Nakon što je građanima i stručnoj javnosti predstavljen Prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, na red je došlo i javno predstavljanje Prijedloga Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.
Uvodno se, a kako je to napravio i tijekom prethodnog izlaganja PPU-a Grada Dubrovnika, javnosti obratio gradonačelnik Franković.
“Dolazimo do krune današnjeg dana. Čuli smo građane i napravit ćemo svoj maksimum za Gornja sela i omogućiti našim ljudima da tamo ostanu. Znat ćemo da smo uspjeli kad se u Kliševu, Mrčevu, otvori škola. Od 1970.-ih godina se radio na raseljavanju tih područja. Moj savjetnik gospar Matko Vetma mi je rekao: “Ako ne znaš u čemu je problem, onda je to lova.” Sveto pismo Grada Dubrovnika je Konzervatorska podloga, koja nam je kazala što, kako i na koji način raditi da bi se grad sačuvao. I uz sve dužno poštovanje, vama arhitektima, nemojte zaboraviti da iza svih projekta u našem gradu stoji jedan arhitekt. Ne stoji liječnik. Kad gledate ono svetogrđe na Babinom kuku iza toga stoje arhitekti, ponekad dubrovački arhitekti. Na javnim raspravama ne bi dozvolio arhitektima da govore jer su u direktnom sukobu interesu.Oni sutra crtaju za investitore. Pred nama je dokument koji rješava budućnost Grada. S ponosom mogu reći danas da smo se odlučili brisati turističke građevinske zone: Srđ, Zaton, Brsečine, Bosanka 1 i Bosanka 2. Brišemo ih jer želimo sačuvati grad i jer znamo koliko naš grad može kreveta prihvati”, kazao je Franković te onda nakon dobacivanja iz publike kazao da je ovo tužan dan za Srđ je Grad.
“S obzirom na to da me narod izabrao da govorim, govorit ću i donosit ću odluke. Srđ je imao 1200 postelja, Bosanka 1 i 2 po 800. Po novom GUP-u 0. Ne treba nam turistička zona, već rekreacijska zona za građane i turiste, čime se radi disperzija. Nije to lako prihvatiti investitorima ali Grad je iznad pojedinaca. Kroz ovaj prostorni plan, definicijom GUP-a i UPU-a definiraju se zone u kojma se neće moći graditi, a to je pogotovo kontaktna zone povijesne jezgre. Uvijek je politika ta koja usvoji ili ne svoji GUP. Brišemo mogućnost gradnje oko povijesne jezgre. To nisu zone priuštivog stanovanja. Zlatni potok je napravljen za radnike hotelskog poduzeća Dubrovnik, a sad je apartmansko naselje. Presretan sam činjenicom što imam priliku sudjelovati u ovako jednom velikom poslu, što brišemo Nuncijatu iz građevinskog područja. Zadovoljili smo branitelje i to je to. Grad se treba širiti od Pobrežja. Rušiti ne možemo, da možemo, ja bih rušio. Ali budućnost trebamo sačuvati radi nas i naše djece. Poštujem svakog investitora, sve želje i pozdrave. Brojni predstavnici investitora će isticati određene primjedbe, svi su dobrodošli. Ali GUP-u je cilj sačuvati ovaj grad. Hvala svim na sudjelovanju u raspravi”, poručio je gradonačelnik.
Pročelnik Benić pojasnio je dosadašnji proces donošenja GUP-a te podsjetio da je prva veća gradnja na području Dubrovnika započela 1930.-ih godina, a da je 1969. godine Dubrovnik dobio prvi GUP koji je zacementirao neke turističke zone koje imamo i danas a to je zona Srđa, koja je tada predviđena kao stambena zona, a razmišljalo se i o stambenoj zoni iznad Zatona.
Izmjene i dopune GUP-a izradila je tvrtka Urbanistica, a predstavila ih je Ana Putar, odgovorna voditeljica izrade Plana.
“Uz Krajobraznu, najbitnija nam je Konzervatorska podloga, a glavni zadak nam je bio da tu podlogu učinimo provedbenom. I ovo je još jedan iskorak. Ponosni smo na ovaj plan i postupak. Ciljeve nam je na određeni način definiralo Gradsko vijeće koje nam je reklo što se mijenja, a nositelje je gradski upravni odjel. Ciljevi su usmjereni na zaštitu prostora i javni interes”, kazala je te predstavila glavne izmjene.
“Imamo plansku urbanizaciju odnosno razvoj novih dijelova grada koji podrazumijevaju stvaranje kružnog grada. Kad smo krenuli raditi koncept kao jedina rezerva se nametnula Komolačka dolina gdje vidimo novo predgrađe grada. U Gornjim selima nema dovoljno građevinskih područja, to nije ona površina koja nam treba. Komolačka dolina nema problem s ekološkom mrežom. Ovaj prostor ne vidi more, što znači da taj prostor neće svi prodati i staviti tu turiste, a ne vidi se ni iz grada. Potrebno je napraviti tunel koji bi dolinu povezao s gradom. Na ovaj način dobivamo kružnu vezu i kruženje lokalnog prometa. Preduvjet je razdvajanje tranzitnog i lokalnog prometa.”
