U sklopu Dana europske baštine 2026. u srijedu, 16. rujna 2026., u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad održano je predavanje „Dubrovnik as My Inspiration” britanske književnice Jane Cable, koja pod pseudonimom Eva Glyn objavljuje romane u izdanju nakladničke kuće HarperCollins. U programu su sudjelovale Paula Raguž, voditeljica Znanstvene knjižnice, te Nikolina Njirić, knjižničarka i voditeljica programa Dubrovačkih knjižnica. Susret je bio posvećen njezinu književnom putu, povezanosti s Hrvatskom te načinu na koji su Dubrovnik, njegova povijest, ljudi i svakodnevni život postali važan dio njezina književnog svijeta.
Jane Cable autorica je pet romana smještenih u Hrvatsku, od kojih su četiri povezana s Dubrovnikom. Među njima se posebno izdvajaju „The Dubrovnik Book Club” i „The Collaborator’s Daughter”, čije su priče u cijelosti vezane uz Dubrovnik i njegovu okolicu. Njezin prvi roman inspiriran Hrvatskom, „The Olive Grove”, objavljen 2021. godine, najvećim je dijelom smješten na Korčulu, ali uključuje i Dubrovnik, a upravo je rad na tom romanu otvorio put prema njezinoj dubrovačkoj književnoj priči.
Povezanost autorice s Dubrovnikom započela je 2019. godine. Njezina majka posjetila je grad još 1986. godine i opisivala ga kao jedno od najljepših mjesta koje je vidjela. Nakon majčine smrti 2015. godine, Cable je naslijeđeni novac odlučila iskoristiti za putovanje, a prvi dolazak u Dubrovnik snažno je utjecao na njezin daljnji književni rad.
Važan trenutak dogodio se tijekom putovanja po hrvatskoj obali, kada je upoznala dubrovačkog turističkog vodiča Darka Barišića. Njegovo osobno svjedočanstvo o odrastanju u skloništu tijekom Domovinskog rata otvorilo joj je širi pogled na noviju povijest prostora koji je do tada poznavala prvenstveno iz medijskih izvještaja.
„Za nas u Engleskoj Domovinski rat bio je nešto što smo gledali na televiziji. Shvatiti da je sve to samo nekoliko sati leta udaljeno i da je još uvijek dio živog sjećanja snažno me se dojmilo”, kazala je Cable, govoreći o tome kako je upravo ljudska iskustva počela doživljavati kao jedan od najvažnijih izvora za svoje pisanje.
Suradnja s Darkom Barišićem nastavila se i nakon prvog susreta te je postala važan dio njezina istraživanja suvremene Hrvatske. Cable je istaknula kako joj je Barišić pomagao razumjeti ono što se ne može pronaći u knjigama – svakodnevne navike, način života, kulturu ispijanja kave, hranu, jezik, običaje i odnose među ljudima. Tijekom pandemije, dok nije mogla putovati u Hrvatsku, upravo su joj njihovi brojni razgovori na daljinu omogućili da nastavi raditi na svojim romanima.
„Darko je bio moj sjajan suradnik. Objašnjavao mi je hrvatski život i ispravljao me kada bih nešto pogrešno shvatila. Pokazao mi je kako se priprema kava, govorio o svakodnevnom životu i onim malim stvarima koje su zapravo velike stvari”, prisjetila se Cable.
Njezin pristup istraživanju ne završava na knjigama i arhivskoj građi. Autorica je naglasila koliko joj je važno fizički doći na mjesta o kojima piše, hodati ulicama, promatrati prostor i razgovarati s ljudima.
