvije, pet, 30 godina, tko zna kada. Ali djeca koja idu u OŠ Mokošicu zaslužuju ići u jednosmjensku nastavu”, kazao je gradonačelnik.

“Bilo tko od vas kad radi bilo što, prvo će napraviti dobre temelje i odvesti vodu. Sad imao problem koji košta 900 tisuća eura. Nikad nisam spominjao gabione, govorio sam o cesti, a ona uključuje i gabione”, kazao je Krstulović.

Gradonačelnik je rekao da je šokiran istupom vijećnika Krstulovića jer bi ona trebao znati koja je definicija ceste.

“Gabioni nisu bili dio građevinske dozvole, niti uvjet za cestu Tamarić. Njih može biti i ne mora biti. Možda će se u budućnosti dogoditi projekt, pa će tu kako je planiranom prostornim planom tu biti garaže. Da su oni dio projekta tu bi bili vjerojatno piloti i armirani zidovi. Ponosan sam na još jednu cestu”, kazao je Franković.

“Kad se radi bilo što prvo se riješe temelji i voda”, ponovio je Krstulović.

Prijedlog akcijskog plana energetske učinkovitosti Grada Dubrovnika od 2025. – 2027. godine

Vijećnik Deraković kazao da je ukupno potrošnja električne energije smanjena za preko 40 posto.

“Odrađena je samo kvantitativna analiza voznog parka. Samo danas smo čuli da nas čekaju energetske obnove dvije škole. Trenutačno financiramo samo ugradnju solara za obiteljske kuće, no volio bih da to proširimo i na stambene zgrade. To je nešto na čemu moramo raditi. U konačnici akcijski plan ima 14 mjera svaka je realna, dobra i izvediva”, kazao je.

“Ovom plan fale energetske zajednice građana, koje mogu postavljati solarne panele i prodavati energiju. U Dubrovniku imamo veliku količinu objekata u kojem zbog konzervatorskih uvjeta nije moguće postaviti solare, no smatram da bi tim građanima trebalo dati zemlju na koju će postaviti panele. Tad bi svi građani bili izjednačeni. U ovom planu nema grijanja i hlađenja na more. Hotel Neptun se grije na more. To je obnovljiv izvor energije, a moguće je povlačenje sredstava”, istaknuo je Krstulović.

Gradonačelnik se upitao gdje su vremena kad se Srđ je Grad pripremao za sjednice i istaknuo kako Natura 2000 ne dopušta solare na zelenim površinama. Gradonačelnik je Krstulovići predložio da idući put konzultirao umjetnu inteligenciju.

Određena je pauza u trajanju od 40 minuta.

Točka je usvojena većinom glasova.

Prijedlog zaključka o donošenju Izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja imovinom Grada Dubrovnika za 2024. godinu

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio kč.br. 5666/1 k.o. Dubrovnik (n.i.), u površini od 391,00 m2.

Knežević je postavila pitanje vezano uz prethodnu točku.

“Grad Dubrovnik ima registar stanova, tj. imovine. Grad Split ima objavljene tablice na kojim se sve vidi. Postoji li mogućnost da se ovo što se imam i objavi. Tako bi se povećalo povjerenje Grada Dubrovnika da se ništa ne skriva”, pitala je.

Pročelnica Hladilo kazala je da su iz Grada Dubrovnika smatrali da bi bilo bolje da se registri objave u novom sustavu. Kazala je da je Grad Dubrovnika vlasnik 8 tisuća nekretnina.

“Registar je živo tijelo. Ne želimo nešto objaviti, a da nešto bude netočno. Raspisana je javna nabava za informacijski sustav. Nadam se da ćemo to uskoro i objaviti” kazala je pročelnica.

“Ako ukidamo status puta, a zasnovano je pravo služnosti, a sad traži ukidanje statusa puta i tvrdi da put ne postoji”, pitao je Krstulović.

“Ovdje se ne podudara stara i nova izmjera. Ukidamo status puta na nekretnini u vlasništvu podnositeljice. Ugovor nema utjecaja na ugovor o služnosti putu koje su dvije stranke sklopile. U ZKI je definirano gdje je točno ugovoreno pravo služnosti nema. Vlasništvo nije gradsko. Nakon ovoga ne ide kupoprodaja jer je gospođa vlasnik nekretnine”, pojasnila je pročelnica.