“Ovdje predviđamo novo predgrađe s 50 posto neizgrađenog prostora, predvidjeli smo gradnju P+4. Postavili su nam i pitanje gdje u Komolačku dolinu jer je tamo hladovina i led. Iz toga smo razloga napravili studiju osunčanja i utvrdili da ima dovoljno sunca da se tu planira novi grad. Ovdje imamo 170 hektara, to je za 5 do 7 tisuća ljudi. To je velika priča kojoj prethodi niz postupka. Mi propisujemo izradu urbanističkog natječaja koji bi trebao biti podloga za izradu UPU-a. To je dugoročan proces”, pojasnila je.
“Ukinuli smo smještajne kapacitete na Srđu gdje je unutar golfa bilo 1200 kreveta. Ukinuli smo i zone Bosanka Jug i Sjever u kojima je bilo po 800 kreveta”, kazala je.
Predstavila je i nove zone stanovanja koje bi se mogle ostavariti u kraćem roku.
“To su Tamarić I i II, Nova Mokošica i Gornje Obuljeno i Prijevor, kao i Pobrežje gdje smo preoblikovali građevinsko područje, no ovdje imamo pitanje ekološke mreže. Ovdje smo imali konkretan plan i podlogu koja je rekla da se ovdje ovo može napraviti. Ove zone imaju 31 hektar.”
“Unutar izgrađenih struktura ograničili smo interpolacije i rekonstrukcije i to zbog Konzervatorske podloge i prometne mreže. To se odnosi na gradnju novog stana, novog apartmana. No u stvarnosti vidite da se prometnice nisu realizirale, a ucrtane su prema GUP-u. Stvari prometno ne funkcioniraju. U sklopu ovih izmjena i dopuna napravili smo prometu studiju. Kolega Maček je analizirao postojeće prometnice i gdje ne mogu proći vatrogasci niti hitna, analizirao je odnos postojećih prometnica i onoga što GUP kaže i tu je došlo do velikih nerazmjera. Stanje je alarmantno. Planski smo utvrdili postojeće stanje. Kuće se ne mogu rušiti. Odustali smo od spojeva za koje smo utvrdili da se neće graditi i sukladno tome ograničili gradnju”, pojasnila je.
“Prema važećim GUP-u ono što je obojeno žuto, tu se moglo graditi osam jedinica , a mi smo to promijenili i ograničili. Ako neka kuća nije nadograđena mi to sada onemogućujemo i nema dalje”.
“Neka stvari iz Konzervatorske podloge već su vidljive na namjeni površina i neki dijelovi su pretvoreni u zaštitu zelenu površinu. No, nije uvijek bilo moguće potegnuti tu crtu gdje je gradivno, a gdje nije već u GUP-u. U postupcima izrade UPU još će se površina smanjiti.”
“Sustavno i jasno su razdvojena područja na kojima se neposredno provodi GUP i područja za čiju realizaciju je potreba izrada detaljnijeg plana (UPU-a). Koncept kružnog grada smo implantirali u odredbe da smo za uže urbano područje Grada i Bosanku, Rijeku dubrovačku i Komolačku dolinu odredili cjeline po kojim se može vidjeti možete li odmah na dozvolu ili treba detaljniji plan”.
Putar je pojasnila na kojima se područjima neposredno provodi GUP, a na kojim postoji obveza izrade UPU-a. Dodala je i kako su u odnosu na postojeći GUP dodana četiri nova UPU-a koje smatra jedinim alatom za odgovorno upravljanje prostorom. Na posebno osjetljivim područjima propisana je obveza provedbe arhitektonsko urbanističkog-natječaja.
Putar je kazala kako je planirano 14 lokacija javnih garaža te da je propisano koliko na kojoj lokaciji treba biti mjesta. Naglasila je kako to nisu parking mjesta uz budućeg gradnje poput trgovačkih centara i slično.
Dodala je da se dosta raspravljalo o obalnoj šetnici koja često ne ide uz samu obalu nego se penje na više kote.
Previđeni su i novi komunalni vezovi i to unutar UPU-a Obalni dio Rijeke dubrovačke s pripadajućim akvatorijem s 350 vezova te u sklopu UPU-a Gruški akvatorij i UPU-a Područja svjetskog dobra – Stari grad.
Putar je naglasila da svi UPU-ovi ostaju na snazi no da će neki zahtjevati izmjene i dopune.
I za GUP je izrađena Strateška studija utjecaja na okoliš koju je radila tvrtka Ires ekologija.
Među najznačajnijim utjecajima definirane su fizičke promijene i izmijene vizualnog integriteta svjetskog dobra kao Starog grada, kao utjecaja na ljude zbog povećanja buke.
