Bilo je dovoljno otvoriti javnosti limunske vrtove u mirnim Čelopecima u Župi dubrovačkoj i obitelj Jović je stekla brojne prijatelje u cijelom svijetu. Malo je onih koji ovu vrijednu župsku obitelj nisu u proteklih godinu dana na zajedničkim fotografijama odnijeli svojim domovima kao uspomenu s lijepog putovanja, jer obilazak vrtova s ocem Matom i sinom Ivom, a potom raskoš postavljenog stola s pićima i slatkarijama od limuna mame Anke, i jest teško zaboraviti. Iza idiličnih fotografija koje odnedavno putuju svijetom, krije se, kako to obično i biva, obiteljska priča koja objedinjuje dosta toga, u ovom slučaju – hrabru ideju oca Mata staru čak četrdesetak godina, vrijedne ruke domaćice, mame Anke i poduzetnički duh sina Iva koji je osmislio novu priču – Jović Lemon Gardens. Reklo bi se, odličan spoj i dobitna kombinacija mudrosti i mladosti koju je do nove turističke priče “pogurala” covid godina i šetnja kroz njihovu dubravu.
Kad je 1982. Mato Jović posadio prvu plantažu od stotinu limuna sorte meyer u Čelopecima, čudili su mu se. Tada su se sadili mandarini i njegov je izbor agruma iznenadio mnoge, no danas će o tome jednostavno reći da nekog logičnog razloga nije bilo osim da je to napravio više intuitivno. Jer ga je nešto “gonilo”. Nije imao pojma da je tadašnjom sadnjom stotinu stabala limuna zapravo zasadio prvu takvu plantažu u Hrvatskoj. Danas će to istaknuti s ponosom, a uz smiješak će dodati kako će ga, spletom svih okolnosti, više pamtiti po limunima, nego po njegovom osnovnom poslu – električnim popravcima kućanskih aparata. A nasadi limuna su trebali biti dodatni izvor zarade koji bi obitelji s troje djece olakšao život. Prezime Jović se u ovim krajevima pojavilo, kaže, prije dvjesto godina, njegovi su pretci bili limari i živjeli su u Gružu, a on je rođen u kući u Čelopecima gdje i danas živi s obitelji.
“Ima bit da sam posadio limune kako bi doživio 73.-tu” – kaže u kontekstu priče kako su mu i djed i otac umrli u mlađoj dobi, jedan s 45, a drugi s 51 godinom života. Jesu li ili ne limuni pobrkali obiteljsku genetiku teško je reći, ali da rad i život u prirodi, na zemlji koja traži i strpljenje i suživot, jamče zdraviji način života, gotovo bismo potpisali. Je li slučajnost ili ne, ali žuta boja je, čini se oduvijek donosila neku svjetlost u život gospara Mata. Spominje se kako mu je učiteljica u školi znala reći da koristi puno žute boje u crtežima, a u limunskim vrtovima čiji plodovi u zrenju stvaraju zlatni odsjaj, zasađena su stabla mimoza. Žutih grozdova mirisnog cvijeta. U svakom slučaju, danas se u vrtovima Jovića nalazi preko 300 stabala agruma, a uz sortu Meyer tu je još desetak različitih vrsta poput yuzua, limete, sibirskog limuna, ljutih i slatkih naranči i mandarina. U šetnji divno uređenim i obrađivanim vrtovima koji se kroz više cjelina prostiru na oko 3 tisuće kvadrata, mogu se susresti kokoši i pijetlovi, magarac Jure i mačak Garfield. Mnogim stranim gostima koji dolaze u sve većem broju u ovo lani otvoreno izletište, to je ujedno i prvi doticaj s prirodom na takav, neposredan način – da mogu ubrati plod sa stabla, pokupiti jaja u kokošinjcu, sjesti u hlad agruma i disati punim plućima u tom očuvanom zelenilu. Oni budu fascinirani ovim komadićem raja u kojemu živimo.
Nakon limunskih puta koji napune posjetitelje posebnom energijom koja se iz prirode pretače u ljude, “šlag na torti” su definitivno slastice vrijedne domaćice Anke koje se poslužuju uz ohlađenu limunadu i limoncello. U njenoj kuhinji se od limuna bacaju samo – pice. A gospođa Anka nije samo vrsna domaćica, ona je pravi primjer one srčanosti naših ljudi koji svakom svojom gestom pokazuju da ste im dobrodošli i da, ne samo vole ono što rade, već i da prije svega vole ljude i život. Da vole dijeliti s drugima, ne samo dobro i radost, već da znaju s drugima i zaplakati i tugovati. Vitalnost i energičnost domaćice, naše Brgajke i strpljivost i smirenost gospara Mata bili su očito lijepi zalozi za uspješan brak koji traje već pedeset godina.
Što se gostima koji posjećuju njihove limunske vrtove najviše sviđa, otkriva sin Ivo, koji je svojim idejama višedesetljetnu obiteljsku tradiciju pokrenuo u novom smjeru ponudivši na tržištu novo iskustvo župske autentičnosti kroz mirise, boje, zvukove i okuse.
-Gosti koji nas posjećuju prvo budu oduševljeni prirodom, poseban im je doživljaj vlastitom rukom ubrati plod sa stabla, sviđa im se obiteljska priča koja stoji iza svega, ali je kraljica njihova doživljaja – aromatičnost naših limuna. Kad nas je jednom prigodom posjetio David Karp, stručnjak za voćarstvo kojeg nazivaju “detektivom voća”, istraživač i novinar koji je obišao svijet degustirajući agrume, prvo nas je pitao kako naši limuni imaju takav miris i aromu. To nije nigdje kušao. Njima svima zvuči nerealno kad im mi kažemo da se korica s naših limuna može slobodno jesti, da je ne treba bacati i da je koristimo u različite svrhe – za kolače, limuncine, pastu…što je najbolji svjedok da ničim nisu prskani ni tretirani, osim suncem i vodom. Kad nas je to pitao, našalili smo se i rekli mu kako naši limuni rastu usred šume lovorika koje zasigurno svojim raskošnim mirisom pridonose okusima naših agruma. Tek u susretu sa stranim gostima i mi ponekad možemo osvijesti ljepotu i blagodati ovog kraja u kojemu živimo – kazao je Ivo, dodajući kako ima još puno ideja koje želi realizirati u budućnosti.
Volje ima(ju), posla se ne boje, dosadašnji ponuđeni sadržaj pokazao se jedinstvenom ponudom, jer limunski vrtovi su nešto novo i osvježavajuće na tržištu gdje već postoje gastro ture po maslinicima i vinogradima. Limunski vrtovi u Čelopecima podsjećaju na rajske vrtove koji su divan primjer suživota, čovjekovog poštivanja prirode koja njegovoj brizi uzvraća svojim darovima. Njihovo otvaranje javnosti kroz fino osmišljene šetnje koje završavaju na taraci obiteljske kuće na kojoj ih dočekuje raskošna trpeza gosoiđe Anke pokazalo se lijepom nadogradnjom već uhodanom poslu prodaje limuna i ostalih agruma te njihovih proizvoda, limuncina, arancina, marmelada, soli s limunom, likera… Dosadašnji promišljeni poslovni potezi iza kojih stoji obitelj donijeli su lijepe rezultate. A oni su najljepši vjetar u jedra za daljnje planove ove vrijedne župske obitelji.
