19 C
Dubrovnik
Naslovnica Lifestyle REPORTAŽA: Upoznajte novu "industrijsku zonu" kreative!

REPORTAŽA: Upoznajte novu “industrijsku zonu” kreative!

Prije nešto više od mjesec dana mladi su dobili nove prostore za stvaranje novih ideja i projekata, kao rezultat civilno-javnog partnerstva udruga i Grada Dubrovnika. Centar za mlade Dubrovnik tako je sada smješten na novoj adresi, u Luci Dubrovnik, točnije na prvom katu u zgradi od kolodvora. Pristup zgradi nije baš reprezentativan, prije bih rekla kako se ulazi u nekakavu industrijsku zonu s obzirom na tamu i skladište s desne strane prilaza. Radnici iz skladišta rekli su mi kako su mladi na kraju prolaza. Zar mladi uvijek moraju biti zadnji, pomislih. Da mladi nisu uvijek zadnji razuvjerio me prostor od skoro 500 kvadrata gdje su različite udruge dobile svoj ured, ali i prostor za kreativnost, umrežavanje, educiranje i suradnju mladih. 

Na samom početku mladi su mi rekli kako je to bila jedna velika prostorija za skladište, a koju je preuredila prema prijedlozima udruga i Grada Dubrovnika, arhitektica Petra Špilj. Grad je u preuređenje i opremu uložio milijun i pol kuna, a Petra je volonterski nacrtala gdje će što biti, odnosno ukomponirala je urede, ali i prostorije koje će služiti za druženje mladih ljudi. U Centru za mlade trenutno djeluje devet udruga, moja prva stanica bila je Udruga za mlade Maro i Baro. Tu me dočekala predstavnica Udruge, Mirna Jokić.

-Udruga je nastala 2014., trenutno nas je troje u udruzi, to su još Belinda Marić i Nikša Sentić, ali tu je i naša profesorica psihologije Suada Salčić koja vodi Psihološko savjetovalište kroz program Udruge Maro i Baro. Mi smo fokusirani prvenstveno na mlade, prvi projekt s kojim se krenulo i što još uvijek traje je Informativni centar za mlade – Informadur, koji se ujedno sastoji i od portala te radijske emisije na UNIDU radiu Ura od Informadura, a koju vodi naš Nikša. U sklopu ovoga projekta organiziramo radionice i edukacije, u razgovoru i druženju s mladima osluškujemo njihove potrebe i tako kreiramo program – kazala je Mirna.

Mirna Jokić

-Upravo iz takvih potreba pokrenuli smo Savjetovalište 2017. Pokazala se potreba kako mladi trebaju takvo što zbog određenog stupnja anksioznosti, socijalne neprilagođenosti i drugih problema, a ne žele ući u zdravstveni sustav, ne žele uputnicu niti u bolnicu na savjetovanje, i često je to skupo. Savjetovalište trenutno odlično funkcionira, imamo i prilagođen prostor upravo za to, ima posla i za još jednog psihologa jer je odaziv veliki, ali nažalost nemamo dovoljno financijskih sredstava da bi ga i zaposlili – dodala je.

Mirna Jokić

Mirna je inače po struci diplomirani arheolog, a u udruzi je skoro tri godine. Voli rad s mladima i dinamiku koja je prisutna. Radeći s mladima primijetila je kako su u nedostatku informacija poput toga što su krediti, što su bruto i neto, te kada primaju plaću što trebaju znati. 

-Upravo iz tih razloga nekoliko godina smo radili edukacije financijske pismenosti, predavanja Tonija Miluna bila su jedna od najposjećenijih. Ove godine smo pokrenuli nutricionističko savjetovalište, i već smo popunjeni. Sve što radimo je besplatno za mlade, a financirano je iz različitih projekata ili se odrađuje volonterski. Radimo naravno i na socijalnoj komponenti, te tako organiziramo večer društvenih igara, a volimo ubaciti i kreativni aspekt pa smo tako imali Festival ulične umjetnosti gdje su djeca mogla pokazati svoju kreativnost. 