“Ovdje u naravni nema statusa puta. Što se tiče privatnog odnosa dvije fizičke osobe, mi u njega ne možemo ni trebamo ulaziti”, kazao je gradonačelnik.

Točka je usvojena.

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake kat.čest.518/9 k.o. Mokošica površine 92 m2

Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Ugovora o kupoprodaji i prijenosu dionica trgovačkog društva UTD RAGUSA d.d. između Slavice Hercigonja kao prodavatelja i prenositelja s jedne strane i Grada Dubrovnika kao kupca i stjecatelja s druge strane

Prijedlog zaključka o Izmjeni zaključka o oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa investitora Veslački klub Neptun

Odluka je jednoglasno usvojena.

 Prijedlog zaključka o prihvaćanju Pravilnika o dodjelama potpora male vrijednosti ženama poduzetnicama na području Grada Dubrovnika

Bonačić Obradović kazala je SDP podržati ovu točku.

“Navodite da postoje dvije odvojene kategorije. Zašto su postavljene, ako to nema utjecaja na dodjelu sredstava? U čl. 10 vezano za žene poduzetnice i njihovu djecu i članove obitelji, navodi se za dobije 6 bodova. Hoćete li razlikovati stupnjeve invaliditeta. Ovih 2 tisuće eura nije što je nekad bilo 15 tisuća kuna. Voljela bih da se potpora poveća”, kazala je.

Petra Marčinko predstavila je amandman koji nije prihvaćen zbog tehničkih pogreški. Naime, Srđ je Grad je predložio da se iznos potpore poveća na 2 600 eura.

“Poduzeća u vlasništvu poduzeća imaju značajne povrate i doprinose inovacijama, smanjenju siromaštva. Mi ćemo napraviti pogrešku i inzistirati da se ova mjera u Proračunu za 2026. poveća”, kazala je.

Knežević je kazala kako živimo u zemlji hard core birokracije.

“Ovim pravilnikom ženama poduzetnicama nudimo natjecanje tko će biti najbrži u prikupljanja pečata. Kao da službenici koji pripremaju pravilnike kao da ne znaju da postoji Zakon o općem upravnom postupku po koje se određene potvrde prikupljaju po službenoj dužnosti. Tad recimo Grad pošalje zbirnu listu i zatraži podatke od recimo Porezne uprave. Jer ako nam se 30 ljudi prijavi na natječaj, ti ljudi izgube najmanje jedan radni dan, to je ukupno 30 radni dana za tih 30 ljudi”, kazala je.

Potrebica je kazao da nisu mogli izglasati predloženi amandman jer nije bio tehnički ispravan.

“Nemojte nam gurati da nismo za žensko poduzetništvo. Dali bi mi sve, ali formalno nismo mogli”, poručio je Potrebica.

“Vi ste htjeli skidati sa solara, a onda ste se zalagali za njih, a onda ste htjeli skidati s tradicionalnih otvora u Gradu. Niste htjeli skidati s medija”, kazao je u svojoj replici vijećnik Maslać.

Bonačić Obradović predložila je da se u idućem Proračunu poveća iznos potpore ženama poduzetnicama.

“Oduševljava me je vaše manipuliranje. Prijatelji danas je 2025. do 15. 10. obnovili ste nula persijana. Lani ste imali 130 tisuće eura solara. Ne radite svoj posao”, naveo je Krstulović.

Gradonačelnik je istakno kako je on na početku svog mandata uveo ovu potporu.

“Kako vi možete znati koji je moj najdraži Upravi odjel? Najviše para uzima Upravni odjel za izgradnju. Mislim da smo mi još uvijek ispred Možemo i sve ove ekipe. U Zagrebu su i predsjednik i potpredsjednik Skupštine Grada Zagreba profesionalci i primaju plaću. Imamo dobru suradnju sa ženama poduzetnicama, a iznose ćemo povećavati sukladno našim mogućnostima”, poručio je gradonačelnik.

Marčinko je kazala kako Srđ je Grad nije dizao s persijana i da su više put upozoravali da način dodjele sredstava za persijane nije dobar.

