21.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 22 svibnja, 2024
NaslovnicaLifestyleGoran Cvjetinović otkrio nam je kuda će prolaziti prva ruta Camina Dubrovnik

Goran Cvjetinović otkrio nam je kuda će prolaziti prva ruta Camina Dubrovnik

-Jedan od bitnijih rezultata bit će ne samo revitalizacija i prezentacija baštine i gastronomije nego i revitalizacija sela i naselja koja se nalaze na ruti, kaže Goran Cvjetinović, koordinator projekta Camino Dubrovnik. Riječ je o pješačkoj stazi koja bi preko 120 kilometara spojila dubrovački samostan svetog Jakova s crkvom sv. Jakova u Međugorju. Ekskluzivno nam je Goran otkrio i detaljnu rutu prve etape od Sv. Jakova do Gromače. A što će sve obuhvatiti ova nova pješačka staza saznajte u razgovoru.

Kuda će ići ruta?

-Camino Dubrovnik – Međugorje zamišljen je kroz šest dana i 120 kilometara šetnje kroz dubrovačko i hercegovačko područje. Dakle, Camino ima šest etapa – prva kreće od benediktinskog samostana sv. Jakova iz 1222. godine do Gromače. Upravo je ova prva dionica nedavno definirana u potpunosti. Ide preko Konala do serpentina za Srđ, a potom prema Strinjčeri kada se, nešto prije same utvrde, spušta na Nuncijatu i povijesni Onofriov vodovod iz 15. stoljeća. Camino ide cijelom rutom vodovoda do samog izvora, a zatim se preko Knežice i Stare Čajkovice spušta prema izvoru Omble. Prelazimo most i donjim putem, pored ljetnikovca Resti idemo prema franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća. Camino prati tu sjevernu obalu rijeke sve do Mokošice kada se Putem na more skreće. Nastavljamo prema crkvi u Mokošici te idemo uzbrdo starim putem prema Petrovu selu, uz onaj potok. Od groblja na Petrovu selu se ide prema Pobrežju, a zatim putem koji ide na Bunicu u Zatonu i penje se sve do Modriječ kamena. Od tamo ide super staza kroz dominantno dubovu šumu i to sve do maslinika i crkve sv. Nikole iz 14. stoljeća. Spuštamo se u Orašac i dolazimo do Gospe i izvora vode i Brane. Put nastavlja prema Koraćevu, kroz maslinike te starim putem, nije makadam nego kamenim međama ograđen i popločan, točno do Gromače. Druga etapa ide do Slanoga, treća do Ravnoga, četvrta do Hutova, peta do Čapljine, a šesta do Međugorja.

Dio šumske staze koja vodi prema Orašcu

Kuda će prelaziti granica?

Granica se prelazi nakon Slanoga odnosno u sklopu treće etape. Ona će imati dva pravca- jedan ide odmah na granični prijelaz Slano, a zatim preko Orahova dola i Zavale do Ravnoga, a druga ide na Čepikuće gdje se prelazi granica i onda preko Trebimlje ide do Ravnoga.

Kako će se urediti putevi? Jesu li potrebni građevinski radovi ili?

-Većinom se koriste stari, postojeći putevi. No, neke dionice su zarasle u raslinje, pa ih treba očistiti. Nema toga previše. Primjerice, u prvoj etapi do Gromače imamo urediti dionicu od stotinajk metara od groblja na Petrovu selu, sličan dio prema Zatonu te nekih 150 metara zaraslog puta koji od jezera i brane u Orašcu izlazi kod Koraćeva. Nisu potrebni građevinski radovi nego čišćenje zaraslih puteva. A to se nadamo urediti uz pomoć vatrogasaca i planinara. Dakle, od nekih 25-26 kilometara prve dionice potrebno je urediti niti 500 metara puta.

Kod sljedećih dionica, one su dalje od naselja, koristimo se dronom kako bi utvrdili koliko su ti stari, tisućljetni, putevi, a koje želimo revitalizirati, zarasli. Vjerojatno će ova druga etapa, od Gromače do Slanoga, biti najviše povijesna jer će gotovo u cijelosti ići starim putevima, onuda kuda su tisućama godina hodali, vodili stoku i robu na tovarima i konjima. Uskoro ćemo definirati suradnju i s Gorskom službom spašavanja te planinarima u BiH, kao što smo to učinili na dubrovačkom području, pa ćemo s njima, te uz pomoć „našeg“ drona, obići i ostatak Camino staze te utvrditi koliko nas posla očekuje oko njihovog uređenja.

Puteve će označiti i održavati planinari, u našem slučaju je to HPD „Sniježnica“, a uz njih suradnju smo dogovorili i sa dubrovačkom podružnicom HGSS-a. Ne samo oko označavanja i trasiranja staze nego i oko izrade aplikacije koja će sadržavati baš sve potrebne podatke za putnike na Caminu.

Dio šumske staze na ruti Camina de Santiago u Portugalu

Hoće li se uz stazu urediti neke kulturno-povijesne lokacije?

-Nije na nama da uređujemo kulturno-povijesne lokacije, ali će sigurno, nakon što Camino zaživi, doći i do toga. Mi ćemo u aplikaciji, ali i na posebnoj web stranici, označiti sve kulturno-povijesne lokacije na Caminu i u njegovom neposrednom okruženju. A kada Camino krene vjerujem da će lokalne vlasti i turistički subjekti shvatiti koliko je dobro da svoju baštinu prezentiraju i učine što dostupnijom turistima. Osim samih puteva koji su sami po sebi tisućljetna priča, na ruti su u brojne ilirske gomile i gradine, ima i dosta stećaka, kao što su u nas na Novakovom greblju u Čepikućama, a koje su već vrhunski uređene i prezentirane. Te su ilirske građevine najviše zapuštene i jedva da su i označene, iako su dio naše baštine. Mi ćemo ih uključiti u priču Camina. Jednako kao i stećke koji ima dosta i na BiH strani. Jasno, brojne su crkve iz raznih razdoblja na ruti Camina. No, većina njih, što su starije to su u lošijem stanju, vapi za obnovom. Nadam se da će Camino potaknuti njihove vlasnike da krenu u uređenje te sakralne baštine.

