Nakon provedenog javnog natječaja za izbor novog direktora Turističke zajednice Općine Konavle, na čelo jedne od najuspješnijih turističkih zajednica na jugu Hrvatske imenovan je Ivo Radonić, naslijedivši dugogodišnjeg direktora Frana Herendiju koji je otišao u mirovinu. Radonić je u utrci za mandat od četiri godine izabran između čak osam kandidata koji su ispunjavali propisane uvjete. Prije preuzimanja nove dužnosti iskustvo je stjecao u turizmu, ali i u lokalnoj samoupravi, gdje je niz godina obnašao dužnost zamjenika načelnika Općine Konavle.
S novim direktorom razgovarali smo o viziji turističkog razvoja i promocije Konavala i Cavtata, izazovima održivog turizma te planovima za razdoblje koje je pred TZ Konavle.
Na natječaj za izbor direktora Turističke zajednice Općine Konavle pristigao je velik broj prijava. Kako gledate na činjenicu da je za ovu dužnost vladao tako velik interes i što mislite da je presudilo da upravo vi budete izabrani?
Istina, stiglo je osam prijava, uglavnom mladih ljudi. Razlog za to je vjerojatno taj što je naša destinacija zadnjih godina postala vrlo privlačna turistima kojih je sve više, što sa sobom povlači velike izazove prvo kako održati sadašnji image, ali i kako ga kontinuirano poboljšavati. Ovom prilikom bi se htio zahvaliti i turističkom vijeću i predsjedniku, odnosno načelniku na odabiru. Vjerojatno je u izboru presudilo iskustvo rada u turizmu, ali i javnoj upravi. Smatram kako je kvalitetna suradnja TZ-a sa Općinom Konavle presudna, odnosno da je ključni preduvjet za razvoj uspješne i prepoznatljive destinacije.
Iz vašeg programa razvoja turizma u Konavlima, koje biste ključne ciljeve danas izdvojili kao prioritete svog mandata? Kako će izgledati plan upravljanja destinacijom Konavle?
Da, program je bio sastavni dio natječaja za direktora TZ Konavle. Glavna odrednica programa je još jača promocija Cavtata i Konavala i unapređenje turističke ponude uz osnovnu ideju razvoja turizma gdje će biti zadovoljni i posjetitelji i lokalno stanovništvo i gdje će se staviti naglasak na stvaranje kvalitetnog iskustva za goste, očuvanje prostora i prirodnih resursa, a ne samo na brojke i povećanje dolazaka.
Turistička sezona u Konavlima ušla je u svoj vrhunac. Kako biste zasad ocijenili rezultate u odnosu na prošlu godinu – po dolascima, noćenjima i potrošnji gostiju?
Brojke u Konavlima su zadovoljavajuće, u lipnju smo čak bili i u laganom plusu. Na nivou godine, do 10. srpnja ostvarili smo 4% više dolazaka uz isti broj noćenja kao i prošle godine. Uzimajući u obzir situaciju u svijetu, bili bismo sretni kad bi do kraja godine slijedili ovakve rezultate. Naravno da ćemo u suradnji sa TZ Županije i dalje nastaviti raditi na promociji destinacije, ne predajemo se.
Konavle se sve više promoviraju kao destinacija aktivnog, eno-gastro i održivog turizma. Odnedavno nosi i titulu najelegantnije europske destinacije. Koji su projekti u posljednje vrijeme dali najbolje rezultate? Koje projekte planirate provesti za produljenje sezone na jesen i zimu?
Da, naša destinacija u zadnjih par godina osvaja svjetski priznate vrijedne nagrade. Samo ovu godinu već smo se okrunili Zlatnom jabukom i Najelegantnijom obalnom destinacijom. To nam daje snagu da idemo dalje ovim, ali i jačim tempom. Na produljenju sezone ćemo svakako raditi, međutim morate znati da to nije nimalo lako zbog samog položaja gdje jesmo. Vezani smo za avio goste, a letova zimi nema onoliko koliko bi trebalo da se popuni barem dio kapaciteta. Čak ni u Dubrovniku zimi nisu otvoreni svi hoteli i to uz sva događanja i promociju koju rade. Stoga ćemo naše napore na početku bazirati na produljenju sezone od ožujka do kraja studenog, a s vremenom se nadamo da će nam sezona biti sve duža i duža.