“Nitko kolega Maslać niti ja nismo nikoga obmanuli. Iz vašeg amandmana se jasno vidi s kojih ste stavki skidali. Natječaj za solare je zatvoren prije pet dana, a ako se iste mogu dostaviti poštom, ne znamo koliko će prijava biti. Lakše je staviti plastične persijane unutar povijesne jezgre. Vi, kao predsjednik kotara trebate animirati građane, a ako postoji neka administrativni problem trebali smo ga zajedno riješiti. Građani, javite se za persijane”, poručio je Potrebica.

“Ako sada ukinemo sredstva za persijane, nitko se neće odlučiti otvoriti obrt. I na odboru ste bili protiv kredita za dom umirovljenika”, rekao je Maslać.

“Napravili ste takav natječaj na koji se nitko nije javio. U javnom savjetovanju odbili ste sve kritike. Ostavili smo 5 tisuća eura u nadi da će se netko iz Grada javiti. 130 tisuća eura je realizirano za solare, do 400 tisuća eura to je razlika od 3 puta. Rijetko stvari rastu više od 3 puta. Zato smo mislili da možemo uzeti malo eura”, kazao je Krstulović.

Od 2026. će solarni paneli biti puno manje isplativije jer će od iduće godine naknade HEP-a biti manje, istaknuo je Franković.

“Predsjedniče, doveli ste gospodina Krstulovića u neugodno poziciju da prokazuje ljude koji su u gradu stavili aluminijske otvore, a kako će kad je čovjek koji je to prvi napravio nosio baldahin”, kazao je Franković.

“Meni je stalo od ovoga Grad, a prvi aluminijski prozori su postavljeni na ovoj zgradi, pa sam šutao”, kazao je Krstulović.

Prijedlog zaključka o utvrđivanju osnovnog programskog i financijskog okvira Gradskog kazališta Marina Držića za razdoblje od 2026. do 2029. godine

Vijećnica Knežević kazala je da dokument koji je vijećnicima dostavljen prekratak i preopćenit da bi se o njemu raspravljalo.

“Ovo nije kritika već poziv na bolji standard planiranja. Dubrovački muzeji su napravili detaljno izvješće”, kazala je.

Potrebica je kazao da kvantiteta ćesto ne znači kvalitet i da je bitno ne samo što se govori nego tko govori te da na temelju pretodnih rezultata ima povjerenja u ravnatelja Tišljarića.

Pročelnica je rekla da se radi o programskom okviru na temelju kojeg će se raspisati natječaj za novog natječaja.

Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum za pokretanje postupka javne nabave usluge redovnog remonta brodova

Vijećnica Bonačić Obradović kazala je da za remont predviđeno 200 tisuća eura + PVD, a to nije popraćeno ponudom, odnosno troškovnikom.

“Na remont se ne ide samo zbog starosti, uspostavilo se da Skala i Zrinski guraju more kao remorkeri. Zanima se što će se točno raditi?”, pitala je vijećnica te navela radove koji su izvedeni na remontima prethodnih godina.

Ravnateljica Barović kazala je se brodovi svake godine moraju izvaditi na suhi dok i pregledati, a kako to propisuje Hrvatski registar brodova, a kako bi dobili svjedodžbe za plovidbu.

“Svako vađenje drvenih brodova zahtijeva intervenciju u konstrukciju, a drveni brodovi se svake godine trebaju prebrusiti. Održavanje drvenih brodova, a zbog nedostatka majstora iznimno skupo. U posljednjih deset godina jedino nam se brodogradilište iz Betine na Murteru javlja na natječaj. Skala i Zrinski su jedni od najpodržavanijih drvenih brodova na Jadranu. I Argosy se svake godine mora pregledavati kako bi dobio svjedodžbu za plovidbu tijekom cijele godine. Povećan je kapacitet putničkog kapaciteta Argosyja. U rujnu 2025. istekla je garancija broja Lacroma, a otklonjeni su svi nedostaci”, pojasnila je Barović te dodala se tijekom godine zapisuje radovi koje je potrebno napraviti.

“Stvar je javne nabave tko će biti najbolji ponuditelj. Mi smo saznali kako se od do kreću određene cijene na tržištu. Mi smo tržište ispitali i popisali sve radove koji se sukladno Hrvatskom registru brodova trebaju napraviti svake godine. Na zainteresiranima je daju najbolju cijenu”, kazala je Barović.

Vijećnik Maslać je kazao kako mu nije jasno zašto se raspravlja o točki na koju se dava suglasnosti.

