Danas se u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika održava 3. sjednia Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Vijećnici su kako je to i uobičajeno županu Pezo postavili brojna aktualna pitanja. Jedno od tih pitanja bilo je i ono o kamenolomu Začula, u našem zaleđu, a za koji neki smatraju da bi predstavljati ugrozu za Omblu. Župan je najavio sastanak s predstavnicima Općine Ravno i Federacija te kazao da županije neće dopustiti da se ugrozi Ombla.
Vijećnici su župana, među ostalim pitali, što je s nekim od predizbornih obećanja poput jednokratne novčane naknade za svako novorođeno dijete, izgradnjom brane na Neretvi, što je s konecsijom na plaži u Uvali Lapad, razmišlja se li o da se ukine dežurstvo ljekarne u povijesnoj jezgri, odnosno da se to dežurstvo prebaci na neku od drugih ljekarni na području grada kako bi oba bila dostupnija građanima.
Teo Andrić u ime Mandatnog odbora izvijestio je da 10. rujna Pero Jerković stavio mandat u mirovanje te da će ga zamijeniti vijećnik Nikica Hajvaz, koji je potom položio i vijećničku prisegu.
Potom je utvrđeno da sjednici nazočno 30 vijećnika te da skupština može donositi odluke.
Usvojen je i za danas predloženi Dnevni red, nakon čega je usvojen i zapisnik s prethodno održane sjednice, a potom su uslijedila vijećnička pitanja.
Franciska Jurišić Bačić pitala je župana Peza što je s projektom zapadnog ulaza u Blato i koji su najvažniji zaključci sa sjednice Otočnog vijeća.
„Vjerujem da će se do kraja ovog mjeseca izabrati izvođač radova. Bili smo počašćeni što je sjednica Otočnog vijeća održana u Korčuli. Prezentiran nam je novi Zakon o otocima za kojeg smatram da je definirao mnoga važna pitanja, među kojima je i pitanje zdravstvene skrbi na otocima, što uključuje i pitanja kadra. Govorilo se i o vatrogasnoj zaštiti, gospodarenju otpadom, boljoj povezanosti otoka s kopnom. Na Korčuli se trenutačno realiziraju projekti vrijednosti 80 milijuna eura, ponajviše kad je u pitanju lučka infrastruktura, a obnavlja se i Kalos“, odgovorio je župan Pezo.
Vijećnik Antun Bašić postavio je pitanje o kamenolomu Začula koji se nalazi u II. sanitarnoj zoni zaštite rijeke Omble.
„Jasno mi je da taj kamenolom generira određene prihode za Općinu Ravnu. Postoji li mehanizmi da mi taj prihod općini Ravno nadoknadimo, a da kamenolom prestane s radom?“, upitao je Bašić.
„S Vodovodom i ispostavom Hrvatskih voda u Split dobili smo očitovanje, a dobili smo i nalaze inspektora hercegovačkog kantona. Po primjeru Gornjih horizonata i zračne luke, na isti način ćemo pratiti razvoj situacije. Idući tjedan ću se sastati s predstavnicima Općine Ravno i predstavnicima Federacije. Navodno je prema njihovim zakona dopuštena određena eksploatacija u III. zoni. Tražit ćemo da tu ekspertizu i taj elaborat pregledaju i naši stručnjaci. Sigurno ćemo na ovoj temi inzistirati i nećemo dopustiti da se ugrozi Ombla. Ako to gore ne bude sve kako treba, inzistirat ćemo na zatvaranju tog kamenoloma“, kazao je župan.
Perica Pušić istaknuo je da su ljudi najveći resurs i da je vrijeme da pitanje demografije treba spustiti na lokalnu i regionalnu razinu.
„Što je s predizbornim obećanje da će se osigurati jednokratna naknada od tisuću eura za svako novorođeno dijete? Nedavno je predstavljen akcijski plan za cikloturizma, što on predviđa na našem području?“, pitao je.
„Ispunit ćemo mi predizborno obećanje. Realizirat ćemo to kroz Proračuna za 2026. godinu. Demografija je puno kompleksnije pitanje od ovih tisuću eura. Županije je i prije imale određene mjere za drugo, treće i svako iduće dijete. To će ostati i dalje, a vidjet ćemo možemo li i po povećati. Jedno od bitnih pitanja je i priuštio stanovanje. Europa će u budućem razdoblju imati određene mjere usmjerene na demografsku obnovu Europe. Cikloturizma je našio na plodno tlo u našoj županiji, to je prepoznato. Ovaj oblik turizma ima budućnost u našoj županiji i dobro je što smo ovome pristupili sustavno. Preko 44 milijarde eura ova vrsta turizma donosi u proračuna EU, stoga nema razloga da i mi na ovaj način ne popunimo svoju turističku ponudu.
