Nedavno je u pet hrvatskih gradova provedena javnozdravstvena akcija pregleda jetre kod građana, te je otkriven veliki postotak oštećenja za koja uopće nije bilo simptoma… pregledi su rađeni fibroscanom kojeg ima i naša bolnica i koji je prije deset godina nabavljen kroz humanitarnu akciju koju je pokrenula Udruga HEPATOS na čelu s Doc.prim.dr.sc Ljiljanom Betica Radić, spec. infektologije.
Obzirom na učestalost oboljenja jetre koja ima nezamjenjivu ulogu u funkcioniranju ljudskog organizma, a ususret Svjetskom danu jetre (19. travnja), interesiralo nas je koliko se u našoj bolnici koristi taj vrijedni aparat, koji se sve pregledi njime obavljaju i možemo li očekivati sličnu akciju i kod nas.
-Nedavnu akciju je u Hrvatskoj organiziralo gastroenterološko društvo na više od 500 građana u pet centara, jer je steatoza jetre („masna jetra“) nedovoljno prepoznata u svakodnevnoj kliničkoj praksi, obuhvaća spektar od jednostavne steatoze do steatohepatitisa, fibroze, ciroze i hepatocelularnog karcinoma i željelo se utvrditi opseg raširenosti ovog stanja. Pretragom na Fibroscan aparatu koji koristi elastografiju za procjenu steatoze i fibroze jetre uvrdile su se promjene jetre kod četvrtine testiranih. Inače prema najopsežnijoj najnovijoj studiji iz 2026. objavljenoj u časopisu Lancet, metabolički disfunkcionalno povezana steatotična bolest jetre (MASLD), ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD), globalno je zahvatila 1,3 milijarde ljudi (podaci iz 2023.). – doznajemo od dr. Betica Radić, koja nastavlja:
-Alarmantna studija procjenjuje da će se brojke dodatno povećati za više od 38 posto i dosegnuti 1,8 milijardi slučajeva do 2050. godine, uzrokujući značajne zdravstvene i ekonomske posljedice diljem svijeta. Temeljem navedenog MASLD ostaje jedno od najraširenijih i najbrže rastućih stanja jetre u svijetu, s prevalencijom koja je porasla za 143 posto između 1990. i 2023. godine.
Prema autorima studije, porast broja slučajeva prvenstveno je uzrokovan globalnim rastom stanovništva u kombinaciji s promjenama u načinu života, poput porasta pretilosti i dijabetesa. Unatoč visokoj prevalenciji te značajnim dugoročnim jetrenim i kardiovaskularnim posljedicama, steatoza jetre ili „masna jetra“ pogotovo ako nije uzrokovana poznatim virusima, odnosno alkoholom ili drugim poznatim hepatotoksinima često se otkriva slučajno ili tek u uznapredovaloj fazi. Zato se ovom akcijom željelo ukazati na problem steatoze – „masne jetre“ kao tihog ubojice.
Kako se pacijenti mogu naručiti na pregled fibroscanom i zašto je propuštena prilika da se i našim građanima ponudi mogućnost kakvu su nedavno kroz javnozdravstvenu akciju imali drugi naši sunarodnjaci?
-U Općoj bolnici Dubrovnik imamo mogućnost neinvazivnog pregleda jetre Fibroscan aparatom koji je kupljen 2016. zahvaljujući donatorima u humanitarnoj akciji društva HEPATOS-DUBROVNIK s ciljem da se omogući određivanje stupnja fibroze jetre pacijentima oboljelim od virusnih hepatitisa B i C, jer je nalaz potreban za odobrenje liječenja ciljanom antivirusnom terapijom.
Svjesni rastućeg broja osoba sa steatozom jetre koja nije uzrokovana virusnim hepatitisima, Opća bolnica Dubrovnik je prošle godine kupila i nadogradila Fibroscan aparat sa funkcijom mjerenja steatoze, te se navedena pretraga može regularno obaviti u Općoj bolnici Dubrovnik na uputnicu izabranog liječnika uz predbilježbu i za sada nema lista čekanja.
Mi planiramo širu javno zdravstvenu akciju u srpnju za dan obilježavanja svjesnosti o virusnim hepatitisima.
Koja je razlika između fibroscana i ultrazvuka u pregledu jetre?
-Pregled na Fibroscan uređaju (elastografija) nije zamjena za ultrazvučni pregled jetre. Fibroscan je uređaj koji mjeri krutost jetre, što je surogat za fibrozu, ali isti ne daje morfološki uvid koji daje ultrazvuk jetre gdje su vidljivi parenhim jetre, žučni vodovi, žučnjak, fokalne lezije, ascites, a ukoliko se koristi Doppler može se provjeriti i portalna cirkulacija. Ograničenja utrazvuka jetre su da ima slabiju osjetljivost za ranu fibrozu jetre i ne mjeri stupanj steatoze. Fibroscan uređaj mjeri krutost jetre u kPa, a mnogi uređaji mjere CAP (controlled attenuation parameter) za procjenu masne jetre ili steatoze. Zato se u kroničnoj bolesti jetre rade obje pretrage i fibroscan (elastografija) i ultrazvuk jetre.