“Mislim da to nije naš posao kao predstavničkog tijela Grada Dubrovnika. Službena tijela trebaju preuzeti odgovornost. Što da mi sad ne damo suglasnost?”, upitao se Maslać.

Bonačić Obradović je kazala ako se to vijećnika tiče jer za to dižu ruke.

Potrebica je kazao da se o svakom pitanju može raspravljati i do sat vremena jer u Gradskom vijeću sjede polivalentni stručnjaci.

“Zamislite da sve državne firme traže suglasnost za javnu nabavu od Sabora? Okej, eventualno možemo raspravljati o planu nabave, ali ja ne vidim logiku ove točke”, rekao je Maslać.

Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja ustanove Centar za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik

Katarina Doršner kazala je kako od Odbor za imenovanje jednoglasio prihvatio Žarka Dragojevića za ravnatelja.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dom Marina Držića za 2024. godinu

Katarina Doršner pohvalila je izdavačku i prevoditeljsku djelatnost Doma Marina Držića te navela kako je strip koji je izdao Dom Marina Držića našao svoje mjesto među udžbenicima za srednje škole iz hrvatskog jezika.

Bonačić Obradović naglasila je kako Dom Marina Držića ima ambiciju postati reznanstvo-istraživački centar nacionalni referetni centar za proučavanje lika i djela Marina Držića na razini Hrvatske te predložila da se krene u izmjenu statuta ove ustanove u kulturi.

Vijećnik Krstlović pitao je ravnatelja Matića da objasni gdje je nestala galerija Iva Grbića, na što mu je Matić odgovorio da galerija nije niti nastala.

“Pokojni naš sugrađanin je u domu Marina Držića imao svoju posljednju izložbu. Gospar Grbi je volio kako bi volio da neka ustanova skrbi o njegovim djelima, a ta kuća je bila njegova rodna kuća. Nakon njegove smrti imao sam potrebu s njegovim nasljednicima razgovarati o želji da prostor u dijelu Pošte postane izložbeni prostor. Nismo mogli pristati, a što je tražio sin gospara Grbić, da on bude upravno vijeće i da određuje što će se i kada izlagati. Nismo mogli pristati na para tijelo u ustanovi. Sinu gospara Grbića smo ponudili više stvari. Postoji dokumentacija u kojoj se od nas uvjetovala donacija. Mi kao daroprimatelji sa zahvalnošću primamo rad, ali darovatelj nam ne može uvjetovati kad i što će se izlagati”, pojasnio je Matić.

“Nakon što se nije uspjela otvoriti galerija u prostor je ubačen Gradski kotar Grad”, kazao je Krstulović.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke knjižnice Dubrovnik za 2024. godinu

“Najveći problem Dubrovački knjižnica a to je manjak prostora konačno se počeo rješavati. Tako se tijekom 2026. planira seoba ogranka Gruž u TUP. Nakon prvog 30 godina knjižnica u Cavtatu radni puno radno vrijeme. Implementirat će se i novi sustav. DPDS je kupio jednu vrijednu inkunabulu”, kazala je Doršner.

Marčinko je kazala kako se moraju osigurati uvjeti za rad ustanova u kulturi te kad su u Knjižnice u pitanju da se stalno govori o ljetnikovcu Skočibuha, tj. o potrebi obnove, ali i da fali prostora za pohranu knjiga.

Točka je usvojena jednoglasno.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre za 2024. godinu

Vijećnik Raguž kazao je su se Igre vratile u Grad i pohvalio je način na koji su se Igre odvijale protekle dvije godine.

Vijećnica Knežević kazala je da su Igre partner na europskim projektima no da se ne vidi koliko sredstava dobili za to. Istaknula je kako su Igre lani dobile 3.7 milijuna eura, te da europski festivali poput onoga u Salzburgu raspolaže sa 60 milijuna eura. Istaknula je i kako postoji cijeli iz EU projekta iz kojih bi se mogla povući sredstva.

Marijeta Radić, v.d. ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara osvrnula se na EU projekt Family Theater koji pokušava definirati obiteljska kazališta u Europi, a manjeg je novčanog fonda, odnosno EU pokriva 50 posto iznosa projekta.