Posljednjih godina sve se više govori o rasterećenju Dubrovnika i usmjeravanju gostiju prema okolnim destinacijama. Osjećaju li Konavle konkretne koristi od takvog pristupa?
Naravno da osjećaju. Većina stacioniranih turista, a da ne govorim o turistima s cruiser brodova, posjete Cavtat i Konavle. I moram reći da se svi oduševe, odgovara im ljepota prirode, bogata gastro i eno ponuda, kulturna-povijesna baština, ljubazni ljudi – mnogo njih rezervira smještaj za sljedeću godinu u Cavtatu koji je, za razliku od Dubrovnika, mirniji i bez velike gužve. Tako da jest – konkretnu korist osjećaju i ugostitelji i suvenirnice i kafići, a na koncu i pružatelji usluge smještaja, bilo to hotelijeri bilo privatni iznajmljivači.
Privatni smještaj čini značajan dio turističke ponude. Kako ocjenjujete najavljene zakonske promjene i strože i skuplje propise i članarine za iznajmljivače? Konavle su u prvoj kategoriji turističkog razvoja, no sezona nije duga kao u Dubrovniku?
Najavljene zakonske promjene pokušaj su da se uvede red u ovaj dio ponude i mi ih kao takve pozdravljamo. Svaka promjena je teška, međutim ukoliko ona dovodi do poboljšanja i reda treba je podržati. Do sada je bilo rupa u zakonu koje su pojedinci znali i te kako iskorištavati. Znamo da je godišnja gornja granica prije ulaska u PDV 60 000€. Privatno iznajmljivanje – tj. iznajmljivanje kod domaćina zamišljeno je kao dodatna djelatnost, a ne kao glavna djelatnost koja omogućava da se zaradom od 8 mjeseci poslovanja dobro živi cijelu godinu. Do sada je bilo slučajeva da su pojedinci usred sezone otkazivali svoja Rješenja, a otvarali ga na ime nekog od ukućana, dakle – promet im je bio veći od 60.000 eura, a davanja državi vrlo mala. Sada se to više neće moći. Što se tiče davanja državi, ona po mom mišljenju nisu visoka – iznajmljivači su dužni platiti tri godišnja paušala, turističku pristojbu u iznosu od 65€ po krevetu, porez u iznosu od 150€ po osnovnom krevetu u Cavtatu i 100€ u Konavlima te turističku članarinu u iznosu od 5,97 € po osnovnom i 2,99€ po pomoćnom krevetu. Znači, ukoliko netko ima 4 kreveta u Cavtatu to je ukupno godišnje 883,38€. U najgorem mogućem slučaju to je najam od 6 dana. Pojedinci to ne shvaćaju, ne shvaćaju da s tim novcima HTZ i TZ županije financiraju promižbu na stranim tržištima, da mi kao lokalna TZ organiziramo cjelodnevni rad TIC-a u Cavtatu i u suradnji s par drugih lokalnih TZ-ova rad TIC-a na zračnoj luci, marketinške aktivnosti u suradnji sa TZ županije te preko 150 događanja u našoj organizaciji, uključujući i sufinanciranje događanja kao što je npr. Epidaurus festival, Festival Glazba i riječ, događanja u organizaciji Agroturizma Konavle i slično. A to sve pridonosi destinaciji i nagradama koje dobijamo, pa samim tim i većim interesom turista za boravak baš na našoj destinaciji.
Konavle jesu u prvoj kategoriji turističkog razvoja i tu i pripadaju. Mi smo, kao TZ koja ne ostvaruje milijun noćenja, zakonski ograničeni što se tiče nekih projekata koje bismo željeli odraditi, međutim, nadam se da ćemo u budućnosti dočekati i milijunsko noćenje s kojim će nam ruke biti otvorene da radimo na projektima koje smatramo da bi donijeli više za destinaciju, turizam, ali prvenstveno za lokalno stanovništvo.