Jesmo li svjesni važnosti zdravlja jetre, svjetski dan obilježava se 19. travnja ove godine uz naziv kampanje Hrana kao lijek… što je najvažnije na što bi ljudi trebali obratiti pozornost kad je jetra u pitanju?
-Jedna od najčešćih kroničnih bolesti jetre je steatoza jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom (MASLD, metabolic dysfunction-associated steatotic liver disease), inače poznata je od prije kao nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD). Uveden je novi naziv kako bi se pokazala direktna povezanost bolesti s rizičnim metaboličkim čimbenicima uključujući pretilost, šećernu bolest tipa 2, dislipidemiju i arterijsku hipertenziju. Dosadašnja dijagnoza NAFLD – nealkoholna bolest jetre bila je dijagnoza isključenja, a danas se bolest definira kao dokazana steatoza jetre („masna jetra“) i najmanje jedan kardiometabolički rizični čimbenik, uz isključenje drugih očitih uzroka bolesti jetre.
MASLD je visoko promjenjivo stanje, posebno u ranim fazama. Postoje dokazi koji pokazuju da gubitak težine smanjuje masnoću u jetri i upalu. Ultra-prerađena, visokokalorična hrana povećava rizik. Stoga, uravnotežena prehrana bez ili s vrlo niskim udjelom šećera i ultra-prerađenom hranom, koja pomaže u kontroli dijabetesa i kolesterola, može pomoći u usporavanju napredovanja bolesti. Redovita tjelesna aktivnost također poboljšava osjetljivost na inzulin.
Koja je razlika u bavljenju jetrom između infektologa i gastroenterologa – koliko su oni zapravo po pitanju oboljenja jetre usmjereni jedni na druge?
-Infektolozi se bave infektivnim uzročnicima bolesti jetre koji su samo dio široke lepeze bolesti jetre. Brojni infektivni uzročnici mogu oštetiti jetru, posebno su to virusi koji uzrokuju akutni hepatitis A,B,C,D,E te CMV, EBV, VZV, enterovirusi, adenovirusi, virusi hemoragijskih vrućica, HIV, kao i neki drugi infektivni uzročnici, a kroničnu bolest jetre uzrokuju u pravilu virusi hepatitisa B, C i delta. Poznato je da oštećenje jetre može nastati iz niza drugih razloga kao što su alkoholizam, brojni metabolički poremećaji povezani s pretilosti, šećernom bolesti tipa 2, dislipidemijom, arterijskom hipertenzijom, neoplazme, oštećenje jetre nekim lijekovima, teškim metalima, nasljedne bolesti i dr. zbog čega je potrebna uzajamna suradnja infektologa i gastroenterologa.
Jetra i stare kulture
Za jetru i laici znaju kako se ona može regenerirati… u kojim slučajevima je to u visokom postotku, a u kojemu su prognoze izuzetno loše.
-Još je u starim kulturama jetra imala simboličku ulogu, u Mezopotamiji jetra se smatrala sjedištem duše i volje bogova, poznata je proročanska praksa „hepatoskopija ili gatanje iz jetre“, ritual je uključivao promatranje jetre žrtvovane životinje, gledao se oblik, boja, izbočine; Egipćani su vjerovali kako je jetra važna za zagrobni život, tijekom mumifikacije vadila se i čuvala u kanopskim posudama, u Grčkoj jetra je bila simbol života koji se može obnavljati. Svima nam je poznat mit o Prometeju koji je razljutio bogove jer im je ukrao vatru i dao čovjeku, zbog čega je bio kažnjem od Zeusa, prikovan za stijenu, orao mu je svaki dan kljucao jetru koja se svake noći ponovno obnavljala.
Dugo vremena se smatralo da se jetra u fazi ciroze ne može obnavljati. Danas je dokazano kako se jetra može obnavljati u svim fazama bolesti, ali se mehanizam i učinkovitost regeneracije mijenjaju s progresijom bolesti, od brze regeneracije u inače zdravoj jetri kod akutne ozljede ili resekcije, umjerene kod kroničnog hepatitisa i rane fibroze bez ciroze do neadekvatne regeneracije u uznapredovaloj fibrozi i kompenziranoj cirozi te dekompenziranoj cirozi kao terminalnoj fazi bolesti u kojoj je regeneracija uglavnom neuspješna.