“EU će osigurati 47 tisuća eura i to će uglavnom otići na pravdanje plaća. Igre imaju poslovnog ravnatelja i umjetničko vodstvo, a o tom umjetničkom vodstvo ovisi hoće li se ići u određeni EU projekt”, pojasnila je.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački muzeji Dubrovnik za 2024. godinu

Bonačić Obradović postavila je pitanje vezano uz modernizaciju postava, kao i pitanje vezano za arehološku građu koje je iz OB Dubrovnik prebačena u Komolac. Zanimalo ju je li postoje li adekvatni uveti za čuvanje eksponata, kao i što je projektom Arehološkog muzeja i Muzejem Dubrovačke republike.

“Prolaze li DU Passovi u Kneževom dvor, čula sam da ima tehničkih poteškoća?”, pitala je.

“Moramo shvatiti da su svi muzeji u zgradama nulte kategorije. Moderniziramo dio po dio. Knežev dvor je predviđen za Muzej Dubrovačke republike i radimo na tome. Prikupljamo sredstva i radimo s HAZU-om. Što se tiče depoa, on nam je nužno bitan. Razgovaramo s Gradom, o osiguravanju prostora za jedan veći depoa za građu svih ustanova. Radi se na pravom Arheološkom muzeju na Pustijerni, u suradnji s ministarstvom i konzervatorom. Zbog debelih zidova signal nekad ne prolazi u Kneževu dvoru, ali radimo na tome, a lani samo imali 517 tisuća posjetitelja”, odgovorila je ravnateljica Šiša-Vivek.

Vijećnik Raguž pitao je razmišlja li se o administrativnom spajanju muzeja, na što mu je gradonačelnik odgovorio da činjenica što su muzeji odvojeni ne proizvodi velike dodatne troškove. Franković je istaknuo kako je nedavno potpisao novi kolektivni ugovor s djelatnicima u kulturi.

Knežević je pohvalila način na koji je stastavljeno izvješće.

“Bez toga ne možemo utvrditi koji su troškovi sastavnica. Orijentacijski troška po posjetitelju je nešto više od 5 eura, ali ne vidimo prihode.

Pročelnica Antić Barutović kazala je kako postoje podatak koliko je ljudi ušlo u pojedini muzej s DU Passom.

“Prihodi muzeja su prihodi Grada Dubrovnika, a to je izglasalo Gradsko vijeće za vrijeme gradonačelnika Dubrovnika. Svaki posjetitelj je evidentiran, a ticketing sustav je integriran s DU Passom. Od iduće godine ćemo pustiti i rezervacije organiziranih grupa jer vodimo računa o nosivom kapacitetu. Kad bi radili rezervacije za sve posjetitelje morali bi predvidjeti koliko će se zadržati u muzej, a netko se možda zadrži više, a netko manje. Imamo i podatke o trenutačnom broju posjetitelja u svakom muzeju koji se mogu vidjeti online. 51 posto DU Passova je iskorišten u Kneževom dvoru, 32 posto u Pomorskom muzeju i tako dalje”, kazala je.

Doršner je pitala zašto se sva kulturna događanja ne unose u Kalendar događanja. Istaknula je kako se neka kulturna događanja odvijaju u isto vrijeme.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački simfonijski orkestar za 2024. godinu

“Prihodi iz Proračuna su veći od 2 milijuna eura, a ravnatelj se često mijenja? Zašto je to tako? Zašto se godinama ne imenuje šef dirigent? Koliko je plaćen za gostujuće soliste? To je skupo plaćanje magle. Pero Šiša je godišnje od sponzora donosio 500 tisuća eura. U orkestru je godinama ne mira. Zašto niti jedan ravnatelj ne ostaje duže vrijeme. Po mom mišljenu tamo ima deset ravnatelja, koji miniraju onoga tko bi trebao biti ravnatelj”, kazao je Raguž.

V.d. ravnatelj DSO-a Medo kazao je kako je lani provedene energetska obnova ljetnikovca Crijević Pucić.

