Blagoslov Kipa sv. Mihajla na Pločicama najavljen je za sutra, četvrtak 18. rujna, u 18 sati. Postavljanje kipova sv. Mihajla na više lokacija u Hrvatskoj, predstavljaju znak duhovne zaštite i poziv na vjernost Kristu u suvremenom društvu.
Isprva sam želio da ga zbog simbolike postavimo na Prevlaci, ali ondje ne bismo mogli provesti struju za rasvjetu, a zabrinula me i mogućnost da kip netko oskvrne. Razmatrao sam i Molunat koji je odmah uz more, ali na kraju su mi župljani predložili da to učinimo na brijegu podno župne crkve u Pločicama – rekao je don Tiho Šakota, župnik i na Pločicama za Glas koncila.
Kip je smješten na kamenom popločanoj taraci s istočnim pogledom na Snježnicu.
–Kip smo dobili od ‘Marijinih ratnika’, ali je valjalo pripraviti teren za njegovo postavljanje: otkopati, betonirati, popločati, prenijeti… Biskup je sve odobrio uz uvjet da župa zbog toga ne uđe u dug, što je i omogućila dobrota župnih podupiratelja. Gotovo i nema župljanina koji nije dao 20 eura za tu nakanu. Sami su župljani obavljali potrebne radove, a sveti Mihael pobrinuo se da vjetar ublaži srpanjski zvizdan – ispričao je župnik, a prenosi Glas koncila.

Kipovi sv. Mihajla drže Hrvatsku u zagrljaju
Postavljanje kipa sv. Mihajla u Pločicama, dio je šire inicijative koja je pokrenuta povodom 1100. obljetnice uspostave Hrvatskog Kraljevstva od strane laičkog pokreta “Marijini ratnici” iz Splita i Mostara. Četiri kipa sv. Mihaela simbolično su raspoređena na četiri strane Hrvatske: u Pazinu – Franjevački samostan u središtu Istre; Pokupskom – Župa Uznesenja BDM u središnjoj Hrvatskoj; Šarengradu – Franjevački samostan sv. Petra i Pavla na istoku, uz Dunav; te na Pločicama – Župa Gospe Karmelske na hrvatskom jugu. Osim u Hrvatskoj, kipovi će biti postavljeni i u Bosni i Hercegovini.
Kipovi su visoki tri metra i teški oko četiri tone i predstavljaju znak duhovne zaštite i poziv na vjernost Kristu u suvremenom društvu, a čitava inicijativa je inspirirana sličnim projektom iz Poljske. Posebnu duhovnu snagu daje i povezanost s papama – od Lava XIII. do svetog Ivana Pavla II. i pape Franje – koji su sv. Mihaela zazivali kao zaštitnika Crkve u vremenu duhovnih borbi.
Kipovi su izrađeni u inozemstvu, no pod vodstvom katoličkog umjetnika i ukrašeni hrvatskim pleterom. Svaki kip predstavlja molitveni zavjet, a cilj nije samo ukras, nego javno svjedočenje vjere i duhovne pripadnosti.