Analiziran je i utjecaj prolaska trase brze ceste pokraj postojeći stambenih objekata.
Predložene su i mjere zaštite okoliša koje su implementirane u tekstualni dio GUP-a, a uspoređene su i dvije varijante brze ceste, s tim da je ovdje u odnosu PPU-a manji obuhvat unutar GUP-a.
Zaključeno je sljedeće:
Stojak je predstavio utjecaj na Lokrum i područje Paleoomble – Omble. Dobar dio grada zauzima područje ekološke mreže. Naglasio je da se za ocjenu -2 moraju propisati mjere ublažavanje.
Analizirala se svaka zona unutar ekološke mreže i zona koje može utjecati na ekološku mrežu.
Lasan je kazao da je velika vjerojatnost da se zbog utjecaja na ekološku mrežu ne mogu ostvariti svi planirani projekti te da je prioritete realizacije zahvata potrebno odrediti prema redoslijedu ishođenje uvjeta nadležnih tijela.
“Na razini zahvata neće se moći realizirati svih projekti, no mi ovdje nismo išli restriktivno. U suprotnom, postojala je vrlo velika vjerojatno da nam nadležno tijelo ne da zeleno svijetlo. Izmjene i dopune GUP-a prihvatljive su za ekološku mrežu”, zaključio je Lasan.
Nakon izlaganja na redu je rasprava.
“GUP treba održavati javne politike. Potpuna odgovornost će biti na politici. Ja ću na kraj tu odluku i potpisati. Podržavam sve restriktivne mjere novog GUP-a i stojim i politički i kao čovjek iza ukidanja svih turistički zona. Moj i gradonačelnikov stav je da ono što treba biti zeleno treba biti zeleno. Iščitao sam GUP i neke stvari sam uspoređivao. Počet ću s Babinim kukom. Ovdje se vidi zeleni pojas koji odudara od onog što se vi nacrtali. Vi ste predvidjeli i natječaj i UPU. Molim da se ovaj dio promijeni u plan jer je podložno potencijalnim manipulacijama, a u budućnosti i stvarnim manipulacijama. Dobro ste detektirali prometni problem. Bojim se da nećemo moći izglasali toliki broj UPU-ova, mislim da su neki i nepotrebni. Glavica Babinog kuka je izgrađena. Tamo gdje imamo izgrađene dijelove, smatram da nam treba UPU, kao ni za Arenu Lapadu. U obuhvatu Maestrala u grafičkom dijelu smo to malo povećali, molim da to vratimo. I kakav je to novi hotel sa 100 kreveta? Vila Wolf je prenamijenjena u hotel. Ni kod njih ni kod Valamara nismo ograničeni kapacitetom. Ne želim da ispadne da je postelja u mene doma problem, a hotelu nije. Kapaciteti moraju biti jasno navedeni u GUP-u kako ne bi neko drugo Gradsko vijeće to u budućnosti slobodno definiralo. Pozivate se često na konzervatorske smjernice , molim da u čl. 101. st. 3 navedete da je Konzervatorska podloga temelj svega. Imamo Solitudo u kojem imamo detaljni plan uređenja, a tamo je zemlja gradska, vi ste na gradskoj imovini naveli nisku gradnju. Tu mora ostati visoka gradnja jer sami sebi smanjujemo vrijednost. Mi smo prije na parceli mogli napraviti garaže, a sad garaža mora biti ista kao i tlocrt zgrade, a gore 50 posto zelenog. U Komolačkoj dolini ste predvidjeli 50 posto zelenog, kad na ostali dio stavite ceste, škole, i ostao i dodamo KIS i KIG, ostajemo na 20 do 30 posto površine. Dozvolite gradnju u brdo, ne trebamo se bojati visine, tamo gdje visina ne šteti povijesnoj jezgri. Drago mi je, što sam vidio da postoji volja i spremnost na otvoreni dijalog. Za Solitudu propišite DPU, ne mora tamo biti nužno Bačićev model”, kazao je Potrebica.
Putar je kazala da se broj postelja na Babinom kuku smanjuje u odnosu na važeći UPU.
“Broj postelja nismo povećali. Ne možemo u Solitudu napraviti neposrednu provedbu, mislim može se ali to bi moglo postati nešto u što će se onda upirati prstom.Neke stvari štitimo odredba ovog plana, to je taj članak 101. Konzervatorski elaborat se treba na određenim područjima napraviti za svaku kuću.
Gospar Polović došao je govornicu s kartom i 10 prijedloga.