Velik dio istraživanja posvetila je i Drugom svjetskom ratu, osobito događajima na Daksi 1944. godine, koji su postali povijesna podloga za roman „The Collaborator’s Daughter”. Cable je govorila o poteškoćama s kojima se susretala pri istraživanju tog razdoblja, budući da su izvori fragmentirani, dio dokumentacije nedostupan, a velik dio relevantne građe nije objavljen na engleskom jeziku. Razgovori s ljudima koji su osobno proživjeli rat ili se profesionalno bave njegovim nasljeđem pomogli su joj da povijesne događaje sagleda iz različitih perspektiva. Prilikom posjeta Muzeju Domovinskog rata na Srđu upoznala je Krešimira Pehara, Dubrovčanina koji je grad proživio tijekom opsade i koji joj je ispričao vlastita i obiteljska iskustva,a potom i Mata Knega, dubrovačkog branitelja i turističkog vodiča. Upravo joj je takav neposredan kontakt, kako je kazala, omogućio da rat ne prikazuje samo kao povijesni događaj, nego kroz živote ljudi koji su ga proživjeli.
Njezino zanimanje za povijest Dubrovnika pritom nije usmjereno samo na ratna razdoblja. Govoreći o mogućim budućim projektima, istaknula je kako ju posebno privlači srednjovjekovni Dubrovnik i položaj žena u Dubrovačkoj Republici. Upravo je lik profesorice Karmele u „The Dubrovnik Book Clubu” povezan s istraživanjem uloge žena u tadašnjem društvu. Cable je kazala kako bi voljela dublje istražiti priče žena koje su, unatoč društvenim ograničenjima, uspijevale ostvariti određeni stupanj samostalnosti i utjecaja.
Jedna od tema kojoj se autorica posebno vraća jest Domovinski rat i opsada Dubrovnika. Istaknula je kako smatra važnim da se iskustvo Dubrovnika tijekom rata ne izgubi iz kolektivnog sjećanja.
„Mislim da svijet mora znati da Dubrovnik nije samo Game of Thrones i zidine. Želim da ljudi upoznaju njegovu povijest, otpornost grada i ono kroz što su njegovi stanovnici prošli”, naglasila je.
Ratna iskustva pretočila je u likove svojih romana. U „The Collaborator’s Daughter” Jadran je bivši dubrovački branitelj koji je tijekom Opsade izgubio suprugu i dijete, dok je Rafael iz „The Dubrovnik Book Cluba” jedan od najmlađih dubrovačkih branitelja, čiji je život duboko obilježen ratnim iskustvom. Cable je istaknula kako ju zanima upravo različitost ljudskih reakcija na rat i način na koji pojedinci pokušavaju nastaviti život nakon traumatičnih iskustava.
Uz povijest i rat, važan dio njezinih romana čini i svakodnevni Dubrovnik. Autorica kaže da želi čitateljima pokazati grad u kojem ljudi žive i rade, a ne samo poznate turističke motive. U „The Dubrovnik Book Clubu” zato posebno mjesto imaju mirne zimske ulice Staroga grada, male trgovine, arhitektura, kafići, mačke, glazba, Sveti Vlaho, ali i knjige, prijateljstvo i odnosi među likovima. Cable je otkrila da je ideja za roman nastala iz želje da napiše priču o knjigama, prijateljstvu i ljudima različitih životnih iskustava
Čitatelji su, kako je kazala, na roman reagirali na način koji joj je posebno drag – mnogi su joj se javljali nakon čitanja i govorili da žele posjetiti Dubrovnik, a neki su joj slali fotografije s mjesta koja su prepoznali iz knjige. Upravo joj je to jedan od najdražih aspekata književnog rada.
Nakon brojnih posjeta Dubrovniku autorica kaže da joj je grad postao sve bliži. „Svaki put kada dođem, Dubrovnik mi je sve poznatiji, ali uvijek pronađem nešto novo”, kazala je, dodajući da se u Gradu danas osjeća gotovo kao kod kuće, iako ga i dalje promatra očima posjetiteljice i spisateljice.
U razgovoru je otkrila i detalje budućih književnih projekata. Trenutačno radi na novom romanu smještenom u Trogir, koji će biti povezan s hranom, restoranom i receptima, a razmišlja i o novom romanu inspiriranom Hrvatskom. Kao jednu od mogućih budućih tema izdvojila je i srednjovjekovni Dubrovnik te priče o ženama u Dubrovačkoj Republici.