Dugo se i intenzivno bavite poteškoćama koje izaziva hepatitis – je li se situacija po pitanju te bolesti kod nas održava na istim brojkama ili…?
-Osobno se bavim liječenjem virusnih hepatitisa profesionalno i volonterski vodim udrugu HEPATOS-DUBROVNIK te mogu reći da je situacija puno bolja nego ranije, novootkrivenih osoba sa hepatitisom B i C je sve manje, nema više zaraze putem krvi i krvnih derivata jer se od 1993. sva krv testira na hepatitise B i C, provodi se učinkovito cijepljenje protiv hepatitisa B koje je u obaveznom kalendaru cijepljenja, sva djeca rođena od majki koje imaju kronični hepatitis B dobiju profilaksu, većina oboljelih od kroničnog hepatitisa C su se izliječili visokodjelotvornim novim lijekovima, oboljeli od kroničnog hepatitisa B primaju dugotrajnu/ doživotnu terapiju koja smanjuje replikaciju virusa i time sprječava oštećenje jetre i razvoj ciroze ili hepatocelularnog karcinoma jetre, a sve manje je ovisnika koji koriste intravenske droge. Prema izvješću SZO danas na svijetu živi preko 300 milijuna ljudi sa kroničnim hepatitisom B (254 milijuna 2022.) i C (50 milijuna 2022.), od čega 1,3 milijuna ljudi umire godišnje. SZO je odredila ciljeve do 2030. smanjiti broj novo inficiranih za najmanje 90%, testirati 90%, liječiti 80% i smanjiti mortalitet za 65%. Udruga HEPATOS-DUBROVNIK od 2007. radi na osvještavanju ovog problema, pronalaženju zaraženih i pomoći u liječenju oboljelima i njihovim obiteljima.
Na koji bi način bilo najučinkovitije provoditi prevenciju za zdravu jetru?
-Jednostavan odgovor, ali teško provediv, to je zdrav život.
U već navedenoj studiji objavljenoj u Lancet-u, dosad najvećoj i provedenoj u 9 europskih zemalja uključujući Hrvatsku, utvrđena je visoka prevalencija metaboličkih čimbenika rizika – prisutna kod čak 70% osoba starijih od 40 godina u općoj populaciji. Rizična konzumacija alkohola uočena je kod 6,1% sudionika, dok je prevalencija prethodno nedijagnosticirane kronične bolesti jetre s fibrozom bila 1,6%. U čak 93% slučajeva kroničnu bolest jetre s fibrozom uzrokovala je masna jetra. Ovi nalazi jasno ističu potrebu za ranim otkrivanjem pacijenata kako bi se omogućila pravovremena intervencija i spriječili štetni ishodi povezani s bolestima jetre. Osobe s pretilošću, dijabetesom, centralnim ili abdominalnim masnim tkivom, dislipidemijom, hipertenzijom i inzulinskom rezistencijom imaju veću vjerojatnost da će imati MASLD. Pretilost je najjači faktor rizika, a vjerojatnost strmo raste od prekomjerne težine do teške pretilosti.
Što najviše truje našu jetru… kod kojih bolesti i možda konzumacije lijekova ona najviše strada?
-Alkohol, pretilost, loša prehrana, metaboličke bolesti dijabetes, dislipidemija, hipertenzija, virusi, razni lijekovi sve to može utjecati na našu jetru. Postoji vrlo širok spektar lijekova koji mogu oštetiti jetru, neki antibiotici (kao npr. antituberkulotici, amoksicilin/klavulanska kiselina) ili analgetici (paracetamol, antireumatici), terapija statinima, amiodaronom, antiepilepticima, onkološka i imunomodulatorna terapija, a raspon bolesti ide od asimptomatske do teške ozljede jetre.
Najčešće se u marketinškom prostoru nailazi na preparate za detoksikaciju jetre… trik ili učinkovita metoda?
-Sam koncept detoksikacije, uzimanja dodataka prehrani ili „hepatoprotektiva“ nema čvrstu znanstvenu podlogu i učinak je slab i nekonzistentan. Inače poznata je uloga same jetre koja sudjeluje u procesu biotransformacije i detoksikacije, a kod sumnje na oštećenje potrebno je prepoznati i ukloniti uzrok (alkohol, lošu prehranu, infekciju, metaboličku bolest, lijek, nasljedni poremećaj). Jedino je kod predoziranja paracetamolom poznat antidot acetilcistein te kod oštećenja lijekovima primjena kortikosteroida. Ursodeoksikolna kiselina, silimarin ili slični „hepatoprotektivi“ koriste se desetljećima, ali moguće poboljšanje ne smije zamijeniti uklanjanje uzroka i aktivno praćenje.