Ivo Karamatić predložio je održavanje tematske sjednice na temu poljoprivrede na području DNŽ, s naglaskom na Neretvu. Kazao je da u Neretvi u tijeku berba mandarina i da se mnogi pitaju isplatili se u tržišnim okolnostima koje postoje gdje otkupljivači diktiraju cijenu brati mandarine.
„Za koga ulažemo u infrastrukturu za navodnjavanje ako je proizvođač doveden u ovakvu situaciju? Deponij komunalnog deponija u Čapljini ugrožava Neretvu, deponij je dio dozvolu za rad za idućih sedam godina“, kazao je vijećnik.
Župan je kazao kako se radi o aktualnoj i životnoj temi.
„Nisam siguran da možemo riješiti probleme u tom lancu, ali napravit ćemo sve što je moguće. Pozvali smo ministra poljoprivrede da prije 2 tjedna dođe u Neretvu kako bi razgovarali o svim ovim pitanjima, ali dogodila se svinjska kuga. No, nadamo se da ćemo o ovim pitanjima sutra razgovarati sa državnim tajnikom u Neretvu. Ako ćemo mi tolike novce potrošiti na navodnjavanje, a nećemo imati što navodnjavati to onda nema smisla. Takvu tematsku sjednicu bi trebalo kvalitetno pripremiti i dovesti ljude koji će dati kvalitetne odgovore. Prijedlog kao takav mi se sviđa. Moram priznati da mi je ovo prvi glas o deponiju u Čapljini, ali tu ćemo se postaviti kao i u drugim sličnim situacijama“, odgovorio je Pezo.
Vijećnik Nikša Sentić pitao je župana da predstavi projekt brane na Neretvi i postaje li kolegiji župna s gradonačelnicima i načelnicima praksa.
„Jedna od dominantnijih tema u kampanji bio je projekt brane na Neretvi pomoću koje bi se zaustavilo zahladnjivanje tla. To je jedna milenijski projekt. Brana ide dalje, izvođač je izabran. Očekuje da će svi oni koji su posao dobili, ozbiljno ga se prihvatili. Uz taj projekt idu projekti navodnjavanja po cijeloj županiji. Čak i ne bi čekao sljedeću sezonu berbe kako bi se održala tematska sjednica o poljoprivredi, već da bi se ona treba održati početkom iduće godine. Smatrao sam kolegije dobrim vrstom foruma kako bi se iznijele male, životne i aktualne teme, koje su bitne za naše sugrađane. Puno je stvari na kojima jedinice lokalne samouprave i županije surađuju. Mislim da ćemo do kraja godine održati još jedan kolegiji. Ma proteklom kolegiju razgovarali smo i u o sustavu gospodarenja otpada, a to moramo zajednički riješiti. Mi ćemo morati dovesti do kraj CGO, ali će se i navike naših sugrađana morati mijenjati time će najviše pridonijeti tom sustavu. Sljedeće dvije godine čeka nas težak zadatak“, odgovorio je Pezo.
Vijećnik Luka Liković postavio je pitanje vezano uz vrtić u Momičića, no na protekloj sjednici Grada Vrgorca većina je bila suzdržana i djeca i roditelji su dovedeni u dilemu hoće li djeca ići u vrtić.
„Jeste li upoznati s ovom situacijom i što planirate poduzeti po ovom pitanju?“.
„Djeca će ići u vrtić u Kuli Norinskoj. Ako to nitko drugi ne riješi, to će pitanje riješiti Županija. Mislim da su svi bili protiv zdravog razuma, a ne kako pišu mediji da je HDZ bio protiv HDZ-a. Ni općine i gradovi iz doline Neretve, kao i vijećnica Grada Vrgorca mi tu nisu jasni. Skupljaju poene. Ne pada mi napamet da branim kolege iz Vrgorca, ali nisu oni jedini krivcu u toj priči. Problem ćemo riješiti na dobrobit djece“, poručio je Pezo.
Teo Andrić pitao je Peza kakvi su mu dojmovi i prioriteti dva mjeseca od preuzimanja dužnosti župana. Upitao ga je da objasni što se točno dogodilo prilikom polaganja vijenaca u logoru Morinj.
Župan je kazao da nije ni mislio da će obnašanje dužnosti biti lako, no da je ipak teže nego što je mislio.
„Idemo iz dana u dan, radimo maksimalno, veseli me kad nema stvari riješimo. Suradnja s centralom vlasti i s ministarstvima je dobra. Veoma je dobra suradnja s lokalnim jedinicama, bez obzira na stranačke boje“, odgovorio je Pezo, a potom se osvrnuo na logor Morinj.
