Nekoliko minuta nakon 9 sati započela je 12. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, a vijećnike na dnevnom redu očekuje čak 59 točaka.
Među ostalim, raspravljat će se o raspodjeli rezultata poslovanja za 2025. godinu, izmjenama i dopunama Odluke o zakupu javnih površina te odlukama o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru.
Na dnevnom redu su i odluke vezane uz sufinanciranje privatnih dječjih vrtića i djelatnosti dadilja, kao i imenovanja ravnatelja i ravnateljica gradskih ustanova – Zavoda za obnovu Dubrovnika, Športskih objekata Dubrovnik i Rezervata Lokrum.
Na početku sjednicu održana je minuta šutnje za gospara Željka Šikića.
Sjednici je nazočno 18 vijećnika. Kvorum postoji.
Usvojen je zapisnik s prethodne sjednice.
Predloženo je da se Dnevni red dopuni točkom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu koncesije na pomorskom dobru u parku ispod Pila, a s Dnevnog reda je povučena 22. točka koju je povukao predlagatelj.
Viktorija Knežević predložila je da se Dnevni red dopuni točkom vezano uz naknadu koji brodovi na kružnim putnika plaćaju Gradu Dubrovniku.
“Svugdje u Europi se naknada plaća prema putniku, a ne prema kapacitetu broda. Predložila sam i da se naknada poveća. Izmijenila sam nacrte Pravilnika koje treba uputiti ministarstvu. Predlažem i da kao Gradsko vijeće krenemo s inicijativom prema ministarstvu da se odgovarajući pravilnik usvoji. Predlažem da se s Dnevnog reda povuče prijedlog odluka o grobljima, odluka o dimnjačarskim poslovima i odluka o financiranju komunalne infrastrukture tvrtkom Laguna Trade, što je 26. točka predloženog Dnevnog reda. Prve dvije odluke imaju određene pravne nedostatke. I 26. točka ime određene pravne nedostatke, jer nedostaje odustajanje od tužbenog zahtjeva”, predložila je.
Vijećnik Viđen predložio je također da se s Dnevnog reda izostave točke o grobljima.
Glasanje o izostavljanju točaka s predloženog Dnevnog reda:
Niti jedan od prijedloga o izostavljanju s Dnevnog reda nije prihvaćen. Vijećnici se danas tako ipak raspravljati o odlukama o groblju i dimnjačarskim poslovima te o Prijedlogu zaključka kojim se utvrđuje prihvatljivost predloženog financiranja troškova izgradnje komunalne infrastrukture, financiranje gradnje obalne šetnice.
Nadopuna Dnevnog reda:
Usvojen je današnji Dnevni red.
Prijedlog odluke o raspodjeli rezultata poslovanja za 2025.godinu
Predsjednik Odbora za financije i proračuna vijećnik Maslać, kazao je kako je Odbor većinom glasova podržao odluku o raspodjeli rezultata poslovanja.
Gradonačelnik Franković pojasnio je kako je Grad Dubrovnik ostvario višak od nešto više od 2 733 000 eura.
Vijećnica Knežević tražila je niz pojašnjena, a poglavito oko sufinanciranje javnog gradskog prijevoznika Libertasa.
“Došli smo do pozitivnog rezultata, ali Grad Dubrovnika je 1. siječnja 2025. u sustavu Riznice. Imali smo manjak proračunskih korisnika, to smo uredno isplatili u siječnju 2026. godine. Tako dolazimo od manjka od nekih 1 041 000 eura. Što se tiče projekata EU, nadam sredstva budu isplaćena po pregledu zahtjeva za nadoknadu sredstava, a svaki taj pregled uzima određeno vrijeme. Što se tiče subvencije Libertasu, imamo mjesečnu subvenciju od nešto manje od 14 milijuna kuna. Poduzeće u studenom napravi rezultat za protekle mjesece i projekciju za iduće mjesece do kraja godine. Ovaj manjak se odnosi na 2025. godinu i nakon usvajanja ove odluke to će biti uklopljeno u rebalans”, pojasnio je resorni pročelnik Vojvodić.
Vijećnica Bonačić Obradović pitala je kako su određeni kriteriji raspodjele sredstava.