“Ukupni troška je išao preko računa DSO-a, na račun orkestra je sjelo 580 tisuća eura. Simfonijski orkestar uz ravnatelja, ima i umjetničkog ravnatelja koji se naziva šef dirigent, a to je osoba na ugovoru o radu. Time bi si zatvorila brojna vrata. Šefovima dirigentima se uglavnom daje ugovor o djelu. Nije na meni da komentiram situacije pojedinačnih ravnatelja. Nije mi lijepo čut da u orkestru ima unutarnjih trzavica, kao netko tko je u orkestru 25 godina to mi nije drago čuti. Imamo problema po pitanju prostora. Uvijek smo na raspolaganju Gradu. Što se tiče honorara, izvedbene umjetnosti, rade na tipu honorara. Da ovdje govorimo o cijenama honorara, bilo bi možda neumjesno da spominjem za koje sitne honorare dolaze eminentni glazbenici, to bi im možda i rušilo cijenu drugdje”, kazao je Medo.

Vijećnik Krstulović kazao je da je Osijek napravio koncertnu dvoranu za 400 ljudi, a za 1.7 milijun eura.

“Mislim da je vrijeme da počnemo kalkulirati kad ćemo dobiti koncertnu dvoranu”, kazao je.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Folklorni ansambl „Linđo“ za 2024. godinu

Vijećnica Knežević pohvalila je i ovo izvješće i kazala da je uspoređivala poslovne rezultate Linđa i Lada. Linđo se tako financira s 19 posto vlastitih sredstava, a Lado samo sa 7.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Gradsko kazalište Marina Držića za 2024. godinu

Ravnatelj Tišljarić istaknuo je kako je 2024. bila godina za pamćenje s 23 tisuće posjetitelja i osam premijera. Istaknuo je i međunarodne suradnje i domaće suradnje, a održana je i prva operna predstava u novijoj povijesti kazališta.

“Ono što nedostaje našem kazalištu da postane narodno kazalište je ansambl baleta i ansambl opere. Smatram da bi mi mogli zadovoljiti kriterije, a to bi nam donijelo veći status i ugled, kao i financijsko rasterećenje Grada Dubrovnika jer bi ministarstvo moralo više sudjelovati u financiranju. Moj je prijedlog da se kazalište nastavi razvijati u tom smjeru”, kazala je Doršner.

Knežević je kazala kako bi u izvješću trebao biti istaknut trošak po predstavi i po gledatelju, a da su prihodi od ulaznica iznosili 146 tisuća eura.

“Je li se razmatrala mogućnost o kreiranju programa za stranu publiku?”, pitala je Knežević ravnatelja.

“Kazalište Marina Držića je osnovao Grada Dubrovnik i mi radimo po pravilima koje je utvrdilo Gradsko vijeće, a teatar Exit je privatno kazalište koji radi po drugim osnovama. Naš cilj je rad za dubrovačku publiku, a ne za stranu. Opera je bila rasprodana zbog naših gostiju, to su mali, ali vidljivi koraci. Uglavnom su strani posjetitelji kazališni profesionalci. KMD ima znatno povećanje prihoda od prodaje ulaznica, jedno smo od rijetkih kazališta koje iz svog poslovanja financiraju 50 posto programa”, kazao je.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Kinematografi Dubrovnik za 2024. godinu

Vijećnik Raguž kazao je kako Kinematografi imaju pet kina, a da je promet u svima njima 50 tisuća eura.

“Odradio bi u njima u godinu dana milijun eura prometa. Imamo jedno kino koje postiže značajne brojke, plaća zaposlene, i ima više milijunske prihode. Naša kina imaju sve mogu uvjete za uspjeh. Pet lokacija, jedna bolja od drugih. Žao mi je što je to tako, ali imam osjećaj i da ljudi zalutaju da ćemo ostvariti 50 tisća eura prihoda”.

“Prije dvije godine je završena obnova kroviša Luža. Potpisali smo sudjeovanje u međunarodnom projektu, a iduće godine u Luži ćemo otvoriti Kuću filma Dubrovnik, kroz koju ćemo nadam se ostvarivati dodatne prihode. Lani smo uprihodilo pola milijuna eura od Du Pass-a. Posjetite našu instagram i Facebook stranicu, komentari su dobri. Svaki vikend imamo rođendane. Mi smo cijenovno puno povoljniji, a mislim da je to i naša misija”, kazao je ravantelj Konsuo.

Potrebica je kazao da je istina u sredini.

“Mi cjenovno ne možemo našim sugrađanima naplatiti cijene koje jesu. I rođendan koji vi radite je dobar, tj. djeci je bilo dobro. No, nama nedostaje reklame. Treba nam događaj, nekakva priča. Treba taj proizvod uljepšati jer su lokacije savršene. Na tih pet lokacija, privatna inicijativa bi sigurno uzela milijun eura. Eto, vi uzmite pola milijuna”, kazao je predsjednik Gradskog vijeća.

