Živimo u vremenu kad nam dani prolaze u naizgled beskonačnim obavezama, bombardirani smo informacijama i okruženi ekranima. Mnogi od nas u ovakvim “ludim” vremenima pokušavaju naći mjesta na kojima možemo zastati i pronaći mir. I upravo zato mnogi se okreću vrtovima, balkonima ili skromnim gredicama na prozorskim daskama – prostorima kreativnosti, uživanja i antistres terapije koja nam pomažu da ponovno uspostavimo vezu s prirodom i samima sobom.
I upravo na takav zeleni zaokret i povratak (su)životu s prirodom poziva časopis Vert čija izdanja prate ritam prirode, zahtijevaju vrijeme i posvećenost pri čitanju, inspiriraju, pozivaju na smiraj, uživanje i rad rukama. Osnivačica i urednica Maja Karnik, otkrila nam je inspiraciju iza časopisa i čime se vodi pri kreiranju njegovih izdanja, koliko je teško bilo pronaći i zadržati publika u svijetu u kojem se sve vrti oko broj klikova. Otkrila nam je i što nas očekuje i novom, ljetnom izdanju Verta, smatra li da je vrt za svakoga, brojne benefite boravka i rada u njemu te savjete za one koji će tek otkriti sve dobrobiti rada i boravka u našem komadiću zelenog prostora.
Potraga za inspiracijom
Prije nekoliko godina pokrenuli ste časopis Vert koji se bavi pitanjima života u zelenom, posvećenosti prirodi, vrtlarstvom, povrtlarstvo. Što vam je bila inspiracija i mislite li danas s odmakom vremena da je to bila dobra ideja?
– Ideja je krenula iz moje osobne potrebe za inspiracijom kod uređenja vlastitog dvorišta. Kad sam pokrenula Vert, željela sam – pomalo idealistički – promijeniti način na koji se kod nas percipira i koristi vlastiti vanjski prostor jer mi u Hrvatskoj nemamo tu kulturu uređivanja vrtova i okućnica kao neke zemlje na zapadu, niti imamo naviku u njima uživati. Meni su za uređenje vlastite okućnice inspiracija bili strani časopisi i htjela sam prenijeti slične ideje našoj publici pa je i misija Verta ponuditi inspirativne priče svima koji imaju svoj komadić zemlje, okućnicu ili balkon koji žele bolje iskoristiti, ali ne znaju odakle krenuti. A onda sam shvatila kako je vrtlarenje odlična aktivnost za sve koji traže odmak od ekrana, rad rukama koji sve rjeđe prakticiramo, usporavanje i povratak prirodi pa smo svoj fokus proširili i na te teme.
Vert izlazi četiri puta godišnje, svaki broj je tematski veza za pojedino godišnje doba – je li to bila intuitivna odluka ili rezultat pomnog promišljanja?
– S obzirom da pišemo o uređenju vrta, uzgoju biljaka i boravku u prirodi, sezonski ritam u skladu s godišnjim dobima dogodio se vrlo prirodno i odličan je okvir za odabir tema i oblikovanje svakog broja. Fokusirajući se na različite sezone, otkrivamo najbolje od svake i savjetujemo kako iskoristiti svaki dio godine, bez obzira imate li vrt ili tražite ideje za boravak vani.
I časopis i bavljenje vrtom – imaju isto obilježje, zahtijevaju vrijeme, traže posvećenost? Je li to bilo namjerno? I koliko je danas teško pronaći, odgojiti publiku koja je spremna izdvojiti vrijeme kako bi konzumirala sadržaj?
– Slažem se. Čitanje i vrt imaju sličnosti i oboje nas potiču da usporimo, uzmemo vrijeme za nešto što volimo, isključimo se iz užurbane svakodnevice i resetiramo. Mislim da je to jako važno. Čitanje kao aktivnost dokazano smanjuje stres, poboljšava kvalitetu sna, fokus, povezanost i kreativnost te razvija kognitivne sposobnosti poput kritičkog razmišljanja, empatije i introspekcije. Na sličan način djeluje i boravak u vrtu gdje neizostavan rad rukama smanjuje stres i anksioznost te nas vraća u sadašnji trenutak. U tom procesu stvaranja, um se oslobađa od briga i prepušta kreativnosti što je posebno važno danas, kada smo okruženi digitalnim sadržajem i stalnim stimulacijama. Nije uvijek lako pronaći vrijeme za takav odmak i Vert je tu da vas podsjeti na to i potakne vas da se pokrenete, izađete van i resetirate.