Mirna Jokić

Profesorica Suada Salčić koja vodi Psihološko savjetovalište u Centru za mlade, također u izvanastavnim aktivnostima radi s mladima koje zanimaju teme iz psihologije.

-Pored uobičajenog rada u psihološkom savjetovalištu kroz udrugu Maro i Baro, a pod mojim vodstvom u savjetovalištu se vikendom okuplja veliki broj srednjoškolaca  (uglavnom gimnazijalci) koje zanimaju teme iz psihologije. Radimo manje istraživačke projekte, radionice, družimo se, putujemo…Korona nam je poremetila mnoge planove, ali s početkom školske godine spremni smo i za nove projekte u Centru, i krećemo uskoro! U takve aktivnosti uključeni su mladi od 16-20 godina, a u Centru kvalitetno provode dio slobodnog vremena. Istina, rad jeste volonterski, ali je druženje ugodno i ostavlja divne uspomene – kazala je prof. Salčić.

Prostorija za Psihološko savjetovalište
Prostorija za Psihološko savjetovalište

Korona nije zaobišla ni mlade, pa su tako srezana sredstva za određene projekte, jedan od njih je Kreativni atelje, koji je bio zamišljen da mladi koji su završili Umjetničku školu imaju svoga mentora i prostor gdje će nastaviti raditi i usavršavati se, ali i svi ostali zainteresirani. 

Prvi susjedi Udruge Maro i Baro je Udruga Bonsai i Volonterski centar Dubrovnik. S mirisom kave u svome uredu dočekala me voditeljica Anja Marković. Atmosfera u Centru je opuštena, mirna i ona “industrijska zona” s početka totalno je izgubila smisao. Anju poznajem od prije, jer sam tijekom studiranja i volontirala, a što mi je omogućilo ostvarivanje novih kontakata, pomoglo u profesionalizaciji struke kojom se bavim, a naučilo me i tome kako je dobro pomoći zajednici, ali ne uvijek za novce već za ono nematerijalno i duhovno koje dobiješ zauzvrat.

-Udruga Bonsai je udruga za razvoj civilnog društva, ali je njen najvažniji dio program lokalnog Volonterskog centra. Bonsai postoji od 2008., a Volonterski centar od 2010., razlika je u tome što je Centar na usluzi svima koji žele volontirati, on podrazumijeva volontersku burzu, služi za edukacije, istraživanje, zagovaranje, lobiranje i promociju vrijednosti volonterstva. Volonterski centar je na usluzi građanima, a volonterski programi Udruge Bonsai među kojima su npr. Subota za učenje, Festival Treće uho služe misiji udruge. Bonsai se ne bavi samo razvojem volonterstva, već i neformalnom edukacijom posebno usmjerenom na mlade. Vizija udruge je inkluzivno društvo u kojemu pojedinci razvijaju svoje osobne potencijale i društvo u cjelini, a kroz povezivanje, neformalnu edukaciju i aktivno uključivanje. 

Što bi uključivala neformalna edukacija?

-Što se tiče neformalne edukacije, u lokalni program stavili smo neke stvari koje su prilično paralelne s građanskim odgojem. Radit ćemo uskoro Akademiju političkog razvoja, i to je prvi puta da takvo nešto dolazi u Dubrovnik. To je prilika za podizanje građanskih kompetencija mladih, a s obzirom na Covid ograničili smo se na 20 mladih ljudi iz Dubrovačko–neretvanske županije. Polaznike regrutiramo iz više različitih kategorija: politika, mediji, poduzetnički sektor,  te znanost, kultura i udruge. Mladi ljudi će imati priliku naučiti kako funkcionira politika, što je važno, od participativnog odlučivanja i budžetiranja, kulture dijaloga, mjerenja vrijednosti volontiranja, a ujedno će se i umrežiti – odgovara Marković.