“Kružni tok je jedno od rješenja, ali imamo problem doći do grada. Ilijina glavica je pretrpana, na stanici Lapad se treba napraviti odlazni tunel. Lijev krak bi išao preko mosta do druge strane Rijeke. Iz Remize bi se preko mosta na dvije etaže dolazilo do Mokošice, pješaci bi mogli doći do grada za 45 minuta. To bi bilo osnovno. Na Strinčjeri bi bila poletna staza za buduće leteće taksije. Ovo je sve za budućnost. Imam još neke tu probleme, ali ovo je osnovna zamisao. U Komolcu gdje se mislio praviti most je vrlo opasno zbog odrona, tu bilo bilo najbolje da se radi hidroelektrana, lijepa, na terasama, s bazenčićima za ptice. U zoni Komolca, to je ljepša zona, taj kraj se treba urediti, tamo se to treba lijepo urediti. Ovo je jednostavno da jednostavnije ne može biti. U vezi Srđa predlažem da se napravimo zamjenu trena s Golfom i da njima damo drugi teren, jer ovo bi bilo dobro za grad. To bi se mogli riješiti. Treba vidjeti što njima odgovara. Zagrebačka ulica je trebala bitu u dvije trake. Promet oko Grada, ovo što se sad događa to je nemoguće izdržati. O ovom razmišljam 23 godine, sad sam pred kraj života. Volio bih da Gradsko vijeće to prihvati. Treba grad zaštititi od agresije mora. Kad je veliki lebić i jugo, to je oko 1 stupanj Merkalijeve ljevice, na Kneževu dvoru imamo sitne pukotine. Moramo riješiti i romobile. Imam tri fantastične garaže, da potpuno riješimo grad. Imam vezove na Babin kuku, jedno fantastično rješenje”, kazao je gospar.
Banovac ispred Gradskog kotara Ploče iza Grada kazao je kako smatra da će se određeni problemi kotara riješiti te kazao kako je prethodno razgovarao s izrađivačima o brojim prometnim problemima i njihovim rješenjima.
“Kolno-pješačku površinu treba potegnuti u kontinuitetu. Prihvatit ćemo postojeće rješenje. Garaža je uvažena”, kazala je.
Maček je pojasnio kako su negdje crtali prometnice i postavili obvezu da urbanistički planovi te prometnice preuzmu, a da će se negdje prometnice određivati detaljnim planovima.
Katarina Doršner, ispred Kotara Pile-Kono kazala da je su predstavljeni prostorni planovi zamah prema Gradu prema mjeri građana.
Tomo Kristović, predsjednik Gradskog kotara Komolac kazao je da su ljudi iz Komolca zadovoljni ovim GUP-om. Pitao je hoće li Libertas biti izmještan i hoće li se zaštiti svi izvori vode na području Rijeke dubrovačke. Naglasio je i potrebu rekonstrukcije ceste Komolac – Brgat.
“Postoji katalog ilegalnih vezova u Rijeci dubrovačkoj. Može li se to riješiti kroz lungo mare*. Groblje Rožat se misli širiti, tamo je 330 grobnica, što je s pristupnim cestama?”.
“Što se tiče zona sanitarne zaštite. Mi smo trenutno izrađujemo zone sanitarne zaštite za Vrelo i Račevicu”, pojasnio je pročelnik.
“Što se tiče UPU Komolac svi sadržaji koji nisu u skladu s novim gradom koji planiramo tamo sele na Pobrežje. Sve što ne može biti u skladu s uređenim naseljem, svi sadržaji poslovne namijene sele. Važeći UPU Komolac tu ne može opstati. Vezano uz lungo mare i prostor Rijeke dubrovačke, to zavrjeđuje plansko rješenje. Osim šetnice i pitanja mora, tu moramo ukomponirati i ljetnikovce, vjerujem da će tu biti i kupališta za građane. To nećemo dobiti ako ne provedemo natječaj i UPU-u. Grad treba provesti natječaj i onda to rješenje treba biti podloga UPU-u”, pojasnila je Putar.
Maček je pak kazao kako je preuzeta planirana prometnica, no da s obzirom na gradnju u toj zoni ne postoji način za direktnu prometnicu do groblja na Rožatu te da se priključci mogu izvoditi i bez da su ucrtani u plan.
Marin Krstulović, postavio je pitanje vezano uz Grabovicu i kazao da bi u prostorno-planskoj dokumentaciji bilo dobro riješiti pitanje drenaže, a potom se osvrnuo na gradnju u kontaktnoj zoni.
“Ovo crveno je zabrana gradnje, sve ostalo nije zabrana gradnje. U ovom crvenom je u međuvremenu nikala kuća. Spomenuli ste vezove u Portu, da će se to riješiti putem UPU-a. Imamo li ikakav detalj kako riješiti garažu oko Grada? Što je pretovarnom zonom u garaži? Prijedlog žičare koja ide iz Gruža na Srđ, mislim da to ne bi bilo ludo. Ukinuli smo smještajne jedinice na Srđu, ali ostavili smo golf. Zašto je on ostavljen? Vjerujem da postoji politička kalkulacija, da ne bi bila kakva tužba ili jer ga nosi županijski prostorni plan. Što se tiče novih stambenih zona – nismo Solitudo vidjeli kao zonu priuštivog stanovanja. Babin kuk – sve se crveni. Ispada da više vrijedi Valamar, nego vi koji nećete imati kuću”, kazao je.
