…jer pčele sa cvjetova bušina skupljaju obilne količine najkvalitetnijeg peluda i nektara.
Bušin je jedna od najrasprostranjenijih porodica polugrmova neizostavne sastavnice maslinika jadranskog priobalja, čija cvatnja počinje u travnju i traje sve do početka srpnja. Za sve vrste bušina je karakteristično da pčele sa cvjetova skupljaju obilne količine najkvalitetnijeg peluda i nešto manje nektara. Latinsko ime biljke je Cistus – potječe od starogrčke riječi kisthos (košara), a bušin se spominje još u Bibliji, kao „mira“, glavni sastojak uz tamjan i mirtu, koja se stavlja u kadionice. U narodnoj medicini koristio se za dezinfekciju rana, u prevenciji gljivičnih i bakterijskih bolesti i sredstvo koje potiče iskašljavanje, a u kozmetici za učvršćenje mirisa.
Brzo se obnavlja
Bušini su jakog korijena, zimzeleni grmovi, poluokruglastog oblika, invazivne biljke, koje rastu uzduž cijele jadranske obale, a posebno na otocima, u maslinicima, na suhim i sunčanim mjestima, već od same obale sve do 1000 metara nadmorske visine. Dobro podnosi duga, vruća i sušna ljeta, niske temperature, a karakteristično mu je da se vrlo brzo obnavlja nakon čestih požara. Listovi su dugi 5 – 10 centimetara, eliptično jajoliki, nasuprotni, cjelovitih, ali i kovrčavih rubova. Naličje lista je dlakavo, a plojke naborano. Cvjetovi su dvospolni, sa pet latica različitih boja i obilje žutih prašnika, promjera od tri do pet centimetara, uglavnom kao jedinke, ali mogu biti sa po dva – tri cvijeta zajedno na dugim peteljkama. Plod je tobolac u koji se nalaze sjemenke, a dug oko pet centimetara.