“Kritizirao sam ravnatelja jer mislim da može bolje, a ne kako bi ga mijenjali. Želimo da institucija bude bolja, a ne braniti hladovinu. Interes je prodavati Du Pass, ulaznice i organizirati druge događaje. Ajmo napraviti eksperiment, iako sam protiv privatnika, ajmo jedno kino dati privatniku, da vidimo što će tamo napraviti”, kazao je Potrebica.

Vijećnik Raguž uputio je s govornice kritku pročelnici Antić Brautović.

“Draga Julijana, tužno je da ja ovo govorim, a ti se smiješ. Krivo sam te procijenio”, kazao je.

Ravnatelj Konsuo kao je kako zbog dva ljetna kina u blizini kojih su ugostiteljskih objektim mu stalno zvone telefoni.

“Teško je raditi u takvim uvjetima, možda da tamo otvorimo restorani. Naši djelatnici u Luži od turista koji od njih stalno traže informacije doslovno padaju s nogu”, kazao je ravnatelj.

“Oko 73 posto prihoda dolazi iz Proračuna, a oko 40 posto rashoda ide na plaće. Trošak po posjetitelju iznosi 26.5 eura, a Poračuna svakog gledatelja je 19 eura. Od ulaznica se vrati 2.2 eura. Manje od petine trošimo na program. Naša je dužnost da postavljamo pitanja. Trebali li Grad i dalje biti vlasnik Kinemotagrafa, ako da s kojim ciljem?”, kazala je Knežević te spomenula festival Ponta Lopud kao pozitivan primjer.

“Svi znamo da ne izdajemo sve ulaznice po punoj cijeni od 7 eura. Unutar zidina je 0 eura, a na svaku ulaznicu mi ovlaštenom distributeru plaćamo određeni iznos. Sutra imamo otvorenje Dubrovnik film festivala za djecu i mladež Mediterana koje je prepoznato u ovom dijelu Europe, pa vas pozivan na otvorenje”, kazao je ravnatelj Konsuo.

“Gledajući brojeve kolega Raguž je u pravu, da je ljetno kino noćni klub zarađivao bi milijune. Možda da organizirate tihe koncerte sa slušalica, recimo to je jedna ideja koja bi mogla donositi profit. Naša kina su prodaja DU Pass u iznosu od pola milijuna eura, što je pohvalno. Ne smijemo gledati samo brojke. Vi možete izložiti su slušalice, pa da se ne stvara buka i da susjedni ne zovu. Svako ulaganje će se vratiti”, poručio je vijećnik Deraković.

Vijećnica Bonačić Obradović je predložila da se osmisle paketi za održavanje dječjih rođendan.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Muzej Domovinskog rata Dubrovnik za 2024. godinu

Vijećnik Krstulović pročitao je dio izvješća o koje se govori o potrebni obnove tvrđave Imperijal.

“Mi smo takvi domoljubi koji su prvi osnovali muzej Domovinskog rata, takvi smo domoljubi da smo vratili tvrđavu Imperijal Gradu. Ako ćemo pričati o muzeji nema ništa bolje nego da je muzej u autentičnom prostoru. Brojne delegacije vodim u muzej Činjenica je da muzej prokišnjava, ali prokišnjavao je i 91. Evo, ravanteljica kaže da nije, ali je bilo hladno. Ako je itko skrbio o muzeju, to je ova birokracija”, odgovorio je Potrebica.

Gradonačelnik Franković kazao je da ja najlakše govoriti te da riječ nije djelo.