“Od 58 područja u bufferu, ako je direktna provedba GUP-a, direktno smo smjernice konzervatorske ugradili u tom područje. Ta dio crvene karte tu smo preko smjernica ograničili gradnju. Tamo niču nove zgrade i dozvole, ali mi na to nemamo utjecaj, ako su postupci u tijeku. UPU Iza Grada i garaža, ona je dana u smjernicama. Riječ je o 600 parkirnih mjesta koji moraju biti javni, a ne uz prateći sadržaj. Vezano uz žičaru, imamo i tu drugu žičaru. Zašto stoji golf? Htjeli smo biti u skladu s županijskim planom, ali planiramo i golf kao rekreaciju, a ne kao popratni sadržaj vilama. Možemo rezervirati prostor i ne planirati golf. Taj UPU može reći i da golfa nema. Što se tiče novih zona priuštivog stanovanja, to se uvijek može u Solitudu”, pojasnila je.
Branka Martinović Vuković, voditeljica sekcije za urbanizam, Društva arhitekata Dubrovnik, kazala je kako joj je žao što neke stvari već u ovoj fazi nisu uzete u obzir.
“Iznenađuje me odabir Komolca, sva sela poviše su stradala u potresu i iseljenja su. U Komolcu su klizišta i ozbiljno je pitanje da ne napravimo novu Venezuelu. Nivo izvora Omble se navodno nalazi ispod razine mora, cijela dolina Komolca plavi. Jako je važno, prekogranični utjecaj. Dubrovnik je na samoj granici sa susjednom državom. U tom dijelu oko Omble, kao i Palate – to bi trebalo preispitati, kao i izvorište Šipun na Šipanu. Itekako je važno granično područje prema Ivanici. Koliko je poznato jedan dio gradnje je prešao na teritorij Grada Dubrovnika, to je osunčani dio našeg teritorija. Pitanje je planira li se na tom dijelu gradnja, a mi Ivanicu opskrbljujemo vodom i prihvaćamo kanalizaciju. Možda bi se na tom području mogla formirati jedna održiva zona grada. Ovo nije šala. Kolege iz Iresa taj prekogranični dio moraju uzeti u obzir, kao i novu gradnju u Komolcu i utjecaj toga na Rijeku dubrovačku. Nisam sigurna da Rijeka može prihvatiti i dva trajektna pristaništa na Batahovini. Gdje su novi vrtići, škole, parkovi, zdravstveni objekti? Bez urbane komasacije ne može dobiti tako nešto. Ispravljate li područje Gospina polja, tamo je stambena zona pretvorena u zonu M12. Znamo koja je to visina. Jedna zgrada je izgrađena, druga se gradi. To je neprimjereno. Gdje je glavna tržnica grada?”, pitala je.
“Komolac je jedan ambiciozan projekt, niti jedna analiza koja je potrebna, neće biti preskočena”, odgovorio je pročelnik Benić.
“Ostavili smo mjesta da se izradi detaljna stručna podloga, koja će odrediti gdje nije primjereno za gradnju. Što se tiče Ivanice, to zakon ne dopušta”, odgovorila je Pilar Katavić.
“Žuta zona od Križana prema Lapadu, postala je M12. To nikad nije bilo izloženo građanima. Trebali bi vratiti zonu S, zonu niske zone gradnje. To je bila nezakonita izmijenja GUP-a za vrijeme bivšeg gradonačelnika. M12 ne smije biti jer je riječ o Gospinom polju, sportskoj zoni, u udolini nema provjetravanja”, kazala je ponovno Martinović Vuković, na što je pročelnik Benić kazao da je to x puta pojašnjeno.
Renata Merčep, iz Splita, kćer poginulog branitelja Boža Merčepa kazala je kako godinama dolazi u Dubrovniku no da se godinama nije mogla spustit na Stradun.
“Iza mog oca nisu ostali nikakvih apartmani niti vile. Oca više nemam, još uvijek čekam da se spusti sa Srđa. Danas su mi ljudi poput vas nudili da prodam taj kamen s imenima mog oca i njegovi suboraca. Bilo je noći kad bi se znala sama uputit na Srđ, po mraku, jer sam htjela vidjeti kako je bilo mom ocu. Shvaćam da moje življenje u prošlosti nije prošlost. Opet isti grad, isto brdo i neki koji to pokušavaju uzeti. Ako netko želi bagerima rušiti sve svetinje, vjerujete mi da ćete morati rušiti i mene. Ne prodajem se”, kazala je i navela imena poginuli na Srđ i Bosanci.
“Ponašate se kao da vi imate koncesiju nad ovim gradom, a ja ne mogu dobiti koncesiju nad pločom s imenom mog oca. Vi biste prvo trebali doći živjeti malo u ovaj grad, a onda govoriti što bi trebalo u ovom gradu. Gospari se nikad nisu zvali beton. Za ovaj grad se ginulo, a ginut će se opet. Jedni gradonačelnik kojeg poštuje je Mato Franković koji mi je dao ruku i rekao hvala vam na slobodi. Možete i vi doći opet, ali platite si smještaj”, kazala je.