“Znači li to da će rebalansom subvencija Libertasom povećati na preko 3 milijuna eura, što je 70 posto više nego izvorni plan? Ovdje se pretpostavljam ne radi o subvencioniranju pokaza za umirovljenike i učenike”.
Gradonačelnik Franković istaknuo je da je Grad Dubrovnik potpisnik PSO ugovora čim je Grad Dubrovnik preuzeo obvezu niveliranja poslovnih rezultata Libertasa.
“Prema PSO ugovoru, Libertas na kraju godine ne smije biti u minut. Imamo 7 500 besplatnih korisnika javnih usluga. Nije nam u interesu da javni prijevoznik godinu završava u financijskim plusevima. Cilj javnog gradskog prijevoznika je da godinu završi na nuli, da usluga bude pružena i da korisnici budu zadovoljni. Troškovi u Libertasu iznimno rastu, a sve to reflektira na financijski rezultat za Libertas. I onda mi to pokrivamo, ali ne samo mi nego i susjedne općine”, kazao je gradonačelnik te dodao kako je Grad nabavio prve električne autobuse čim će se smanjiti operativni troškovi poslovanja Libertasa.
Vijećnik Škrabić kazao je kako je primijetio velike minuse na EU projektima, a posebno je istaknuo one za koje se Grada Dubrovnik kreditno zadužio poput novog doma za umirovljenika.
“Nama EU sredstva naknadno legnu, ali pokrivaju li ta sredstva kamate koje mi plaćamo na kredite? Postoji li drugi način? I molim pojašnjenje sredstava za groblje Dubac”.
“Sav prihod od EU sredstava knjiži se kad sredstva “legnu”. Jako puno vremena trošimo na sastavljanje izvješća za EU projekte koje onda šaljemo SAFU. Primorani smo uzimati kredite jer nemamo toliku likvidnost. Kamata je 2.5 posto i izgubimo tu dio novca, ali prihvaćamo taj rizik. Više puta sam u posljednjih par mjeseci zamolio da se SAFU ubrza. Nedavno smo poslali zahtjev od 800 tisuća eura za OŠ Mokošica, a odobreno nam je 12. Ostalo čeka odobrenje SAFU-a, a izvođač ne čeka. SAFU pregledava sve do posljednjeg segmenta”, kazao je gradonačelnik te dodao kako je obaveza Grada Dubrovnik financiranje izgradnje sakralnih objekata na groblju Dubac.
Vijećnik Krstulović kazao je kako se radi o tehničkoj točki za koju smatra da ju je pročelnik Vojvodić dobro pripremio, no da Srđ je Grad neće točku podržati, jer smatraju kako Proračun Grada nije sadržano onakav kakav bi trebao biti.
Prijedlog odluke o grobljima
Pročelnica Krile-Prkoča pojasnila je kako se radi o usklađenju sa Zakonom o grobljima te dodala kako je ovom odlukom definiran i način prosipanja posmrtnih ostatak, kao i prekršajne sankcije.
Vijećnik Škrabić (SDP) kazao je kako se kremirani posmrtni ostaci mogu prosipati na pučini mora, a zabranjuje se prosipanje pepela s gradskih zidina, na Lokrumu i na Daksi. Zanimalo ga je tko će kontrolirati gdje obitelj prosipa pepeo pokojnika.
“Hoće li Boninovo ići u poskupljenje? Koliko grobnih mjesta je zapušteno i napušteno?”.
“Prosipanje pepela će kontrolirati komunalni redari. Nemamo podatak da se određena groblja ne održavaju”, pojasnila je pročelnica.
Vijećnik Škrabić (SDP) kazao je kako se kremirani posmrtni ostaci mogu prosipati na pučini mora, a zabranjuje se prosipanje pepela s gradskih zidina, na Lokrumu i na Daksi. Zanimalo ga je tko će kontrolirati gdje obitelj prosipa pepeo pokojnika.
“Hoće li Boninovo ići u poskupljenje? Koliko grobnih mjesta je zapušteno i napušteno?”.
“Prosipanje pepela će kontrolirati komunalni redari. Nemamo podatak da se određena groblja ne održavaju”, pojasnila je pročelnica.
Vijećnica Bonačić Obradović pitala je zašto ovom odlukom nije obuhvaćeno i Groblje Dubac na što se resorna pročelnica pojasnila da će se za to groblje donijeti posebna odluka.