Goran Cvjetinović ispred Katedrale svetog Jakova u Santiagu de Composteli

Koje će priče sve ispričati ova pješačka ruta?

-Brojne su priče na Caminu – od Dubrovačke Republike i njenog naslijeđa do onih starijih razdoblja – doba od Ilira ili starih Slavena, ili onih koji su bili i prije njih, preko ranokršćanskog razdoblja, romanike, renesanse i kasnijih razdoblja. Dakako, ima i priča iz doba Osmanskog Carstva, ali i doba austro-ugarske okupacije, dvije Jugoslavije

Svi su oni ostavili traga na ruti kojom Camino prolazi. Pogotovo u BiH dijelu – od „ćirove“ staze do Popovog polja. A tu su i prirodne ljepote – od špilje Vjetrenica do Svitavskog jezera i Hutovog blata. Priča, dakle, neće nedostajati. Važan segment priča jest i gastro-enološki dio. Na ruti će se putnici moći upoznati i s hranom i pilima (čajevima, prirodnim sokovima, vinom..) i ljekovitim biljem.

Kad se planira otvoriti Camino?

-Plan je da se Camino otvori u svibnju iduće, 2024. godine. Otvorit ćemo ga tako što ćemo nas nekoliko krenuti na to šestodnevno putovanje i putem, dronom i kamerama, snimiti promotivni film o Caminu. Jedan kraći, od 2-3 minute, i jedan duži, od 15-ak minuta. Tako ćemo najbolje moći pokazati što sve očekuje na dubrovačkom Caminu one koji su odluče na njemu provesti tu setemanu dana i to će biti najbolji mogući način za promovirati otvaranje Camina. Jasno, tih šest dana ćemo u odredišnim točkama svake etape doći do partnera u ovom projektu – a to su općine Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te grad Čapljina te brojni GSS-ovci, planinari i lokalno stanovništvo koje će nam pomoći u ovom projektu.

Kako ćete ga promovirati?

-Osim preko tih filmova, koje ćemo prezentirati preko medija, ali poglavito preko Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, napravit ćemo i aplikaciju za turiste te web stranicu. Sve će to biti dostupno preko obje TZ. Naravno, napravit ćemo i dosta tiskanih promidžbenih materijala, a promovirat ćemo ih na turističkim sajmovima i u stranim medijima koji se bave turizmom ili imaju utjecaj na turističku populaciju. Ipak je ovaj Camino novi turistički proizvod Grada Dubrovnika, a koji se itekako uklapa u projekt „Respect the City“, u smislu disperzije turista, a koji je osmislio gradonačelnik Mato Franković.

Samostan sv. Jakova u Dubrovniku bit će početna/završna postaja Camina

Ima li uz rutu dovoljno popratnih sadržaja? Mjesta za noćenje, okrjepu…?

-Odredišne točke svake od etapa su i planirane po tome što imaju mjesta za noćenje, ugostiteljske objekte i trgovine. Zasigurno neće nedostajati ničega onima koji budu putovali Caminom. Naravno, ima i tih kulturno-povijesno-prirodnih vrijednosti koje se nalaze u neposrednoj blizini odredišnih točaka, pa će turisti moći, nakon što se odmore od šetnje tog dana i okrijepe, „poći u đir“. Za sada najviše napora u ovom smislu iziskuje naselje Hutovo koje je, iako je nekada bilo centar tog dijela, poprilično napušteno. No, i sama najava Camina ponukala je stanovnike Hutova, koji sada žive od Neuma i doline Neretve do Dubrovnika, da se vrate na stara imanja te da ih urede za turiste. Tako da, uvjeren sam, ni u Hutovu neće biti problema. Jedan od bitnijih rezultata Camina bit će ne samo revitalizacija i prezentacija baštine i gastronomije nego i revitalizacija sela i naselja koja se nalaze na ruti.

Hutovo blato

Kakve su reakcije ljudi na projekt dubrovačkog Camina?

-Iznenadio sam se koliko su pozitivne reakcije. S jedne strane, sa svih me strana zovu ljudi i nude mi pomoć oko staze Camina, pričaju mi što sve ima uz stazu bitno za neko naselje ili što je u tradiciji bilo ili još uvijek jest bitno. Razgovarao sam, konkretno za prve dvije etape, s poprilično mještana, planinara, lovaca, vatrogasaca, biciklista… Svatko od njih je prolazi nekom od dionica kojom provlačim Camino, pa mi na svaki mogući način izlaze u susret. Moram priznati da nisam navikao da mi se toliko pomaže u nečemu što radim i da su ljudi toliko srdačni i od pomoći. Obično je to sasvim suprotno. S druge strane, mnogi bi najradije Camino provukli kroz svoju općinu ili grad jer shvaćaju koliku i kakvu ovaj projekt ima perspektivu. Dakle, dubrovački Camino, obzirom kako je tu ideju prihvatila javnost, a posebno kako su tu ideju prihvatili ljudi koji žive i rade na cijeloj ruti i šire, bit će jedan veliki timski rad. I sigurno će rezultat biti najbolji mogući. Na ponos svima nama.

PUTOPIS: Goran Cvjetinović 28 dana pješačio je putevima Templara

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA