31.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 14 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiPetar Baničević, predsjednik Udruge Rina Mašera: najveća briga roditelja je što će...

Petar Baničević, predsjednik Udruge Rina Mašera: najveća briga roditelja je što će biti s njihovom djecom kad njih više ne bude…

U Ulici od čempresa 6 smjestila se kuća u kojoj stanuje ljudskost u punom smislu te riječi. U njoj je smještena Udruga Rina Mašera, udruga koja već 65 godina brine i skrbi da osobe s intelektualnim poteškoćama dio dana provode u nekim primjerenim aktivnostima uz osjećaj obiteljskog okruženja i brige.

Udruga koju već 33 godine uspješno vodi prof. Petar Baničević je pokrenula proceduru za izgradnju dormitorija u đardinu kuće za smještaj korisnika od najveće potrebe. Jer, najveća je i vječna briga roditelja jece koja ne mogu ostvariti samostalni život, što će i kuda će kad njih više ne bude.

Ovo je ujedno i poziv da im pomognemo koliko možemo.

Za vrijeme pandemije koronavirusa svijet je stao. Zdravstvena ugroza odrazila se na sve slojeve društava, pa tako i na djelovanje Udruge Rina Mašera. Tijekom tog perioda zamrznuli su skoro sve aktivnosti, prošli kroz kadrovske promjene te se nažalost, zauvijek oprostili od nekih korisnika Udruge.

– Troje naših korisnika je preminulo, a troje ih se ispisalo zbog onemoćalih i bolesnih roditelja. Nove stručne suradnike nismo primali za tri-četiri korisnika. Uz to socijalna djelatnica i koordinatorica rada bila je na porodiljnom dopustu, kazao nam je prof. Petar Baničević, dugogodišnji predsjednik ove udruge.

No, ukidanjem mjera i popuštanjem pandemije i ova Udruga je zaživjela i ponovno su pokrenuli brojne aktivnosti.

– Pred novu 2023. godinu uključili su se novi korisnici, socijalna radnica vratila se s porodiljnog dopusta, uposlili smo i novu djelatnicu, voditeljicu kreativne i keramičke radionice. Sve ovo je u posljednje vrijeme rezultiralo aktivnostima koje su imale odraz u zbivanjima lokalne zajednice, naglasio je.

Danas broje 65 članova, od koji njih desetero koristi poludnevni boravak od šest sati tijekom dana, petero ih koristi osobnu asistenciju po četiri sata dnevno, a petero korisnika ima stalnu tjednu ispomoć u kući i van kuće od strane domaćice – njegovateljice.

Korisnici Udruge tijekom posjeta Gospi od Škrpjela

– Programom aktivnosti obuhvaćeno je 20 korisnika, a još 15 je u obradi primjenom skale kompetencija radi izrade osobnog plana aktivnosti, a bit će obuhvaćeni u budućem programu Mobilnog stručnog tima podrške u obitelji, pojasnio nam je.

Kako bi se adekvatno skrbili i brinuli o korisnicima te provodili brojne aktivnosti Udruzi su, naravno, potrebni stručni djelatnici te stručna suradnica.

– Udruga je zaposlila: mag. socijalnog rada, ing. hortikulture i mag. dizajner keramike, kao i domaćicu. Među stalnim stručni suradnicama su: muzički pedagog, voditeljica radionice svile i voditeljica radionice za ritmiku. Mobilni stručni tim podrške u obitelji sačinjavaju domaćica njegovateljica, koja je naša stalna zaposlenica, i stručna suradnica, magistrica socijalnog rada. Na pola radnog vremena zaposleno je pet asistenata koji pružaju uslugu asistencije u domovima korisnika, kazao nam je Baničević te se potom osvrnuo na problem koji mori brojne udruge.

– Poslovi koje obavljaju naši djelatnici često su podcijenjeni i primjetna je znatna fluktuacija stručnog kadra. Zahvaljujući svojedobnoj podršci Rotarry kluba i Inervill kluba, te Zakladi Baga djela, a osobito Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnik, u našem slučaj taj problem nije posebno izražen.

Uz nedostatak stručnog kadra, brojne udruge koje se skrbe za osobe s poteškoćama, vrlo se često susreću s problemom financiranja usluga koje osiguravaju svojim korisnicima.

Baničević nam je pojasnio kako se već desetak godina programi udruga koje brinu o osobama s invaliditetom financiraju na trogodišnjoj bazi, a putem resornog ministarstva, EU fondova, a na lokalnoj razini i putem Grada Dubrovnika.

– Udrugama to pruža veliku sigurnost, a među programima koje provodi Rina Mašera, a koji se financiraju na opisani način su Program poludnevnog boravka te program Mobilnog stručnog tima podrške u obitelji, kao i trogodišnji program Grada Dubrovnika pod nazivom “Uz vašu podršku postajemo ravnopravni članovi zajednice”, pojašnjava.

A kako zapravo izgleda jedan tipičan dan u Rini Mašeri?

– Korisnike po dolasku dočeka topli čaj ili kava. Slijedi pola sata fitnessa ili razgibavanja, pa likovna, keramička, glazbena, cvjećarsko-povrtlarska, kreativna ili pak radionica samostalnog stanovanja. Za naš korisnike se svakog dana, a zahvaljujući Zakladi Blaga djela doprema ručak iz Doma za starije i nemoćne osobe. U pravilu se korisnici poludnevnog boravka dijela na dvije grupe, ovisno o njihovim sposobnostima i mogućnosti. Glazbena radionica, a koju je donedavno vodio naš tenor Stijepo Gleđ Markos, predstavlja festu za sve njih, otkrio nam je Baničević.

Druženje korisnika Udruge s akademskim slikaricama

Osim radionica koje se provode u Udruzi, korisnici odlaze na razne izlete i natjecanja. Početkom godine u crkvi sv. Mihaela u Lapadu održan je humanitarni koncert na kojem su korisnici udruge zapjevali sa Stijepom Gleđom Markosom. Organizirane su i likovne radionice u Umjetničkog galeriji, Dubrovačkim muzejima, Domu Marina Držića, ateljeu Anamarije Bezek u TUP-u. Održani su i tematski posjeti Akvariju, rezervatu Lokrum, te izleti u Konavle, Perast, Tivat i Kotor. Korisnici udruge sudjelovali su i na trodnevnom međunarodnom sportskom natjecanju u Mostaru i vratili se kućama s pregršt medalja.

Korisnici su posjetili i Mostar, gdje su sudjelovalo na međunarodnom sportom natjecanju

Sve ove aktivnosti i programi održani su u sklopu obilježavanja velike, 65. obljetnice postojanja i rade Udruge. Programi će se nastaviti ove jeseni, kao i iduće godine, kazao nam je Baničević te naglasio kako je upravo ovakav pristup ključan za osobe s intelektualnim poteškoćama, a kako bi participirali u javnom životu grada i zajednice.

– Ovakav pristup je znanstveno već dokazan, a mi ga provodimo u praksu. Svojedobno je predsjednik Francuske, De Gaulle, uključivao svoju kćer s intelektualnim poteškoćama u niz javnih manifestacija. U Dubrovniku je takav primjer dao dr. Babić, predsjednik Općinskog suda u Dubrovniku, koji je također uključivao kćer u javni život, istaknuo je Baničević.

Unutar Udruge zapravo nastojite kreirati obiteljsku atmosferu?

– Bitan nam je taj socio-pedagoški pristup i upravo smo iz tog razloga ponovno zaposlili magistricu socijalnog rada. U stakleniku uz stručno vodstvo korisnici doživljaju uzgoj raznovrsnog cvijeća i sadnica, a u našim prostranim vrtovima sadnice aromatskog bilja. Hrane i nekoliko mačaka te paze na desetak kornjača. Aktivnosti su prilagođene mogućnostima i sposobnostima naših korisnika te tako razvijaju svoju kreativnost i postižu osjećaj da su korisni, a to sve pozitivno djeluje na poboljšanje njihove slike o sebi samima, jačanje njihovog samopouzdanja i doprinosi integraciji u život lokalne zajednice.

Dan otvorenih vrata udruga

Što se sve zapravo podrazumijeva pod adekvatnom i kvalitetnom skrbi osoba s intelektualnim poteškoćama?

– Pitanje je kompleksno, ali ću pokušati odgovoriti na što jednostavniji način. Za razliku od ostalih osoba s invaliditetom, osoba koje su gluhe, slijepe ili s tjelesnim invaliditetom, a koji mogu sami zastupati svoje interese, mi kao roditeljska udruga, a u čijem radu sudjeluju roditelji, skrbnici i članovi uže obitelji, zastupamo osobe s intelektualnom teškoćama. Kao roditelji, odnosno skrbnici mi smo samo posrednici.

Međutim, sa stručnim suradnicima s područja medicine, socijalne skrbi, edukacijske rehabilitacije naša misija može biti još učinkovitija i značajnija, posebno na području življena u lokalnoj zajednici. U tom kontekstu pod adekvatnom skrbi smatramo stručan i učinkovit rad s korisnicima u i izvan Udruge.

Nadalje, potrebna je ispomoć većeg broja domaćica – njegovateljica u obiteljima korisnika te većeg broja osobnih asistenata kod osoba s višestrukim oštećenjima koji su vezani na obitelji. Potrebno je naglasiti kako predstoji otvaranje savjetovališta prvenstveno za mlade majke osoba s intelektualnim poteškoćama. Ovakvo savjetovalište u sistemu ne postoji, a doprinijet će adekvatnijoj skrbi za naše osobe. U prilog ovom će ići i oživotvorenje “stanovanja uz podršku”, na čemu naša Udruga intenzivno radi.

Naravno točka na i trebalo bi biti zapošljavanje osobama s lakšim stupnjem intelektualnih teškoća na otvorenom tržištu rada, što Zakon o rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom omogućuje, ali statistike Zavoda za zapošljavanje ukazuju na porazne rezultate osobito u pogledu zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama.

Istaknuo je Baničević i projekt koji je svojedobno provodila Vlada, a u suradnji s Nizozemskom. Radilo se o otvaranju stočnih ili poljoprivrednih farmi po uzoru na projekt MATRA.Zbog prikladnijeg ravničarskog krajolika ovaj projekt i danas razvija Udruga Regoč iz Slavonskog broda.

Imajući na umu skrb za korisnike, ali i potrebe njihovih roditelja, skrbnika i osoba koji o njima svakodnevno skrbe, prilikom obnove krova objekta u kojem Udruga djeluje u potkrovlju je uređena soba za administraciju i soba za interventni smještaj.

– Postoje situacije kad je nekom našem korisniku potreban smještaj, jer se događa da ostanu sami zbog odlaska, često samohranog roditelja na bolničko liječenje. Dosad nam je takva soba služila za dnevni odmor onih korisnika koji su koristili teže psihofarmake, odnosno za ugošćavanje aktivista i djelatnika iz drugih suradničkih udruga.

Velika je i konstantna briga roditelja, odnosno obitelji osoba s intelektualnom poteškoćama, gdje ih smjestiti i kome ih povjeriti na brigu kad njih samih jednom više ne bude, ističe Baničević.

– Mnogi su izdržali teške muke i nerazumijevanje okoline, često i od svojih najbližih. Nitko od njih ne želi da njihovo dijete na kraju završi u nekoj instituciji socijalne skrbi. Ma koliko bila suvremena, u njoj ta osoba gubi svoju osobnost i participaciju u životu svog okruženja. Ta vječita roditeljska briga kao i program deinstitucionalizacije koji nam je došao s Europskom unijom, i koji će kad-tad saživjeti, dao nam je povod da krenemo u izgradnju dormitorija u vrtu Udruge, koji će omogućiti smještaj za osam naših najpotrebitijih korisnika.

Idejni projekt dormitorija koji se planira izgraditi u vrtu Udruge

Izgradnju dormitorija Udruga planira financirati putem EU fondova, no prethodno moraju zadovoljiti predviđene uvjeta.

– Za razliku od natječaja iz 2019. godine, kad je građevinsku dozvolu bilo potrebno dostaviti šest mjeseci nakon odobrenja projekta, a na kojem nismo prošli zbog tzv. najbržeg prsta, u sadašnjim natječajima je potrebno unaprijed imati potpunu dokumentaciju uključujući i građevinsku dozvolu. Stoga smo otvorili poseban bankovni račun, putem kojeg svi koji su voljni mogu donirati u ovu svrhu (računa Udruge Rina Mašera, otvoren kod OTP banke: HR71 24070001500018997).

U realizaciju projektu krenuli su uz podršku Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnik, koji je uz Zavod za socijalni rad Grada Dubrovnik, stalni partner u svim njihovim značajnijim projektima i programima.

Tlocrt dormitorija

– Razvojna agencija DURA pristupila je izradi projekta međugranične suradnje u koju su uključene organizacije iz Crne Gore i Bosne i Hercegovina za ovu svrhu, a prikupili smo i određena sredstva od koncerta Stijepa Gleđa Markosa, nekoliko vodećih dubrovačkih udruženja i poduzeća. U ovu svrhu planiramo uključiti i sredstva od predstojeće aukcije slika dubrovačkih slikara i sredstva od donatorske večere Good Food Festivala.

Kako smo prethodno spomenuli Udruga Rina Mašera ove godine obilježava 65. obljetnicu rada, a gospar Baničević je na njenom čelu posljednje 33 godine.

– Kad su me 1990. godine tadašnji predsjednik Udruge dr. Miketić i tajnik gospodin Mato Stipić podsjetili da imam nećakinju Snježanu s intelektualnim oštećenjima, pa da kao tajnik jednog od tadašnjih SIZ-ova mogu pomoći u financiranju programa i uređenju kuće s vrtovima, bilo mi je to simpatično, a ujedno i izazovno, pa sam prihvatio ulogu predsjednika Udruge.

Tad smo obnovili čitavu kuću, izgradili suvremeni staklenik, zaposlili socijalnu radnicu i radnog terapeuta te registrirali se pri Udruzi Centar za radnu terapiju osoba s intelektualnim teškoćama. Nažalost, barbari sa Srđa garantirali su i srušili nam staklenik te oštetili krov kuće. Međutim, u poslijeratnim godinama, ponovno se digli kao Feniks.

UNICEF nam je izgradio novi staklenik, a pročelnik saborskog odbora za zakonodavstvo, gospodin, Marijan Prus ispisao je zakon i osigurao financijska sredstva za osnivanje i rad Centra za radnu terapiju, koji je već 1995. godine otpočeo s radom u našoj kući i vrtovima sve dok 2008., nije prešao u novoizgrađeni objekt u Mandaljeni pod nazivom Centar za rehabilitaciju Josipovac.

Zahvaljujući postignutim rezultatom u radu Udruge, prof. Baničević je u periodu od 1998. do 2022. godine izabran za predsjednika Nacionalnog saveza udruga.

– Tijekom tog mandata spoznao sam brojna nova saznanja o 32 udruge našeg saveza, a tad sam upoznao i predsjednicu Udruge Rajska ptica iz Karlovca, najnaprednije udruge u savezu, koja je od tog vremena do danas moja supruga i suradnica, koja mi je tijekom ovih posljednjih 20 godina na čelu Rine Mašere pružila veliku podršku.

Rado se prisjećam i kako smo uz uporno lobiranje ostvarili podrušku matičnog ministarstve te ostvarili osobnu invalidninu za osobe s invaliditetom koje imaju teži stupanj invalidnosti, za desetak tisuća osoba s takvim stupnjem oštećenja. Postigli smo i da se obiteljska mirovina ne tretira kao prihod i ne utječe na ostvarivanje osobne invalidnine niti na plaćanje cijene korištenja socijalnih usluga od strane osoba s invaliditetom.

Zahvaljujući odluci najstarije i najuglednije, svjetski poznate američke asocijacije AAIDD koja tretira našu populaciju uklonili smo iz nazivlja naših udruga, kao i nazivalja u zakonim i podzakonskim aktima sigmatizurajući naziv “mentalna retardacija”, a uveli adekvatan naziv “intelektualne teškoće”, odnosno “intelektualna oštećenja”, kako to koristi naš obrazovni sustav, istaknuo je.

Vjerujem da ste kroz ste sline godine proživjeli brojne lijepe trenutku, ali i da se susreli s brojnim poteškoćama i vjetrenjačama s kojima se trebalo znati izboriti. Odakle ste sve ove godine crpili potrebnu energiju?

– Bilo je puno borbi s nerazumijevanjem, ali je najznačajnija bila politička inauguracija neadekvatne osobe za ravnatelja Centra za radnu terapiju, koji je zbog svog nestručnog rada i ponašanja sudski osuđena i smijenjena s rukovodeće pozicije. Zbog toga smo morali napustiti preostali radni kutak u našoj kući i biti podstanari punih 12 godina u prostorima stare bolnice.

Izazov je predstavljalo kako roditeljima, a tako često i široj javnosti objasniti, da intelektualne teškoće, odnosno intelektualna oštećenja nisu bolest, već stanje nastalo pretežito oštećenjem mozga u prenatalnom, natalnom i postanatalnom stanju trudnice i majke, kazao nam je otvoreno Baničević.

Pred kraj godine odlazite s mjesta predsjednika. Tko će preuzeti vodstvo Udruge?

– Kao što sam naglasio, bio mi je svojevrstan izazov pomagati potrebitima i nemoćnima, isto kao što mi je za vrijeme Domovinskog rata bio izazov osnovati i voditi pučke kuhinje, kako bi pomogao prognanima i potrebitima tog vremena. Osobno sam spoznao da je nužno za ulogu predsjednika i lobiranja u njenu koristi imati ljubav spram ove djece koja zahtijevaju podršku i pomoć cjelokupne društvene zajednice. Predsjednik treba imati i izgrađen imidž kako bi mogao biti prepoznat u lokalnoj zajednici. Na tragu smo iznalaženja odgovarajuće osobe, a sadašnje aktivnosti Udruge omogućit će budućem predsjedniku nastavak ovako utemeljenog načina rada, poručio je Baničević.

1 KOMENTAR

  1. Hvala prof. Baničeviću na predanom i uspješnom radu.
    Koliko mi je poznato u Udruzi ima dosta volontera koji pomažu u radu.
    Isto tako, građani svojim novčanim prilozima pomažu.
    Možda ih je trebalo spomenuti.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA