U Hrvatskom institutu za povijest u Opatičkoj ulici u Zagrebu, u petak 30. rujna 2022. godine, održan je stručni skup “Tržište nekretnina Republike Hrvatske”, u organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta Zagreb. U sklopu skupa predstavljena je publikacija “Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2021. godini“.
Sudionike su u uvodnom izlaganju pozdravili državni tajnik mr.sc. Željko Uhlir, ravnatelj Instituta za povijest dr.sc. Gordan Ravančić i ravnateljica Ekonomskog instituta za povijest dr. sc. Tajana Barbić. Publikaciju su predstavili državni tajnik mr.sc. Željko Uhlir i dr.sc. Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta Zagreb.
Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2021. godini iznosila je 60.086 milijardi kuna. Ostvareno je 133.977 kupoprodaja, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja rast od 30 posto.
Najveći broj transakcija pritom se odnosi na kupoprodaje:
- poljoprivrednog zemljišta, njih 43.846, što čini 32,7 posto ukupnog broja kupoprodaja
- stanova/apartmana kojih je ostvareno 29.609, odnosno 22,1 posto od ukupnog broja
- građevinskog zemljišta kojih je zabilježeno 23.633 (17,6 posto ukupno ostvarenih transakcija)
- obiteljskih kuća kojih je zabilježeno 16.876, što je činilo 12,6 posto ukupnog broja ostvarenih kupoprodaja na tržištu nekretnina 2021. godine
Gledano u odnosu na ostvareni bruto domaći proizvod (BDP) kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 14 posto BDP-a 2021. godine. Za usporedbu, taj je udio 2020. godine iznosio 11 posto. Vrijednost prodanih nekretnina se u 2021. godini povećala za visokih 50,1 posto.
S obzirom na vrstu nekretnine, najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2021. godini bilježe stanovi na koje se odnosi 38,6 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 22,7 posto te obiteljske kuće s udjelom od 21,1 posto. Prema broju kupoprodaja izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju Zadar, Split i Rijeka, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje ističe Osijek. U ovim gradovima učestalije su kupoprodaje stanova/apartmana, dok kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, a kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ostatku Hrvatske.
Podaci prikazani u publikaciji
Publikacija „Pregled tržišta nekretnina 2021“ sadrži podatke o stanju na tržištu nekretnina u 2021. godini kao i godišnja promjena odabranih pokazatelja u odnosu na 2020. godinu, i to na razini cjelokupne zemlje, županija, pojedinih jedinica lokalne samouprave (JLS), a za Grad Zagreb i na razini katastarske općine.
Pregled razlikuje sljedeće vrste nekretnina: stanove (što uključuje i apartmane), obiteljske kuće, poslovne nekretnine (poslovne prostore i poslovne zgrade), građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta i šumska zemljišta. Osnovni pokazatelji koji su prikazani za svaki tip nekretnine su prosječna (medijalna) kupoprodajna cijena i prosječna (medijalna) veličina nekretnine. Za stanove/apartmane, obiteljske kuće i poslovne nekretnine prikazana je i prosječna (medijalna) starost nekretnine. Posebno poglavlje posvećeno je stanju tržišta nekretnina na području obuhvata djelovanja potresa.
Najskuplji stanovi u Dubrovniku, Rovinju, Splitu i Opatiji
Najvišu medijalnu cijena stana/apartmana, iznad 15.000 kuna po m2, pored Dubrovnika (18.610 kuna po m2), bilježe i gradovi Rovinj (17.045 kuna po m2), Split (16.682 kune po m2) i Opatija (15.390 kuna po m2). Medijalna cijena u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna zabilježena je u 52 JLS-a te se tu, s iznimkom Grada Zagreba (12.032 kune po m2) i Velike Gorice (11.133 kune po m2), isključivo se radi o priobalnim i otočnim gradovima i općinama. U ovoj skupini JLS-ova najviša medijalna cijena prodanih stanova/apartmana po m2 zabilježena je u Funtani (14.648 kuna), a najniža u Općini Preko, od 10.088 kuna po m2. Od 83 jedinice lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između 5.001 i 10.000 kuna po m2, njih 45 smješteno je u priobalju i na otocima, dok preostale 38 jedinica najvećim dijelom čine veći gradovi u kontinentalnom dijelu zemlje. Medijalne cijene stanova/apartmana do 5.000 kuna po m2 obilježavaju ruralne predjele i većinu jedinica lokalne samouprave smještenih u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, njih 24.
Obiteljske kuće priobalju višestruko su skuplje od kuća u kontinentalnom dijelu zemlje
Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišim medijalnim cijenama, iznad 11.000 kuna po m2, izdvajaju se Vrsar (14.709 kuna), Vis (12.503 kune) i Tisno (11.124 kune). Medijalna cijena obiteljskih kuća u rasponu od 5.000 do 10.000 kuna po m2 ostvarena je u 23 priobalnih i 14 otočnih lokalnih jedinica. Nadalje, od ukupno 76 gradova i općina, koliko ih ulazi u kategoriju medijalne cijene kuća od 1.001 do 5.000 kuna po m2, svega se njih sedam nalazi u kontinentalnom dijelu Hrvatske (Grad Zagreb, Osijek, Našice, Varaždin, Karlovac, Daruvar i Čakovec), a 69 ih je smješteno na prostoru obalnih županija. Medijalne cijene obiteljskih kuća od 1.000 kuna po m2 i manje zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 217, od kojih je većina smještena u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje. Zanimljiv je podatak da se za jedan m2 obiteljske kuće u Šibensko-kninskoj županiji moglo kupiti čak 19 m2 u Zagrebačkoj županiji.
Podatci su to iz publikacije Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2021. koju je u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ovo je ujedno peto po redu izdanje ove publikacije čiji je osnovni cilj upoznati javnost s temeljnim informacijama i trendovima na tržištu nekretnina, što predstavlja značajan doprinos ne samo većoj kvaliteti procjena, već i transparentnosti tržišta.
Publikacija je dostupna na web stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine https://mpgi.gov.hr/.
FOTO: Ilustracija