Gradonačelnik Franković zahvalio je na emotivnom istupu te kazao kako su izrađivači napravili sve kako bi se Srđ vratio gradu, bio rekreacijski park i mjesto pijeteta hrvatskim braniteljima te naglasio da će najveći objekt biti tvrđava Imperijal.
“Najmanje 15 ljudi me za vrijeme Dubrovnik Foruma pitalo što je ono na Babinom kuku i morao sam odgovarati i sramotiti se. Govore mi da se to dogodilo 2007. To je trebalo ostati zelenom zonom, no neke stvari u prostoru ne možemo vratiti. Sad je vrijeme da kažemo dosta. Uvijek će netko reći kat više, apartman više, stan više”, kazao je te ponovio da je od 1991. godine u Dubrovniku izgrađeno dovoljno stanova da svi građani mogu živjeti normalno i da nisu podstanari.
“Kratkoročni najam je najveća ubojica gradova. Svi u ovom gradu mogu živjeti od rada, vozač u Libertasu ima plaću od 2 tisuća eura. Lijepo je na Facebooku pisati o održivosti. Mi danas pokušavamo ispraviti više od 30 godina loših politika jednim aktom. Samo je jedan ovakav grad na svijetu, a samo jedan kat više ugrožava vizure ovog Grada, ma gdje taj grad bio. Da imam ovlasti srušio bi Ploče i dao da se tamo naprave obiteljske kuće s najviše dva kata s crvenim krovovima”, kazao je.
Igor Legaz kazao je da je Uvala Sumartin trebala biti označena kao područje u kojem je zabranjeno sidrenje i to zbog voge, zaštićene vrste, koja proizvodi velike količine kisika, a ore se i čupa sidrima.
“Plan je bio da se van snage stavit DPU Belvedere, a napravi UPU, no kako UPU nije donesen je li na snazi DPU. Je li dio na svetom Jakovu, označen bijelo i dalje ostao neprekinut javni put? Time što ste odgovorili jasno mi je da od prijedloga UPU Belvedere nema ništa. Sjećam se, a tiče se Srđa, da je doneseno nekoliko presuda, a koje izrađivač nije imao u vidu. Je li riječ o jednom ili o tri kvadratna kilometra? Pristanište za hidroavione nije ucrtan na Batahovini. Oko Dakse takvog sektora nema”, kazao je.
“Površina golfa je zadržana, propisan je i UPU, uz koji ide strateška studija”, odgovorila je Pilar Katavić.
“Izuzetno me veseli Srđ kao zelena jezgra grada. Hvala vam na hrabrosti. U dijelu golfa zasmetalo me je što je u planu opisano da bi golf trebao crpiti vodu iz Omble. Mislim da je u klimatskim uvjetima iluzorno to planirati. Mislim da nam u prostoru ne treba ništa što crpi dodatnu vodu iz Omble. Dubrovniku stvarno treba priuštivo stanovanje, no molila bih da u novim zonama dodatnu pažnju stavimo na priuštivo stanovanje. Na tim novi UPU-im bi trebalo biti težište”, kazala je Petra Marčinko.
Slobodan Vuković ponovio je pitanje za koji je broj stanovnika planiran GUP.
“Potrebne su samodostatne cjeline. Uvijek me fasciniralo kako je Trsteno koje je relativno malo održalo agrikulturom veliki prostor pod kontrolom. Zašto se takav pristup me bi primijenio na cijelom potezu. Mi robujemo jednom modelom. Mene duša boli kad vidi kako potleušice niču po padinama koje su svjetski fenomen.Priuštivo stanovanje je uvijek na uštrb dostojanstva stanovanja. Ne treba bježati od turističke djelatnosti, ali po uvjetom da ljudi koji tu žive daju dio svoje kuće u privredu. A za sve ostale postoje porezi i porezni razredi. Zašto ne bi mogle biti sobe s četiri metra visine, zašto moramo robovati birokratskim visinama? Niste tagirali ovu prometnicu koja bi trebala biti produžetak autocesta i spoj s aerodromom. Tu se nacrtani mostovi”, kazao je
“Ispričavam se izrađivačima na prethodnom istupu, dobila sam kritiku od kolege. Jako mi je žao što se isti taj kolega nije digao kad je gradonačelnik dva puta arhitektima kazao da su radili nezakonito. GUP je politički dokument. Govorim ću danas kao stanovnica Babinog kuka. U vašem ste dokumentu analizirali mogućnosti postojeće prometne mreže za koju ste rekli da je preopterećena. Prije 10 godina sam gradonačelniku rekla da će doći dan kad ćemo na semaforima u Lapadu morati staviti rampu koja će omogućiti prolaz samo stanovnicima. Došlo je do toga. Donesena je odluka da će se onemogućiti i smanjiti izgrađenost jer postojeća prometna mreža to ne može podnijeti. Od nas se traži, od stanovnika, da imamo osjećaj za javni interes. Prihvaćam. No turističke i poslovne zone nemaju isti tretman. U Lapadu imamo ogromnu turističku zonu, s 1000 novih kreveta i to je dodatno zagušenje .Kompleks DOC se