Još jedan hvalevrijedan potez Udruge Bonsai je svakako i Živa knjižnica.

-Živa knjižnica je koncept za koji je Bonsai akreditiran, a nastavljamo ga i dalje raditi u projektu Ujedinjene generacije s Centrom za karijere mladih Dubrovnik i drugim partnerima. Riječ je o alatu za borbu protiv marginalizacije, predrasuda i diskriminacije. 

S obzirom kako je Anja dugo u civilnom sektoru, logično mi je postaviti pitanje,kakav je odaziv mladih, žele li biti volonteri i na neki način doprinijeti zajednici u kojoj žive?

-Sve ovisi, ako se dogovori dobra suradnja onda je odaziv dobar, što znači ako surađujemo sa školama onda odaziv bude svakako veći. Sada imamo i puno bolje i ljepše uvjete, dobili smo jedan zamah i samo je pitanje hoćemo li odlučiti i iskoristiti ga, na svima je odgovornost. Moram priznati da bi bilo više mladih, za to moraju postojati i bolje mogućnosti, a to se sada već nekim dijelom ostvaruje. Dolazili bi mladi i više da postoji kontinuirana prilika i stabilnost, ne možemo imati stabilnost kada nam dvije i pol godine dolazi rješenje o projektu, a nakon što se sve predalo. No, stavljanje prostora u funkciju i stavljanje Centra za mlade u lokalni program i gradski proračun su nekakvi počeci – kazuje mi voditeljica Anja Marković koja ima dugogodišnje iskustvo u radu u civilnom sektoru, a trenutno okuplja oko 70 volontera i 12 članova.

Dodaje kako programi i projekti nastavljaju istim tempom, samo što je sve prilagođeno Covid situaciji. 

-Uskoro ide i jedna humanitarna aukcija uz suradnju prof. Ivane Bratoš iz Umjetničke škole, gdje će se prikupljati novci za školu u Ugandi gdje djeca nemaju ni prozore na školi. Inače prof. Bratoš je posjetila tu školu te je upoznata sa svim detaljima. Tako da aktivnosti idu, bit će prilagođene, samo smo trenutno odustali od očekivanog proširenja – kazala je Marković.

U Centru za mlade ne rade samo mladi, doživjela sam to kao spoj iskustva i znanja s voljom i motiviranošću mladih. Koračajući naprijed stigoh do ureda u kojemu zajednički djeluju Centar za karijere mladih Dubrovnik i Udruga KORAK. Tu su me dočekale u radnoj atmosferi Ivana Grkeš i Angela Gverović. 

Ivana Grkeš i Angela Gverović

-Udruga Centar za karijere mladih postoji već pet godina, imamo sedam aktivnih članova, ja sam inače zadužena za pisanje projekata, a ono što je naša primarna djelatnost je promoviranje poduzetništva mladih, promicanje samozapošljavanja. Naša vrata su otvorena mladim ljudima koji imaju svoje poslovne ideje, a mi ih usmjerimo koje su njihove mogućnosti. Ako se žele aktivirati u projektnom sektoru da im pomažemo pisati projekte, što bi bio projektni inkubator. S druge strane mladi mogu doći i samo po informacije. CKM je bio partner brojnim lokalnim udrugama, najznačajnija suradnja je bila s Erasmus Student Networkom Dubrovnik na projektu Uni Active. Unutar toga projekta CKM je proveo Projektni inkubator tijekom kojeg je napravljeno šest različitih prijedloga s mladim ljudima. Želimo napraviti pilot program koji će se sustavno provoditi. Također razvijamo sektorsku i međusektorsku suradnju, najvažnija suradnja nam je ovdje u Centru za mlade gdje i drugim udrugama nastojimo pružiti informacije – pojašnjava Ivana Grkeš.

Sljedeći korak im je, kako Ivana navodi proučavanje načina samofinanciranja Centra za mlade, jer im je to jako važno za održivost. 

-Korona nam je pokazala da je jako teško ovisiti samo o lokalnom i nacionalnom proračunu. Isto tako se želimo profesionalizirati u pisanju europskih projekata. CKM je nositelj projekta Ujedinjene generacije koji bi trebao uskoro početi s provedbom, a radi se o projektu financiranom iz Europskog socijalnog fonda u iznosu nešto malo manjem od dva milijuna kuna, u koji je uključeno nekoliko lokalnih udruga. Projekt se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, cilj je da udruge mladih i za mlade zajedno sa svojim članovima provode aktivnosti s umirovljenicima tako da mladi nauče umirovljenike vještinama koje su karakteristične za moderno doba. S druge strane umirovljenici mogu prenijeti na mlade svoje stečene vještine. Neke od aktivnosti koje ćemo raditi s umirovljenicima su npr. edukacija vezana uz informatiku, plesne večeri, fitness za umirovljenike, boćarski turnir, bit će to zabavnog, ali i edukativnog karaktera.

Obraćaju li vam se mladi i koliko često?

-Mladi kod nas često dolaze nekako neposredno, mi rijetko organiziramo javna događanja kao što su edukacije, mladi ili čuju ili dođu po preporuci. Traže obično nekoga tko se bavi pisanjem projekata, ljudi još uvijek nisu upoznati što projekt jest i što se s projektima može, a što ne može financirati. Ljudi često imaju percepciju kako je to jednostavno, da se napišu dvije rečenice i dobiju se novci. Taj proces je puno kompliciraniji, a još je kompliciranija provedba i samo izvještavanje. Jučer je jedna djevojka tražila pomoć oko prijave na Erasmus program, pružila sam joj sve informacije, dobila je moj kontakt i daljnju podršku u koracima pisanja, tako da, tu smo. To su dobri projekti na početku gdje mladi mogu naučiti dosta toga, oni kada uoče neki problem, sastave projekt i onda dobiju određena sredstva za rješavanje toga problema. Kroz pet godina teško je kvantificirati koliko je mladih prošlo kroz udrugu, ali sigurno preko 40 njih je aktivno sudjelovalo u pisanju projekata, u provedbi aktivnosti ili nekom drugom segmentu. Često dobivamo i upite pogotovo od naših studenata – objašnjava Ivana iz Udruge CKM.

Zahvaljujući Centru za karijere mladih Dubrovnik i Udruzi KORAK studenti će u ruci uskoro moći imati vodič namijenjen upravo njima.

-Vodič za brucoše će biti tiskani i pdf vodič u kojemu će na jednom mjestu biti objedinjene sve informacije vezane za studentski dom, menzu, za lokalni prijevoz, bit će informacije o lokalnim udrugama, o mogućnostima volontiranja. U vodič će biti uključen  i privatni sektor gdje će se lokalni poduzetnici moći reklamirati, moći će ponuditi studentima određeni popust ili usluge. Na kraju vodiča bit će kuponi koji će studenti moći koristiti, kako lokalni tako i svi ostali koji dođu studirati u Dubrovnik – pojasnila je Ivana sadržaj vodiča.

Riječ je preuzela kolegica za susjednim stolom, Angela Gverović iz Udruge KORAK.

-Udruga KORAK osnovana je 2018. Od strane nekoliko entuzijasta koji su se okupili radi zajedničke ideje koja počiva na temeljima ekologije, zaštite okoliša, održivog razvoja i društvenog poduzetništva.  Sama inicijativa je nastala prilikom sudjelovanja u kreiranju lokalne strategije za mlade koja se zove Mladi i grad skupa. Naša Udruga usko surađuje s Centrom za karijere mladih s kojima smo i partner i suradnik na brojnim projektima i aktivnostima. 

Ova udruga svakako će biti jedna od važnijih ako ispune zadane ciljeve u kojemu je okoliš prioritet pa ćemo uz njihovu pomoć i volontersku pomoć građana uspjeti možda dobiti neke nove javne površine, a koje su do sada bile zapuštene. 

