Grad Dubrovnik već izvjesno vrijeme prenosi vlasništvo nad nekretninama ustanova kojima je osnivač u svoje vlasništvo.
Ovo ‘razvlašćivanje’ odnosi se na ustanove koje koriste i gradske, ali i vlastite nekretnine koje su u njihovom vlasništvu bile i prije nego je Grad Dubrovnik preuzeo osnivačka prava. O čemu se radi, o usklađivanju evidencija i povezanih prihoda i rashoda, jer je poznato da većina općina i gradova nema točne i potpune podatke o svojoj imovini što godinama ističe Državni ured za reviziju, ili nečemu drugome? Hoće li u donedavno vlastitim nekretninama, pojedine ustanove gradskom proračunu plaćati zakup, ili ih Grad može iznajmiti i prodati nekome trećemu?
Evo što su iz gradske uprave Dubrovnik odgovorili zašto se knjiže na imovinu ustanova:
– Strategijom upravljanja imovinom Grada Dubrovnika za razdoblje od 2023. do 2029. godine propisano je kako je između ostalog potrebno izraditi popis imovine u vlasništvu proračunskih korisnika te regulirati imovinskopravne odnose na nekretninama u vlasništvu proračunskih korisnika s ciljem uspostave jedinstvenog mjesta upravljanja. Naime, Zakonom o ustanovama je propisano kako osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze. Godišnji plan upravljanja imovinom Grada Dubrovnika za 2026. donesen je u studenom 2025., a kojim je kao jedna od mjera propisana i unošenje imovine u vlasništvu proračunskih korisnika u aplikaciju – registar nekretnina s ciljem uspostave jedinstvenog mjesta upravljanja.
Slijedom navedenog, podatci o nekretninama proračunskih korisnika su uneseni u registar nekretnina Grada Dubrovnika te se sukladno Godišnjem planu pokrenulo reguliranje imovinskopravnih odnosa nekretnina u vlasništvu proračunskih korisnika s ciljem uspostave jedinstvenog mjesta upravljanja u skladu s raspoloživim proračunskim mogućnostima te prema utvrđenom redoslijedu prioriteta, a kako bi se osiguralo sustavno i održivo upravljanje gradskom imovinom – navode u odgovoru iz gradske uprave.
Pitanje nekretnina koje su svugdje najvrjednija imovina jedinica lokalne samouprave, a napose u Dubrovniku gdje su vrijednosti posebno napuhane, uvijek je osjetljivo. Jedan od posljednjih primjera je imovina Dubrovačkih muzeja, kojima je nekretnina u Palmotićevoj ulici izravno oporučno ostavljena u vlasništvo još 1948.godine. Oko toga je posljednjih mjeseci bilo puno medijskih napisa, zbog tužbi oko vlasništva, a to je čini se i razlog zašto ta nekretnina u Palmotićevoj ulici nije preknjižena na Grad Dubrovnik.
– Muzeji nemaju drugih nekretnina u vlasništvu, a i ova u Palmotićevoj nije prenesena u vlasništvo Grada jer je u sporu – kaže pravnik Nikša Raspopović predsjednik upravnog vijeća Muzeja:
– Kad bi Grad preuzeo tu nekretninu morao bi također preuzeti i sve sporove što im ne odgovara. Muzej nema drugih nekretnina i sve što koristi, Rupe, Revelin, Dvor sve su gradske nekretnine – govori Raspopović.
Sličan slučaj, jednu nekretninu u svom vlasništvu ima i Umjetnička galerija Dubrovnik. Palača Banac, sjedište Umjetničke galerije Dubrovnik upisana je u zemljišno knjižno vlasništvo Umjetničke galerije Dubrovnik. Prostori Galerija Dulčić, Masle, Pulitika na Držićevoj poljani i Atelijer Pulitika smješten u tvrđavi Sv. Ivana upisani su u zemljišno knjižno vlasništvo Grada Dubrovnika, odgovorio nam je ravnatelj UGD Tonko Smokvina.
Koje su još nekretnine ustanova zadnjih mjeseci po novim propisima prešle u vlasništvo Grada Dubrovnika nismo uspjeli doznati, no iz gradske uprave ističu kako se za njihovo buduće korištenje ustanovama neće naplaćivati zakup:
– Po ishođenju pravomoćnog upisa prava vlasništva Grada Dubrovnika na nekretninama proračunskih korisnika, Grad Dubrovnik će njima raspolagati sukladno Odluci o gospodarenju nekretninama u vlasništvu Grada Dubrovnika kojom je propisano kako Grad daje nekretnine u svom vlasništvu na uporabu bez provođenja natječaja i bez naknade tijelima gradske uprave i drugim proračunskim korisnicima Grada za potrebe obavljanja njihove djelatnosti.