treba rekonstruirati. Vidjela sam dva rješenja, po jednom neboder visine Mercedesa. Mi imamo zonu MP koja podrazumijeva natječaj kao podlogu UPU. Tu imamo novi centar koji će se prilagoditi okolišu. Nema namjene, znači li da se u toj zoni, MP ruše postojeći objekti, koja je to katnost, odnos javnog i privatnog? Ili će se sačuvati dosadašnja katnost. Zašto mi ovim planom nismo ograničili gradnju, kako investitor ne bi došao s rješenjem koji ne bi onda postalo podloga za UPU? Vjerujem da je ideje bila dosta plemenita. Takvih zona ima još, to je i Kongo. Hoće li netko doći i potaracati sve zgrade, hoće li Konzum u graditi? Ovaj plan odgađa takve odluke i prepušta nekakvoj budućoj vlasti i nekoj komisiju tu odluku. Kako nema povećanje kapaciteta za Maestrale, dobivamo novih hotel kod Visa 2. Zašto kod Maestrala imate drugačiju nomenklaturu’ Vila Rašica, tamo piše da će konzervatorski odjel odrediti uvjete gradnje. Grad i urbanizam se grade za ljude, a ne za turiste. Mi se ovdje žrtvujemo i smanjujemo zona stanovanja. Promet nije dobio ništa novo. Ova podloga je stara više od 50 godina, na planu fale ulice koje postoje. Mogu li se postojeći objekti rekonstruirati? Doći ćemo s rekonstrukcijom objekta i na pročelnike prebacujete odgovornost. Objasnite mi smanjenje stambenog, a povećanje turističkog i ove zone MP bez definiranje buduće namijene. MP zone su većinom izgrađene. Zona Gospinog polja je M12, a u prošlom planu koji je na snazi je to bila zona K4”, kazala je Tokić.
“Ne znam kako bih odgovorila na cijeli niz tendencioznih primjedbi. Mi imamo iskustva procijeniti koji su mehanizmi bolji za prostor. Pojačajmo te smjernice i dodajte svoje prijedloge za DOC. Ako ograničimo sve čemu onda natječaj i UPU? Zasad imamo sljedeće smjernice: gradnja čije je mjerilo usklađeno s postojećom gradnjom unutar obuhvata i u okruženju. Ne prihvaćam vaše argumente. Izrada detaljnijeg plana je najbolje moguće rješenje. Planom ne možemo sve pokriti. Vjerujem da je većina spornih gradnji u Dubrovniku u skladu s GUP-om” odgovorila je Putar.
Gospar Hebibović pitao je li na području Tamarića previđeno igralište za djecu.
Đuro Capor postavio je pitanje vezano uz prometno opterećenje Lapada u kontekstu najvljene gradnje. Pitao je do koje je mjere prihvatljivo planirati izgradnju Arene na semaforima i gradnje u Solitudu.
“Dok su se izrađivali ovi planovi ispod žita su prošle ciljanje izmjene za Valamar i Pema na području bivše Remize. Na koji način vi gledate izlazak iz kompleksa Radeljević na Vukovarsku? Odgovorite i za koji je broj stanovnika ovaj plan rađen?”
Putar je odgovorila da su se borili da se uz stadion na Lapadu, odnosno arenu ne gradi veliki shopping centar koji je bi dodatno privlačio promet, a na isti način je izbačen kongresni centar na Babinom kuku. Putar je kazala da GUP obuhvaća 37 tisuća stanovnika, no da postoji trend depopulacije.
Maček je odgovorio da su pokušali odrediti propusnost i širinu postojećih prometnica i da je sve zeleno oke i propusno, a da su žute i crvene prometnice ispod standarda. Dodao je i da nisu crtali nove kapitalne prometnice jer nova prometnica u ovako prenapregnutom prostoru na tu novu prometnicu dovlači novi promet.
Gradonačelnik je kazao kako nije usvojen nikakav plan vezano uz Valamar, da je to Gradsko vijeće odbilo.
“Radeljević Libertas je izgrađen prema konzervatorskoj podlozi. Imamo pitanje prometnice. Pokazali ste kako je cesta na Nuncijati išla preko kuća. To je ista priča s cestom na prostoru bivše Remize. Koliko je to realno? Ako već planiramo, planirajmo realno. Moramo rasteretiti postojeći promet, a Park n Ride sustavim zaustavljati dolazak automobila u Grad. Naša budućnost je u javnom prijevozu. Mali smo grad, suženi smo, imamo broj stanovnika koji imamo, a četiri puta više automobila. Danas prosječna obitelj ima 2.5 automobila. Investitor nije zadovoljan jer ne može izgraditi sve što želi u kompleksu Radeljević Libertas. Ove MP zone, kada ih propišemo one prolaze proces. Teško je definirati danas što će biti u zoni DOC, a koja obuhvaća i placu u Lapadu koja je u vlasništvu grada. Zato imamo arhitektonske natječaje i sve ostalo. Nemojmo se unaprijed pripremati da će nakon nas doći bageri. Mislim da su u ovom gradu stvari sazrele i da ne može ići u gore”, kazao je.