-Do sada smo davali prijedloge vezane za teme održivosti, ekologije, zaštite okoliša…Sudjelovali smo u provedbi projekta Adria Awareness s CKM-om, a samostalno smo proveli projekt Zeleni plan koji je financiran od strane Grada. To je bila ekološka akcija koju smo proveli krajem prošle godine gdje smo čistili prostor oko Čingrije. Cilj KORAKA je stvoriti kontinuirane programe volonterskih akcija čišćenja, jer u gradu postoji jako puno prostora koji su potpuno zapušteni i nekako kao da su izvan fokusa građana, a mogle bi se koristiti u nekakve javne svrhe i slično. Također uz ovo, voljeli bi još više mladima približiti društveno poduzetništvo, kako bi uvidjeli sve njegove karakteristike kao što je npr. rad s ranjivim skupinama, rad s osobama s invaliditetom i slično – kazala je Angela Gverović koja je dodala kako ih je u udruzi sve skupa pet članova, a tu su još Emilio Butigan, Marko Žmirak, Ivana Grkeš i Iva Žmirak. 

Angela Gverović

Prolazeći kroz dugi hodnik koji spaja urede, može se primijetiti industrijski dizajn unutar samog prostora, pomalo se zadržao duh nekadašnjeg skladišta. Vjerujem kako će sve većim dolaskom mladih taj duh prevladati entuzijazam i volja za napretkom. Na korištenje imaju i zajedničku kuhinju, kao i jednu veliku prostoriju gdje svatko od mladih može doći i koristiti za učenje ili slično. 

Čim uđoh u prostoriju i vidjeh isprintane zaštitne vizire znala sam da je to prostor Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Ona je itekako poznata dubrovačkoj javnosti, a ponajviše dječici koja su pohađala njihove kreativne radionice. 

-Zajednica tehničke kulture Dubrovačko–neretvanske županije broji 35 udruga, a Grada Dubrovnika 20, a uz udruge tu su i klubovi mladih tehničara te učeničke zadruge pri osnovnim školama. Dogodine nam je već 75 godina kako djelujemo. Zajednice provode različite radionice, a također sve udruge članice imaju vlastite radionice i aktivnosti – kazao je tajnik udruga, Tomo Sjekavica.

Tomo Sjekavica

S kojim uzrastom djece najčešće radite, koje radionice su bile najposjećenije i kakve su reakcije djece?

-Radimo s djecom od vrtićke dobi, osnovnoškolcima, srednjoškolcima, studentima, ali i građanima. Najveći odaziv obično imamo od učenika osnovnih škola. Zadnje smo u Centru imali dva mini ciklusa crtanja 3D olovkama, u kolovozu i rujnu na radionicama je sudjelovalo preko 200 djece. Svakako sve radionice vezane uz tehničku kulturu su zanimljive i djeci i mladima jer je tu uvijek prisutan praktičan rad, a ono što naprave mogu ponijeti doma, mogu se pohvaliti prijateljima, roditeljima i drugima. Tako da oni prenoseći svoje znanje tako potaknu i svoje prijatelje da dođu. 

A što uopće u tom kontekstu možete raditi s vrtićkom djecom?

-S vrtićkom djecom smo ove godine pokrenuli program radionica robotike i programiranje bez ekrana, nabavili smo setove robota Cubetto koji su prilagođeni za od tri pa na više godina. Ne želimo odmah djecu privući za računala prije nego što je potrebno, nego da kroz rad s robotima nauče određene stvari. Potiče se računalno razmišljanje, a kasnije sami moraju rješavati zadatke, osmisliti algoritam i onda isprogramirati tako da definiraju hoće li se robot micati naprijed, nazad, lijevo ili desno.