“Kaže da se da je mudrost i snaga čovjek u riječima koje nisu izgovorene. Neka je manje, više. Ono što je rekao predsjednik Potrebica govori o onome što smo napravili za očuvanje digniteta Domovinskog rata. Ja sam ponosan što jedan od dokumenta o osnivaju Domovinskog rata nosi moj potpis, ravnateljica za koliko je bilo otpora da se to ne dogodi. Zaustavili smo Dubrovački dogovor. 2015. sam izabran za predsjednika gradske organizacije HDZ-a i tad je odlučeno da se razvrgne Dubrovački odgovor. U trenucima Golf razvoja i arbitraže niti jedan vaš član nije svjedočio u Parizu. Svjedočio sam ja, a vi ste sazivali pressice na kojim ste govorili da ćemo platiti milijune. Kad je trebalo raskinuti odluku o koncesiji, godinama ste na svakoj sjednici po predlagali i to nikad nije uvršteno u Dnevni red. Kad samo procijenio da je politički dobar trenutak, pustio sam da vi predložite tu točku i onda samo je izglasali. Nisam htio biti licemjeran jer ste se vi za to godinama zalagali. Sve to skupa oduzelo je određeno vrijeme. Osam godina. Nismo mi odlučivali tempo. Mi smo samo poštovali proceduru i zakonitost. Danas smo u poziciji da možemo krenuti s pripremom dokumentacije za rekonstrukciju tvrđave Imperijal. Ukinuli smo odredu iz UPU-a vezano uz tvrđavu Imperijal. Građevinske dozvola za rekonstrukciju nije se mogla ishoditi jer nije bilo ceste. U ponedjeljak počinje rekonstrukcija ceste do Imperijala, preko Strinčjeri. U okviru same tvrđave Imperijal uskoro se postavlja MIG u spomen na deblokadu Dubrovnika. Vaš predstavnik je bio protiv toga. S braniteljskim udrugama sam razgovarao da se gore napravi park sa svim eksponatima. Da gore bude MIG, majsan. Možda će se u budućnosti pričati priča kako se obranila tvrđava Imperijal, ne 91., već 2000 i neke”, kazao je Franković.

“Našli ste se prozvani za Srđ i za Imperijal. Na nama je da omogućimo rad muzeja u normalnim uvjetima. Ne budimo mala djeca, dogovorimo se što i kako, s nekakvim rokovima”, odgovorio je Krstulović Franković.

Marčinko je kazala kako se već pet godina pri spomenu potrebe obnove tvrđave Imperijal odvija isti scenarij prozivanja Srđevaca.

“Godinama tražimo hodogram obnove. To je sve što mi želimo znati bez nepotrebnog mjerenja domoljubnog statusa”, kazala je.

Gradonačelnik Franković je kazao kako će se u Proračunu za 2026. naznačiti određena sredstva za obnovu Imperijala koja će se dodijeliit Zavodu za obnovu Dubrovnik.

Predsjednik Gradskog vijeća kazao je kako bi Imperijal trebalo obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Prirodoslovni muzej Dubrovnik 2024. godinu

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Umjetnička galerija Dubrovnik za 2024. godinu

Umjetnička galerija ostvarila je 30 tisuća eura prihoda od prodaje ulaznica, 109 tisuća eura od prodaje suvenira i 92 tisuće eura od zakupa.

“Ovo je prvi put da je prihod od prodaje suvenira premašio prihod od zakupa, a nismo mogli aplicirati na EU projekte zbog zabilježbe u katastru zbog povrata. Krećemo i u obnovu tarace u suradnji s Zavodom za obnovu Dubrovnika. Postali smo vidljivi na nacionalnoj i na inozemnoj sceni. Nismo osnovani da bi ostvarivali prihode, ali vodimo računa o tome”, odgovorio je ravnatelj Smokvina vijećnici Knežević.

Točka je usvojena.

Vijećnička pitanja

Vijećnik Deraković kazao je da se ulaganja u Autobusni kolodvor trebaju povećati. Zanimalo ga je može li se kolodvor organizirati na takav način da se putnika može dovesti na aerodrom, a vezano uz rampu koja se malo diže, malo ne diže na kolodvoru. Pitao je gradonačelnika što se može napraviti kako bi Dubrovnik bio pristupačniji osobama s invaliditetom i starijim osobama.

“Slažem se da Autobni kolodvor ne izgleda baš najbolje, ali čist je i uredna. Mi smo u postupku izmjena UPU-a Gruški akvatoriji, a novi autobusni koldvor će se nalaziti ispod stopa mosta, gdje je sad ispostava pomorske policije. Idejno rješenje je napravljeno. Do travnja iduće godine krenut ćemo s točkastim izmjena i vrlo brzo možemo ići na izradu glavnoj projekta. To će biti obveza Luka Dubrovnika, a Libertas će plaćati najam.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

KOMENTAR TJEDNA