Vlaho Kristović iz Rožata kazao je da se planira proširenje groblja do 500 grobnica. Postavio je pitanje zašto put iza Prijevora nije nastavljen dalje nego je završio u đardinima pa i njegove kuće. Pitao je zašto se put ne napravi drugačije, gdje je blaži pad. Naglasio je kako od tako planiranog puta ne bi bilo nikakve koristi.
Mato Brnić kazao je kako je kao informatičar morao ozbiljno projektirati informacijske sustave.
“Gradonačelnik je više puta spomenuo arhitekte. Koliko je u donošenju projekt sudjelovao urbanista? Znači 20-ak. Urbanisti su oni koji će stvarati podloge za ostale struke. Što je izazvalo ovaj kaos u zadnjih 30 do 40 godina, najviše GUP-ovi iz 2007. i 2015., koji su predvidjeli katnost 4+1. Sad to selimo u Komolac. U Komolcu treba biti 1+2, a ostalo razliku treba seliti u Gornja sela.”
“Razvijamo u Komolcu naselje, mislim da četiri nadzemne etaže nisu previše, ali to je maksimum. ” pojasnila je Putar.
Odvjetnica društva Vila Larus, vlasnika hotela Belvedere, postavila je pitanje vezano uz pristupnu cestu hotela. Cesta je zapravo krov hotela, pojasnila je.
“Jedinom kad se hotel sruši i prometnica će se srušiti. Kako opravdavate javni interes?”, pitala je na što joj je rečeno da će dobiti pisani odgovor.
Stijepo Medo v.d. ravantelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra postavio je pitanje vezano uz izgradnju koncernet dvorane na Preparandiji.
Pročelnik Benić kazao je da je taj prostor kontaktna zona i podložan konzervatorskoj podlozi, no da ne postoji prepreka da se do 28. srpnja postavi i takav zahtjev.
Lukrecija Cvijetović kazala je njen zahtjev za prenamjenu odbijen i da se radi o dvojnoj građevini i da po pojmovniku jedna lamela od druge ne smije odstupati više od metra.
“Dvojne građevine se više ne mogu u gradu rekonstruirati. Urbana pravila za naselje Gorica su po novom GUP-u apsurdna i onemogućili ste bilo kakvu rekonstrukciju krovišta. Naselje je već unakažene legalizacijama. Dvojne građevine u Dubrovniku to je to. Nitko ne može imati potkrovlje.”, kazala je.
Putar je kazala da primjedbu nisu razmatrali, dok je po pitanju Gorice kazala da se radi o području koje je tretirano konzervatorskom podlogom iako se ne radi o kontaktnoj zoni.
Antun Sorgo postavio je pitanje vezano uz zemljište u Gružu. Pitao je zašto se gradi tu bez pristupnih cesta i zbog čega će put ići preko njegove zemlje. Predložio je gradu da uđe u partnerstvo s vlasnicima zemljišta i tako krenu u rješavanje pitanja priuštivog stanovanja.
Anita Dobrić iz Rožata postavila je pitanje vezano uz cestu koja iz Mokošice ide prema Rožatu i referirala se na dio ceste koja se sa spomenute spušta okomito na magistralu. Kazala je da joj ta vijugava cesta ulazi na česticu na kojoj ima valjanu građansku dozvolu.
“Što je to planirano?”pitala je.
Maček joj je odgovorio da je na njenoj čestici ucrtan puta.
“Čini mi se da je to privatni interes, a ne javni”, kazala je Dobrić.
Stijepo Medo ponovno je postavio pitanje vezano uz gradnju koncertne dvorane na Preparandiji za koju je kazao kako je već mjesec dana u najavi njena izgradnja.
“Može li Grad Dubrovnik ili bilo koja ustanova, tražiti izmjenu Konzervatorske podloge sa D5 na D6? U javnosti je već mjesec dana najava gradnje dvorane na prostoru koji je u ovom trenutku u GUP-u određen s D5, visoko obrazovanje i znanost?,”, pitao je.
“Nije problem u markici, već u tome što u konzervatorskoj podlozi za to područje piše da nije dozvoljena nova gradnja. Nemam mogućnost nečega osim u gabaritima. Mi smo smjernice ugradili u GUP. Markicu lako promijenimo. Ovdje u konzervatorskoj podlozi piše da je rekonstrukcija unutar gabarita, da nema nove gradnje”, pojasnila je Putar.
Pitanje koncertne dvorane završeno je izlaganje i današnja javna rasprava.