„Delegacija ministarstva, Općine Konavle, Grada Dubrovnika i Županije bila je u posjetu Morinja. Predstavnici MVP-a su nas upozorili da je situacija zategnuta i nikad gora. Crna Gora ima problema sa suočavanjem s onim što su činili 90-ih godina, a to će ih odvesti u krivi pravac. Pokušali su ograničiti broj ljudi koji će ući, vojna policija je pokušala zabraniti da se događaj polaganja vijenaca fotografira. Tu moram pohvaliti crnogorskoj ministra vanjskih poslova, kao i našeg ministra Grlića Radmana. Jedan od logoraša je nakon komentirao da je ministar zaboravio da nije na Stradunu, da je tako govorio. Nastavit ćemo raditi na cijelom nizu pitanja, poput odštete za logoraše“, kazao je Pezo.
Kristina Ćurčija postavila je pitanja o desetak kontejnera koje je postavio strani državljanin u Malostonskom zaljevu. Kazala je i kako su kontejneri uklonjeni, no da su ostali suhozidi i skale. Zanimalo ju je na koji je način strani državljanin sankcioniran i kad će i preostalo biti uklonjeno. Pitala je i što je s koncesijom na plaži u Uvali Lapad.
Pezo je kazao da nema saznanja u slučaju u Malostonskog zaljevu i da je mi je drago što su inspekcije odradile svoje posao.
„Situacija i stav županije je nepromijenjen. Dok traje sudski spor nećemo ništa poduzimati. Nećemo se miješati u postupak kako ne bi ugrozili postupak. Smatramo da imamo dobre argumente i da smo mi kao davatelj koncesije tu čisti“, odgovorio je Pezo.
„Taj gospodin je kupio poljoprivredno zemljište po cijeni od 6 eura i pretvorio ga u investicija. Mišljenja sam da bi tu kazna trebala biti takva da mu se to zemljište oduzme. A što se tiče Uvale Lapad, podsjećam da tu županija gubi sredstva“, komentirala je Ćurčija.
Cvijeto Cvjetković postavio je pitanje vezano uz Dnevnu bolnicu u Metkoviću koje je nedavno župan i obišao.
Župan Pezo je odgovorio i da je taj projekt u početku osporavan, no da ta bolnica danas dobro funkcionira.
„Do danas je napravljeno više od 20 tisuća pregleda i 450 manjih kirurških zahvata. Dolaze liječnici iz Dubrovnika, Splita i Mostara. Smatramo da se ovaj model pokazao dobri, da liječnici dolaze pacijentima, a ne da pacijenti putuju u Split, Dubrovnik ili Mostar“, kazao je Pezo.
Vijećnica Antonia Knežević pitala je razmišlja li se uspostavi ljekarne na području Grada Dubrovnika s cjelodnevnim dežurstvom, a izvan povijesne jezgre, za koju smatra da je mnogima nepristupačna, a pogotovo od uvođenja zone posebnog prometnog režima. Knežević je zanimalo i hoće li u skorije vrijeme Županije organizirati raspravu vezano uz useljavanje i zapošljavanje sve većeg broja stranih radnika iz susjednih i drugih zemalja, te mjerama koje bi prilikom njihovog zapošljavanja jamčile integraciju u kulturni ambijent Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.
„Zona posebnog prometnog režima je jedan novi momenta kad su u pitanju dežurstva ljekarna, što je otegotna okolnost za naše sugrađane. Prokomentirat ćemo ovo s našim ljekarnama, da vidimo možemo li tom pitanju doskočiti. U tom slučaju dežurstvo više ne bi bilo pod Zvonikom, nego negdje drugdje. Ova druga tema je puno šira, a tu se županiji ne pita previše. To je aktualna tema koja je dosta škakljiva po pitanju kako ti strani radnici dolaze, kako žive, kakav im je suživot. Možemo biti dio priče na državnoj razini“, kazao je Pezo.
Marin Mataga kazao je da je Županija nositelj izgradnje dvorane u Stonu te pitao je li se o takvom projektu razgovaralo i za područje Neretve te što je s cestom od Vida do Novih sela.
Pezo je kazao da su mu sport i sportska infrastruktura bliska pitanja te da će se putem Otočne omotnice izgraditi dvorana u Stonu te 11 terena na otocima.
„O ovoj temi smo razgovarali s ministrom turizma u Zagrebu. Dvoranu i terene u dolini Neretve nećemo moći financirati na isti način, ali stoga ćemo imati na raspolaganju više sredstava. Naši načelnicima i gradonačelnicima smo poručili da nađu lokacije i odrede što žele, a mi ćemo odraditi dokumentaciju i predati je u ministarstvo. O cesti Vid – Nova Sela se puno razgovaralo, sutra bi se trebale otvoriti ponude koje su pristigle na natječaj, tako da bi trebali dobiti izvođača. Sredstva su osigurana“, odgovorio je Pezo.
