Dubrovnik u europskom frontu protiv apartmanizacije – EU donijela zakon o Airbnb-u, gradovi provode referendume, ukidaju key boxove, zabranjuju hotele

Dubrovnik je nalazi na kratkoj listi od desetak vodećih gradova Europe koji se, svaki na svoj način, pokušavaju boriti protiv prekomjernog turizma i stambene krize. Jedan od zajedničkih rezultata te borbe je europska Uredba koja uređuje kratkoročni najam preko platformi poput Airbnb, Booking.com i Vrbo. Radi se o uredbi koju je donio Europski parlament s ciljem da se uvede više reda i transparentnosti u kratkoročni najam u EU, a koja zahtijeva od svih domaćina kratkoročnog najma da se registriraju u paneuropskoj bazi podataka i platformama na kojima će one mjesečno dijeliti podatke o rezervacijama s vlastima u pojedinoj državi.

Osim europskog “zakona o Airbnbu”, u Hrvatskoj će još neke novosti oko kratkoročnog najma donijeti Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji je na savjetovanju, a ususret primjeni Uredbe koja stvarnim domaćinima i iznajmljivačima u Hrvatskoj neće značiti veliku promjenu jer u nas legalni apartmani već imaju broj, a nelegalni su vlastima nedostižni, europski mediji specijalizirani za nekretnine, navode što su sve gradovi, glavne europske turističke destinacije poduzele ili planiraju učiniti ne bi li ograničile kratkoročni turistički najam koji je uvelike generirao stambenu krizu.

Dubrovnik se tu navodi u kontekstu najave potpune zabrane novih kreveta u kratkoročnom najmu u povijesnoj jezgri koje je, podsjećaju, u biti već u potpunosti iskorišteno, ali se spominje i kako lokalne vlasti kupuju stanove kako bi ih mladim obiteljima ponudili u dugoročni najam.

Među svim gradovima koji se bore za opstanak stanovnika u svojim atraktivnim dijelovima grada najrigoroznije mjere najavila je Barcelona koja tako planira ukinuti sve dozvole za turističke apartmane do studenog 2028. Nakon što je već smanjio godišnje ograničenje sa 60 na 30 noćenja za kratkoročan najam, Amsterdam je najavio daljnje smanjenje na 15 noćenja godišnje u naseljima u kojima je najmanje 30% stanovnika prijavilo da je doživjelo smetnje povezane s kratkoročnim najmom. Broj smještaja na Airbnb-u u Amsterdamu pao je za 54% između 2019. i 2024. godine, a vlasti su zabranile i gradnju novih hotela.

I Madrid je zabranio turističke apartmane u stambenim zgradama diljem svoje povijesne jezgre. Dopuštene su samo cijele zgrade namijenjene isključivo turističkom smještaju.

Visoke kazne kojima su pojedine države kažnjavale velike platforme Airbnb i Booking.com dovele su ih za pregovarački stol da dijele s vlastima podatke o rezervacijama. Španjolska je lani kaznila Airbnb s 64 milijuna eura zbog oglašavanja nelicenciranih oglasa. Vrhovni sud Francuske presudio je da platforme snose pravnu odgovornost za oglase koji nisu u skladu s propisima.

I Pariz je zahvaljujući nacionalnom Zakonu koji omogućuje općinama u zonama s nedostatkom stambenog prostora da smanje ograničenje trajanja najma za primarne stambene jedinice sa 120 na 90 dana, to i učinio i udvostručio maksimalne kazne na 100.000 eura.

Uvođenje nacionalnog identifikacijskog broja apartmana, kakve već sada imaju iznajmljivači u Hrvatskoj, u Firenci je dovelo do nestanka otprilike 20-30% smještaja jer su se iznajmljivači koji nisu bili u skladu s propisima povukli. Situacija je slična kao u Dubrovniku, zabrana novih kratkoročnih najmova u povijesnom središtu pod zaštitom UNESCO-a, prvi put donesena u rujnu 2023., nakratko je poništena od strane regionalnog suda pa ponovo uvedena, a kao i u nas u kratkom je roku to rezultiralo s preko 3000 novih zahtjeva za nove apartmane. Firenca je lani međutim, napravila ono što Dubrovnik (još) nije – zabranila je kutije s ključevima za samostalno prijavljivanje u cijelom gradu, s kaznama od 400 eura po kutiji i fizičkim uklanjanjem zbog „urbane pristojnosti“.

Pokušaji ograničavanja bujanja apartmana u Lisabonu je izazvao politički sukob između lijeve Vlade koja je 2023. obustavila izdavanje novih dozvola na nacionalnoj razini, a Vlada desnog centra godinu kasnije je ukinula to ograničenje. Grad Lisabon lani je donio novu odluku kojom se uspostavlja apsolutno ograničavanje izdavanja novih dozvola u središnjim četvrtima gdje apartmani premašuju 10% stambenog fonda.

U Berlinu Zakon o zlouporabi stanovanja zabranjuje iznajmljivanje stambenih objekata za odmor bez dozvole, a ona imaju godišnje ograničenje od 90 dana.
Edinburgh je kontrolu kratkoročnog najma u Škotskoj proveo tako što za svaku promjenu namjenu stana zahtijeva građevinsku dozvolu.

Venecija je, već znamo, prva u Europi počela s naplaćivanjem ulaznice jednodnevnim izletnicima u dva mjeseca pune sezone. Pokušaj ograničavanja otvaranja novih apartmana unatoč povoljnoj nacionalnoj politici međutim, nije prošao i blokiran je ponovo u ožujku ove godine. Budimpešta je od siječnja 2025. uvela moratorij na registraciju novih kratkoročnih najmova na razini cijelog grada, a u okrugu Terézváros potpuna je zabrana apartmana od siječnja 2026. a sve nakon provedenog lokalnog referenduma na kojem je za to glasovalo 54% stanovnika.

Prag već provodi obvezni elektronički sustav registracije i daje općinama ovlasti za određivanje broja dozvola i ograničenja broja dana najma. Atena je 2025. zamrznula nove dozvole za kratkoročni najam u središnjim četvrtima, dok Beč ograničava kratkoročni najam na 90 dana i navodno razmatra potpunu zabranu u središtu grada. I Dublin ograničava rok za najamninu za primarno prebivalište na 90 dana u zonama pod pritiskom.
Donoseći novu uredbu, “Zakon o Airbnbu“ Europski parlament nada se da će uspjeti provesti stroža pravila za platforme za najam posebno zbog obveze dijeljenja podataka i visokih kazni.

Nadaju se kako će to doprinijeti boljoj provedbi lokalnih propisa i osigurati da gradovi dobiju veću kontrolu nad onim što nije samo hrvatska specifičnost – ilegalnim iznajmljivanjem smještaja za odmor.