Inspiraciju za organiziranje radionica i edukacija, Sjekavica kaže kako pronalaze na različitim sajmovima kako u Hrvatskoj tako i svijetu. Dodaje kako radionica za našu djecu i mlade ne nedostaje, dapače održavaju se češće nego u nekim drugim hrvatskim gradovima. Prilagodili su se i novome „normalnom“ te s aktivnostima i dalje nastavljaju, ponosno će Tomo Sjekavica.

Udruge koje još djeluju u Centru za mlade, a koje nisam zatekla jer neki od njih imaju svoje poslove i tu su volonterski su: Udruga Luža – koja radi na promociji medijske kulture i Udruga RC modela Dubrovnik – koja djeluje na području tehničke kulture odnosno na području graditeljstva, modelarstva i maketarstva.

Udruga Luža je jedan od organizatora međunarodnog filmskog festivala djece i mladih DUFF do 20 godina. Ujedno organiziraju filmska predavanja i radionice za mlade, a sve s ciljem stvaranja kreativnog radnog okruženja unutar kojega ohrabruju mlade za slobodno iskazivanje vlastitih stavova i zamisli te nesputano istraživanje medijskog prostora primjerenog njihovom talentu i sklonostima.

Za Udrugu RC Modeli Dubrovnik možemo reći kako se prvenstveno bavi autima na daljinsko upravljanje. Svakako valja istaknuti kako njihovi članovi imaju vrhunske rezultate na državnim prvenstvima, a sam predsjednik udruge Dario Lovrinčević nastupio je na svjetskom prvenstvu RC modela održanom prošle godine u Portugalu.

Moji posljednji sugovornici svakako nisu i najmanje važni, a radi se o UR Institutu. 

U njihovom uredu vlada kreativni nered, još uvijek se smještaju i postavljaju stvari na svoja mjesta. Dočekali su me širokog osmijeha Petra i Gjino. Gjino je predsjednik Udruge, no kako se Petra tu našla?

-Trenutno sam ovdje kao pomoćni administrator, ali mene su oduvijek zanimale prirodne znanosti i htjela sam saznati malo više o tome. U školi nismo imali baš te mogućnosti, niti smo mogli raditi ikakve eksperimente. Gjino nam je jednom došao predavati u školu, prenio nam je svoja iskustva, mene je to zaintrigiralo i tako sam već četiri godine u udruzi. Sve što sam naučila tu sam mogla i primijeniti. Klub mladih znanstvenika službeno djeluje od 2015., a sastajali bi se na radionicama svake subote. Meni je najzanimljiviji bio ciklus radionica o zaraznim bolestima, to mi je sve pomoglo da upišem Medicinski fakultet – kazala je Petra Bašić, koja uskoro ide u Zagreb na fakultet.

Petra Bašić

Dok sjedimo u pravom malom laboratoriju, predsjednik UR Instituta Gjino Šutić opisao je što oni to sve rade.

-UR Institut bavi se istraživanjima i edukacijskim projektima u području eksperimentalne primijenjene znanosti poglavito biotehnologije i eksperimentalne elektronike te umjetnosti vezane uz znanost. U Centru za mlade na cjelogodišnjoj razini nudimo više programa, Klub mladih znanstvenika što je program mentoriranja mladih u razvoju vlastitih i zajedničkih ideja, imamo edukacijski program bioelektronička akademija, i s tim ciklusom započinjemo u listopadu. Namijenjena je mladima od 15 do 30 godina. Tu je i STEM radionica u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture koja je namijenjena najmlađima, od sedam do 11 godina gdje se kroz igru upoznaju s različitim znanstvenim domenama. Djeca se znaju uplašiti formulama iz kemije pa onda stvore averziju prema tome, a poanta programa je stvoriti ljubav prema znanosti od najranije dobi. Uz navedeno, mladima UR Institut u suradnji s Udrugom za mlade Maro i Baro provodi već spomenuto nutricionističko savjetovanje.

Što je sve ovo oko nas gdje sada sjedimo, kakav je ovo laboratorij i što tu sve istražujete i promatrate?

