Dubrovački muzeji u četvrtak, 27. studenog 2025. u Ljetnikovcu Bunić-Kaboga, organizirali su predavanje “Podmaršal Bernard Kaboga (1785.-1855.): dubrovački junak na europskim bojišnicama i dvorovima”, povjesničara umjetnosti, dr.sc. Ivana Viđena.
Predavanje je upriličeno povodom 170. obljetnice smrti Bernarda Kaboge, jednog od najodlikovanijih hrvatskih časnika 19. stoljeća, istaknutog stručnjaka inženjerije i dobročinitelja Dubrovnika.
U izlaganju o Kaboginom životu, Viđen je naglasio njegov iznimni talent, vojničku karijeru i društveni uspjeh koji je postigao još kao mladi Dubrovčanin. Završio je vojnu inženjersku akademiju u Beču kao jedan od najboljih pitomaca svoje generacije, s činom višim od kolega i potom službovao u austrijskoj vojci u turbulentno doba napoleonskih ratova. Posebno je opisao Kabogino sudjelovanje u važnim povijesnim vojnim operacijama, među kojima se ističe ona kod gradića Sankt Michaela kod Salzburga. „Tri tjedna su u prijevoju Lueg odolijevali višestruko nadmoćnoj francusko-bavarskoj vojsci, što je samo po sebi veliki podvig. Kaboga je u bitci bio lakše ranjen, a toj armiji zapovijedao je nadvojvoda Ivan Habsburški, mlađi brat austrijskoga cara Franja I., jedan od slavnih vojskovođa tadašnje Europe. Postrojbama koje su sudjelovale u bitci za prijevoj zapovijedao je Franjo barun Jelačić, poznatiji kao otac bana Josipa Jelačića. On je također bio jedan do najboljih austrijskih vojskovođa u tom trenutku” dodao je Viđen.
Kroz niz dužnosti i časti koje je obnašao, od dvorskog komornika austrijskog cara do zapovjednika svih inženjerskih postrojbi, Kaboga je napredovao do čina podmaršala, drugog najvišeg čina u austrijskoj vojsci i zapovjednika čitave inženjerije Carstva. Viđen je istaknuo i njegovu stručnost, inovativnost i reforme koje je predlagao u austrijskoj vojnoj inženjeriji. Također, više je puta sudjelovao u različitim vojnim i diplomatskim misijama na europskim dvorovima i davao stručna mišljenja o uređenju fortifikacija. U predavanju je posebno naglašena Kabogina trajna povezanost s rodnim gradom. Iako je većinu života proveo izvan Dubrovnika, uvijek mu se vraćao i doprinosio njegovu razvoju. Viđen je istaknuo da je tijekom jednog od boravaka u gradu u prvim godinama austrijske vlasti, Kaboga perivojno uređivao Pile i Brsalje, zasadio murve i platane.
Kaboga je bio i dobročinitelj grada te je, između ostaloga, bio donatorom tiskanja grafičko-biografske mape Galerija znamenitih Dubrovčana (Galleria dei Ragusei Illustri) tiskara Martecchinija iz 1841. godine gdje je iz zahvalnosti donesen i Kabogin portret. Iako je život najvećim dijelom proveo daleko od rodnoga grada želio je da mu posljednje počivalište bude upravo na obiteljskom imanju u Rijeci dubrovačkoj. Po vlastitoj želji, pokopan je u kapelici posvećenoj njegovu imenjaku sv. Bernardu u sklopu ljetnikovca Bunić-Kaboga, gdje se predavanje i održalo, stvarajući jedan snažan simboličan okvir večeri. Dr. sc. Ivan Viđen na kraju izlaganja zaključio je kako je Kaboga možda bio i najodlikovaniji hrvatski časnik u 19. stoljeću, a zasigurno jedan od najsposobnijih Dubrovčana svoga doba te su mi sugrađani nakon smrti postavili i spomen-ploču u katedrali Gospe Velike.
Predavanje je završeno najavom izložbe doniranih umjetnina iz zbirke Nikšić – Dubrovačkim muzejima, koja će se početkom 2026. otvoriti u Ljetnikovcu Bunić – Kaboga.
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dr. sc. Marija Šiša-Vivek i dr. sc. Ivan Viđen položili su cvijeće na Kaboginom grobu u kapelici sv. Bernarda u sklopu Ljetnikovca Bunić-Kaboga, ponavljajući tako simboličan čin sjećanja koji je bio učinjen i povodom njegova prvog predavanja o Kabogi prije točno dvadeset godina. Posjetitelji su pritom imali rijetku priliku nakon predavanja razgledati i samu kapelicu, povijesni prostor u kojem je Kaboga, prema vlastitoj želji, pronašao svoje posljednje počivalište, a što je cijelom događaju dalo osobitu emotivnu i povijesnu dimenziju.
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dr. sc. Marija Šiša-Vivek, na kraju je istaknula kako će Dubrovački muzeji nastaviti s programskim oživljavanjem Ljetnikovca Bunić-Kaboga kroz predavanja, radionice, izložbe i edukativne sadržaje, čime se ovaj povijesni prostor ponovno vraća u aktivan kulturni život Grada.