Što čitatelje očekuje u ljetnom izdanju?
– Osim priča o vrtovima koje smo ovog ljeta posjetili i oprašivačima kojima u ljetnom broju posvećujemo posebnu pažnju, pozabavili smo se i idejom o popuštanju kontrole, eksperimentiranju i igri u vrtu. Naša se sklonost kontroli i postavljanju granica malo gdje tako jasno vidi kao u urednim linijama povrća na vrtnim gredicama i savršeno pokošenom travnjaku pred kućom, zbog čega smo se ovog ljeta uputili u potragu za nekim novim perspektivama. Počevši od Alison Jenkins koja u engleskom Somersetu eksperimentira s estetikom u povrtnjaku, preko međuusjeva koji nam pomažu suzbiti korove, sve do poznate farme Kumparička gdje se tako lako zaboravlja na vrijeme, otkrili smo alternative disciplini, strogoći i pravilima koja nas inače vode, kako u vrtu, tako i u životu. Pritom alternativa nije odustajanje od svega što smo dosad radili i poznavali, nego osvješćivanje mogućnosti kojih najvjerojatnije nismo niti bili svjesni i podsjetnik na sve ono zabavno i lijepo u vrtu – od prilike da budemo kreativni i radimo stvari na svoj način do prepuštanja ritmovima prirode i rada rukama koje su već zaboravile za što su sve stvorene. Sve ovo vrijedi i za one koji možda nemaju vrt jer se popuštanje kontrole i kreativnost mogu poticati i na drugim mjestima. Izgubite se u prirodi, legnite na travu bez rasporeda ili organizirajte piknik, skočite u neku hladnu planinsku rijeku i krenite u potragu za mirisnim samoniklim biljem Mediterana.
Zeleni zaokret
Vraćamo li se sve više vrtovima i zemlji?
– I meni se tako čini i drago mi je što raste interes za bavljenje zemljom, čeprkanje po vrtu i općenito boravak na zraku, povratak prirodi i rad rukama. Priče koje donosimo u Vertu nude pregršt inspiracije za takav zeleni zaokret i nadam se da ćemo što veći broj čitatelja potaknuti da izađu van i prostor koji imaju učine zelenijim i boljim. Boravak u prirodi i uzgoj biljaka pozitivno utječu na naše zdravlje, posebno mentalno, što je definitivno razlog više da navučemo vrtlarske rukavice i primimo se posla. Boravak među biljkama pa makar u skromnim uvjetima na balkonu ili prozorskoj dasci, potrebniji nam je nego što mislimo.
Za koga je sve vrt, je li za svakoga?
– Uvjerena sam da je vrt za svakoga. I to ne mora biti još jedna obaveza u vašem pretrpanom rasporedu. U vrtu možete i samo odmarati, uživati u zelenilu i resetirati se, a možete i raditi, uzgajati hranu – što god vam trenutno više odgovara. S vremenom će vas vrt i vrtlarenje potpuno obuzeti, ima nešto jako zarazno u tome kad se približite prirodi i biljkama i počnete ih promatrati. Još ako ste pritom neke od njih sami uzgojili, poput predivnog ljetnog cvijeća ili začinskih biljaka koje ćete koristiti u kuhinji, sreća će biti tim veća.
Jeste li pristalica ukrasnih ili korisnih vrtova?
– Osobno preferiram ukrasne vrtove i mislim da su oni odlična opcija za sve koji nemaju vremena ili motivacije za povrtnjak i uzgoj hrane iako kod nas pojam vrta za dokolicu i uživanje još uvijek izaziva čuđenje. Neki me pitaju čemu sav taj trud oko vrta ako od toga nemaš ništa, nije im jasno da vrt može biti nastavak doma, prostor u kojem živimo, družimo se ili samo punimo baterije. Nemamo tu tradiciju poput Britanaca, Francuza, Talijana ili Nizozemaca i prečesto smo kroz povijest zemlju bili primorani koristiti za preživljavanje. Iako vremena danas nisu ni približno teška kao nekad, naš se mentalitet i navike teško mijenjaju pa i dalje tradicionalno biramo biljke kraj kojih smo odrasli. A osim ljepote, ukrasne biljke imaju jednu prednost pred produktivnima – održavanje. Povrtnjak zahtijeva svakodnevnu brigu, zalijevanje, tretmane i povezivanje, dok grmolike trajnice, jednogodišnje cvjetnice, ornamentalne trave i višegodišnji cvatući grmovi ne trebaju toliko angažmana s naše strane.
Mnogi zaziru od vrtlarstva jer ne znaju gdje i kako bi započeli? Što bi savjetovali početnicima?
– Nije lako od praznog travnjaka koji gledate u svom dvorištu preko noći napraviti vrt poput onih koje gledate na društvenim mrežama ili u Vertu, ali to vas ne treba obeshrabriti. Kažu da je najbolje vrijeme za posaditi drvo bilo prije dvadeset godina, a iduće najbolje vrijeme je danas. Isto vrijedi i za vrt jer vrt je proces pa samo krenite. Kao prvi korak savjetujem svima da izvuku stolac ili ležaljku van u svoj vrt i uzmu malo vremena da ga promotre i vide što imaju na raspolaganju. Zapitajte se kako želite koristiti prostor? Koliko vremena imate za boravak vani? Što vam se tu trenutno ne sviđa zbog čega uopće ne izlazite u vrt? Sve su to pitanja koja pomažu da shvatite odakle krenuti. Jednom kad odlučite je li to povrtnjak s rajčicama, cvijeće za vazu, livada za oprašivače ili samo prostor za druženje, kreće najzabavniji dio, odnosno uređenje.
Lekcije iz vrta su životno važne
Mora li nužno vrt biti velik da bi u njemu radili, oplemenili ga i na kraju krajeva uživali? Je li nam dovoljna gredica, dvije u prozoru, na balkonu?
– Puno toga se može napraviti u malom, a balkoni i prozorske klupice su odlična prilika za one koji žele vrtlariti, ali nemaju za to puno prostora ili vremena. I bez obzira na to preferirate li obilje tikvica, bosiljka i artičoka ili su vaš izbor ukrasni grmovi i jestivo cvijeće, vrtlarenje u teglama na balkonu ili prozoru je odličan način da osjetite što to znači uzgojiti biljku, ubrati njen plod, koliko vremena treba za sve to, kako različiti vremenski uvjeti utječu na biljke i kako sve to u konačnici utječe na vas. Možda se zarazite i ohrabrite pokušati isto na nekoj većoj površini.
Putem Verta, pokušavate promovirati povratak zelenom i život u zelenom kao način usporavanja naših ponekad previše užurbanih života, smiraja, svojevrsnu anti stres terapiju i lijek. Ima li vrt uistinu takvu moć?
– Itekako! Puno je pozitivnih doživljaja u vrtu. Od očitih stvari poput boravka na zraku, suncu ili fizičke aktivnosti dok kopamo i sadimo, pa sve do onih manje vidljivih, ali jako važnih efekata. Vrt nas opušta pa nam je nakon samo pola sata provedenih u vrtu ili u prirodi, krvni tlak stabiliziran, kao i razina kortizola u krvi. Boravak među biljkama izrazito pozitivno utječe i na naše mentalno zdravlje. Od rasta samopouzdanja, koje razvijamo manjim i većim uspjesima u vrtu, pa do spoznaje kako smo dio nečeg znatno većeg od samih sebe. Uz to, vrt nam daje priliku da budemo kreativni, da sanjamo i stvaramo neki bolji svijet, što nemamo uvijek priliku u svojoj brzoj i stresnoj svakodnevici. Vrt je jako dobra protuteža boljkama modernog doba poput nestrpljivosti, ali i odugovlačenja. Onima koji su navikli dobiti sve odmah, vrt otkriva užitak odgođene gratifikacije i uči ih strpljenju jer što god pokušali, prirodu ne možemo požurivati. Kad posadiš sjeme, moraš strpljivo čekati da izraste u veliku biljku, danima, tjednima, možda čak i mjesecima. Ali kad ta biljka stasa i zasja u svom punom sjaju, jasno je kako se čekanje isplatilo! S druge strane, vrt pomaže i onima koji su skloni odugovlačenju. U vrtu si ne možemo dopustiti odgađanje posla jer ako propustimo posijati svoje omiljene povrtnice u vrijeme sjetve, kasnije nećemo imati ništa za berbu. Sve to kasnije iz vrta prenosimo u svoju svakodnevicu i lakše se nosimo s izazovima.
Bilo da razmišljate kako započeti, aktivno se bavite vrtlarstvo i povrtlarstvom ili ste pak samo željnim štiva uz koje ćete usporiti i naučiti nešto pokloniti dobra je vijest da se časopis Vert u Dubrovniku može kupiti u cvjećarnici Kike.
FOTO: Martina Morović, Luka Brajković