Koji profil gostiju danas najviše dolazi u Konavle i primjećujete li promjene u njihovim navikama, duljini boravka i očekivanjima? Koju vrstu kapaciteta i usluga bi trebalo poticati? Što je s kampovima koji su gotovo nestali iz ponude?
Kod nas su najzastupljenije obitelji s djecom u glavnoj sezoni, dok je ostalo razdoblje uglavnom vezano uz goste 50+ i naravno poslovne ljude na kongresima, incentivima, team building-u i slično.
Kampova jest manje nego što je prije bilo, to je dio kojega bismo trebali pogurati i kojeg nedostaje u Konavlima. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti.
Koji su najveći izazovi s kojima se Konavle trenutno suočavaju u turizmu – nedostatak radne snage, prometna infrastruktura, sezonalnost ili nešto drugo? Kako gostima objasniti slučajeve nedovršenih investicija, hotel Makedonija, škole na Grudi, restorana u Moluntu?
Svakako je prometna infrastruktura najveći problem, toga smo svakodnevno svjedoci. Nedostatak radne snage je svakako sljedeći na listi, u razgovoru s hotelijerima i ugostiteljima uočavamo koje probleme imaju vezano za ovu problematiku. Veliki broj konavoske mladosti je na studijima van Dubrovnika, njihovim povratkom ljeti ovaj problem se uspješno rješava do rujna ili listopada. Dio lokalaca koji su prije radili po hotelima, restoranima ili butigama okrenuli su se bržoj i većoj zaradi vozeći taxi ili Uber – to je, na žalost, naša realnost koju moramo prihvatiti. Što se tiče nedovršenih investicija, koliko imam informacije, bivši hotel Makedonija je dobio nove vlasnike i nakon sezone kreću radovi na izgradnji luksuznog hotela, bivša škola na Grudi je u fazi projektiranja gdje novi vlasnici planiraju trgovački centar sa ugostitelsjkim objektom dok je restoran u Moluntu pretvoren u turistički objekt za iznajmljivanje.
Dolazite s velikim iskustvom iz lokalne uprave, kako gledate na projekt Marine Cavtat? Jesu li Konavlima potrebni toliki novi kapaciteti, a još se čeka cjelovita obnova i proširenje kapaciteta Hotela Albatros i Epidaurus?
Da, o projektu Marine Cavtat priča se zadnjih 20 godina, u zadnje vrijeme često s obzirom na oprečna stajališta. Mišljenja sam kako će Marina pozicionirati Cavtat kao nautičku destinaciju izvrsnosti te da nećemo kao do sada imati besplatna sidrenja jahti po cavtatskoj i župskoj vali. Investitor najavljuje kako će resort biti otvorenog tipa, uz wellness i ugostiteljske sadržaje za lokalnu zajednicu što je izuzetno bitno. Što se tiče Hotela Albatros i Epidaurus, pozdravljamo rekonstrukciju, ali se nadam kako će se kroz projekt iskorisiti potencijal arheološkog nalazišta, odnosno rimskog mozaika koje je trenutno zatrpano.
Kada biste morali izdvojiti tri razloga zbog kojih bi netko umjesto jednodnevnog izleta trebao provesti nekoliko dana u Konavlima, što biste poručili potencijalnim gostima?
U Konavlima ima jako puno toga za posjetiti i raditi – od bogate kulturno – povijesne baštine uključujući Muzeje i galerije Konavala, preko različitih izleta po Konavlima, vinokušnje, vožnje ATV i Quad-ovima, adrenalinskog parka, Jeep safari-ja, vožnje Renaultima 4, ronjenja, vodenih sportova do bogate gastronomske ponude u OPG-ovima i naravno kupanja na konavoskim stijenama. U Cavtatu svaki petak organiziramo odlično posjećeno besplatno vođenje Cavtatom, u pred i posezoni kostimirane ture Cavtatom, Noć od serenada s konavoskim klapama, plesne i glazbene večeri. U Moluntu organiziramo događanja prilagođena njihovim turistima – u svakom slučaju trudimo se da bi se svi kod nas osjećali kao kod kuće. A kako nagrade stižu – očigledno i uspijevamo u tome.
Kada će se otvoriti TZ Lapada i Gruža? Zna li se?