-U sklopu Centra imamo tri vlastita prostora, jedan je biotehnološki laboratorij u kojemu radimo istraživanja i edukacije vezane uz biološko inženjerstvo, jedan je mehatronički laboratorij u kojemu radimo istraživanja vezana uz eksperimentalnu elektroniku, ali i robotiku. U trećem prostoru je ured i kibernetički laboratorij u kojemu kompariramo povijesni razvoj računalne znanosti i razvijamo temelje nove generacije računala. Mladi su podjednako zainteresirani za sve, a možda biološko inženjerstvo je nešto malo više zanimljivije jer u Dubrovniku ne nudi nitko nešto takvo, a i na razini Hrvatske smo među rijetkima koji pružaju sve ove programe.

Petra Bašić i Gjino Šutić

-Djeca i mladi u formalnom obrazovnom sustavu susreću se isključivo s bazičnim znanostima, dok, ako se želi raditi kao inženjer i baviti suvremenom znanošću, te prakse nadilazimo i prelazimo nekakva interdisciplinarna područja koja putem školskog programa mladi ne mogu upoznati, a mi im nastojimo sve to približiti – detaljno je opisao rad UR Instituta Gjino Šutić. 

Petra Bašić i Gjino Šutić

Udruge unutar Centra za mlade su šarolike, neke su hobističke koje djeluju u večernjim satima, a neke su profesionalne koje djeluju na svakodnevnoj bazi i imaju svoje zaposlenike. Njihovo djelovanje, podučavanje i educiranje škole ne mogu nadoknaditi, baš zato su udruge i potrebne društvu. Društvu koje će stvarati mlade kreativce, potaknuti ih na društveno djelovanje i rješavanje problema u lokalnoj zajednici, podići svijest o volontiranju, a ujedno i podizati svijest o važnosti civilnog sektora koji itekako treba veća ulaganja i viši stupanj zastupljenosti kako u lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Znanje i vještine koje mladi mogu postići u Centru za mlade neprocjenjivo je, neotuđivo i prijeko potrebno.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

PONOVNO OBOREN CRNI REKORD: Potvrđena 1424 nova slučaja zaraze, preminulo 11 osoba

U posljednja 24 sata zabilježena su 1424 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6459,...

Završetak edukacije „Podizanje kolektiva“ u Dječjem vrtiću Župa dubrovačka

Dana 16. i 17. listopada 2020. godine, održana je četvrta - ujedno i posljednja, radionica „Priprema odgajatelja za rad s roditeljima“, u sklopu edukacije „Podizanje...

Župan o dugu bolnice: Očekujemo pomoć Ministarstva zdravstva, HZZO-a i Vlade

Župan Nikola Dobroslavić komentirao je danas dug OB Dubrovnik prema veledrogerijama i obustavu isporuke lijekova. Župan je kazao kako županija nema potrebna...

DNŽ: Zabilježeno 27 novih slučajeva – od toga 22 osobe iz Dubrovnika

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 27 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o deset muških i 12 ženskih osoba iz Dubrovnika...

Dubrovnktv.net

SUSRETI UTORKOM/ Božo Lasić, konavoski načelnik: Konavle su po mnogo čemu uzor

O budućnosti konavoskog polja, mladim konavoskim poljoprivrednicima, ekološki (ne)osviještenim Konavljanima, reciklažnom dvorištu i novom pročistaču otpadnih voda, HDZ-u i kandidaturi za još...

ETO NAS: s arheologom Domagojem Perkićem

Na Pelješcu u mjestu Zakotarac arheolozi su pronašli izniman nalaz grčko-ilirske kacige, kao i brojne druge vrijedne grobne priloge, dijelove nošnje te...

U Grad stigla prva grupa Amerikanaca ove sezone

Agencija Katarina Line u Dubrovnik je dovela i ostvarila prvu grupu Amerikanaca u ovoj teškoj sezoni. Grupa od 31 Amerikanaca iz...

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić