Povodom blagdana Svete Luce, zaštitnice vida, svi ovih godina do sad smo govorili o očnim bolestima kao što su mrena ili katarakta, glaukom, promjene na oku vezane za šećernuu bolest, promjene u makuli ili žutoj pjegi. Ove godine je jedna aktualna tema vezana za moderno doba koje je sa sobom donijelo ovisnost od kompjutera, mobilnih telefona, video-igrica i elektronskih knjiga.
Zbog pandemije više vremena provodimo kod kuće ispred ekrana, radimo on-line, nastava i obrazovanje ide on line, razgovori sa prijateljima također, vjerojatno ne možemo ni zamisliti dan bez mobitela, računala ili televizije. Prema istraživanjima, prosječna osoba provede šest sati dnevno ispred ekrana, a mlađe dobne skupine i do devet sati. Nažalost ta suvremena tehnologija utječe i na naše zdravlje i zdravlje našeg oka. Prema navodima Američke optometrijske asocijacije 70-75% onih koji rade na kompjuteru imaju neke probleme s vidom koji se nazivaju sindrom kompjuterskog vida (Computer VisionSyndrome).
Najčešći simptomi na koje se ljudi žale su glavobolja, zamagljen vid, bol u vratu, umor, zamor očiju, nadražene i suhe oči, težina u kapcima, nelagoda pri nošenju kontaktnih leće i problemi u ponovnom fokusiranju pogleda. Ti simptomi mogu biti pogoršani neadekvatnim osvjetljenjem, smanjenom učestalosti treptanja što isušuje oči, pa čak mogu dovesti do pojave makularne degeneracije i gubitka vida. Sve to utječe na radnu sposobnost i koncentraciju.
Kako možemo ublažiti tegobe?
Važno je da namjestite monitor tako da prozorsko svjetlo dolazi sa strane umjesto sprijeda ili pozadi. Stolnu lampu, treba postaviti tako da ne blješti u oči ili ekran kompjutera. Udaljiti ekran kompjutera nekih 50-70 cm od očiju. Potrebno je namjestiti svjetlost na ekranu kompjutera, veličinu i boju slova da pružaju komfor.
Čestim treptanjem ili korištenjem umjetnih suze tijekom rada smanjujemo isušenost oka . Potrebno je praviti česte pauze, trebalo bi se pridržavati pravila da svakih 20 minuta, na 20 sekundi fokusiramo pogled u daljinu ( 20 stopa ili 6 m). Operateri na kompjuteru, s punim radnim vremenom, trebalo bi da na svakih sat vremena prave desetominutne pauze kako bi smanjili naprezanje oka.
Danas postoje filteri za plavo svijetlo, mogu se nabaviti za mobitele, tablete i računala te štite vaše oči i vid od značajne količine plavog svjetla. Računalne naočale također mogu biti dobra zaštita od plavog svjetla. Ovakve naočale mogu imati slojeve koji štite od zablještenja s površine ekrana pri čemu se slika doima mirnijom, a rad postaje lakši i ugodniji. Žute polikarbonatne leće pružaju kompletnu zaštitu od plave svjetlosti. Noviji uređaji, bez obzira na to je li riječ o mobitelima, tabletima ili televizorima, obično imaju ugrađen oku ugodan način prikaza slike. Krije se pod nazivom eyecomfort, night mode i slično. Kada je uključen, filtrira plavu svjetlost i automatski podešava svjetlost u odnosu na okruženje.
Ono što za naše oko predstavlja problem je količina plave svjetlosti koja ulazi u oko. Valna duljina plavog svijetla je 380- 500 nm, sto ga čini najsnažnijim svijetlom vidljivog spektra koje prolazi kroz leću i rožnicu i pada direktno na mrežnicu. Iako je količina svjetlosti koju emitiraju digitalni zasloni doista mnogo manja od one sunčeve svjetlosti, sada provodimo više vremena ispred ekrana ne znajući posljedice kumulativnog učinka ove male doze zračenja na oči. Rizik od plavog svjetla možda predstavlja veći zdravstveni rizik za djecu i mlade (mlađe od 20 godina) koji su posebno osjetljivi jer imaju vrlo bistru leću, a samim tim i minimalnu plavu filtraciju. Značajan je podatak da danas djeca sve ranije počinju koristiti digitalne, a skoro jedna trećina njih ima manje od dvije godine. Tinejdžeri u prosjeku provedu 9 sati dnevno ispred raznih digitalnih uređaja, uključujući TV, mobilne uređaje, kompjutore i tablete.
Plavo svjetlo koje emitiraju uređaji osigurava dobro osvjetljenje te može pojačati osjećaj dobrog raspoloženja. To bi moglo objasniti zašto djecu toliko privlači svjetlost raznih uređaja. Njihove još nedovoljno sazrele oči nisu razvile zaštitne pigmente koji bi filtrirali dio plave svjetlosti koja dolazi cijelo vrijeme kroz zaslon uređaja.
Među vodećim rizicima izloženosti plavoj svjetlosti je smanjenje izlučivanja melatonina, hormona koji je odgovoran za spavanje, a nedostatak dubokog sna može dovesti do problema u ponašanju te koncentraciji, a samim tim utječe i na rezultate u školi. Preporuča se da bi bilo dobro ugasiti uređaj najmanje jedan sat prije polaska na spavanje.
Treba naglasiti da i svakodnevnom prehranom možemo također utjecati na zdravlje naše makule odnosno dijela mrežnice koji je odgovoran za centralni vid. Lutein i zeaksantin su prirodne sastavnice makule i njihova zadaća je filtracija štetnog plavog svjetla koje može oštetiti makulu. Naše ih tijelo ne može samo proizvesti, zato ih trebamo uzimati hranom ili dodacima za prehranu. Prisutni su u zelenom lisnatom povrću (špinatu, kelju, zelenoj salati, poriluku, brokuli), grašku te žumanjku jajeta. Zeaksantin je karotenoid koji daje boju paprikama, kukuruzu i mnogim drugim biljkama.
Svakako da je detaljan pregled očiju najvažnija stvar koju bi trebalo napraviti u sklopu prevencije ili tretiranja problema s kompjuterskim vidom. Korisnici računala trebali bi obaviti očni pregled bar jednom godišnje. Ukoliko roditelji posumnjaju na i najmanji problem s vidom kod djece, preporuča se što hitnije javiti oftalmologu, jer se čak do 80% informacija i gradiva u školi i svijetu oko nas prikupljaju vizualno. Zbog toga je potrebno ispitati vidnu oštrinu i pobrinite se da su računala koja koriste vaša djeca namještena na pravu udaljenost i svjetlinu.
prim.mr.sc. Jadranka Katušić Bašić, dr med
Poliklinika za očne bolesti Katušić
Miljenka Bratoša 28, Dubrovnik
telefon 020311163
sponzorirani članak
