Svim djevojkama i ženama čestitamo Međunarodni Dan žena! Na današnji dan obilježava se borba žena za pravo glasa za politička i ekonomska prava, koja je započela početkom 20. stoljeća, ali se i danas nastavlja.
-Žene su i dalje potplaćene. Prosječna plaća muškaraca iznosi 6.925 kuna, što je čak tisuću kuna više od mjesečnog prihoda žena (5.906 kuna), a osobito su potplaćene radnice u uslužnim djelatnostima, turizmu i ugostiteljstvu te prodaji.
Zanimljivo, najveće razlike u plaći pronalazimo među onima s najvišim stupnjem obrazovanja – žene s završenim postdiplomskim studijem ili MBA poslovnom školom imaju 23% niže plaće u odnosu na jednako obrazovane muškarce.
Također, umjesto da se jaz u mjesečnim primanjima smanjuje s godinama radnog iskustva, on se povećava.
Naime, razlika u plaći muškaraca i žena s manje od godinu dana iskustva iznosi 12% u korist muškaraca, među onima s 3 do 5 godina staža raste na 14%, a najveći nesrazmjer (15%) pronalazimo kod zaposlenika s više od deset godina iskustva, podatci su portala MojPosao.
A kako je počela ženska borba za ravnopravnost, koja je smisao obilježavanja Dana žena?
Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.
Godine koje su prethodile obilježila je snažna spolna segregacija i mali postotak zaposlenih žena u industrijski razvijenim zemljama. One koje su bile zaposlene radile su u vrlo lošim uvjetima i za iznimno male nadnice.
1903. SAD – Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su također podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women’s Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u političkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.
1908. SAD – Zadnje nedjelje u veljači 1908. godine, američke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omogući ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politička i ekonomska prava. Slijedeće je godine u demonstracijama na Mannhatnu sudjelovalo 2.000 ljudi.
1909. SAD – Te su godine radnice zaposlene u tekstilnoj industriji organizirale generalni štrajk. Oko 30.000 radnica trinaest je tjedana štrajkalo za bolju plaću i bolje uvjete rada. Liga ženskih sindikata platila je jamčevinu za uhićene i financijski potpomogla štrajkaški fond.
1910. SAD – Dan žena prihvatile su socijalistkinje i feministice diljem SAD.
1910. – Kopenhagen – Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao međunarodni praznik.
U to je vrijeme Njemačka socijalistička partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na međunarodni socijalistički pokret, osobito Clara Zetkin. Potaknuta događanjima i akcijama američkih radnica ona je uobličila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu žena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalističkih partija, klubova radnica, te tri žene koje su bile izabrane u Finski parlament.
Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obilježavanje Dana žena.
Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava.
Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN je službeno počeo obilježavati Međunarodni dan žena.
Hrvatske državljanke zajedno s ostalim ženama u sklopu Jugoslavije 1945. politički su izjednačene s muškarcima, odnosno dobile su pravo glasa na izborima.