Knežević je istaknula kako odluka nije u skladu za zakonom.
“Ovom odlukom se odlučuje tko se smije pokopati i pod kojim uvjetima. Pravila moraju biti jasna i unaprijed poznata. Ovaj prijedlog ključne odluke prepušta Boninovu. Kad naknade su navedeni opći kriteriji, a zakon je Gradskom vijeću naložio da donese konkretna pravila za plaćanje naknade. Građanin se može znati po kojim će kriterijima dobiti grobno mjesto i koliko će ga to koštati. Pravo podnošenja zahtjeva može podnijeti samo hrvatski državljanin , a to se ne navodi u zakonu. Zakon je jasno odredio postupak uređenja grobnih mjesta, a ova ga odluka čini nejasnim. Nismo dobili ni podatke o stvarnim kapacitetima ni broju zahtjeva. Ovdje nije riječ o zarezu, riječ je o tome tko ima pravo ukopa. Ovaj prijedlog ne mogu podržati”, kazala je Knežević.
“Sve što ste čuli da je vijećnica Knežević sad rekla, to je meni izbacila umjetna inteligencija. Vijećnica gleda formalno-pravno, a ne život. Grad Dubrovnik ne posjeduje grobna mjesta koja bi prodavao, kao ni Boninovo. Ova odluka stavlja činjenično stanje u zakonski okvir. Ukupno mjesto je javna infrastruktura, osobe su vlasnici nadgrobnih spomenika, ploče i igala. Kad se prodaje grobno mjesto ili dio na Boninovu, prodaje se samo što je ploča i pravo na ukop pokojnika”, kazao je gradonačelnik.
“Drago mi je da smo otvorili pitanje umjetne inteligencije, a ne da raspravljamo o ustašama i partizanima. Danas gotovo svatko tko koristi Internet koristi umjetnu inteligenciju. A ona kao alat ovisi o kapacitetima onoga koji ga koristi. Vjerujem da ste gradonačelniče i vi konzultirali umjetnu inteligenciju, ali niste stavili pravi input. Što vam je umjetna inteligencija rekla o tome kao se “dila” grobnim mjestima?”, pitala je Knežević.
Vijećnik Puljizević (HDZ) pohvalio je Boninovo i njihov odnos prema bratstvu i bratovštinama koja su izgradila i brinu o brojnim grobljima.
Vijećnik Viđen (SJG) istaknuo je kako ne koristi umjetnu inteligenciju, već da je o zaključaka došao analogno.
“Čitajući ovaj prijedlog odluke došao sam do istih zaključaka kao vijećnica Knežević. Odluka treba biti životna, ali i u skladu sa zakonom. Onaj tko tvrdi da je odluka u skladu sa zakonom prijedlog nije dobro pročitao. Što administrativno znači uže i šire područje Grada? Mi znamo da su na Boninovu tri groblja, a zakon ih tretira kao jedno. Groblje na Boninovu zove se Općinsko groblje sv. Križa. U doba Austrije gradila ga je općina. Posebno je problematičan članak 5. koji se referira na čl. 20. zakona i dodaje nešto što ne piše u Zakonu. Koji su kriteriji ukopa? Njih treba propisati ova odluka. Rok za donošenje odluke istekao je u svibnju”, kazao je vijećnik.
“Zaboravljeno je groblje kučaka”, kazao je vijećnik Krstulović.
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zakupu javnih površina
Pročelnica Hladilo pojasnila je da se odluka mijenja zbog potreba manifestacije Advent u Gradu, a odlukom se predlaže osnivanje Povjerenstva koje bi predlagalo natječaj gradonačelniku.
Predložio sam amandman koji se određuje članak 36. kako bi razlozi otkaz ugovora bili jednaki prema svim zakupcima. Zadržava se rok od 60 dana, a propisuje se objektivne iznimke zbog okolnosti na koje zakupnik nije mogao utjecati, a isključuju se razlozi koji ulaze u rizik poslovanja poput manjka potražnje, uređivanja poslovnih prostora. To znači da ako se zakupnik odlučili zatvoriti zbog uređenje prostora on i dalje plaća zakupninu za javnu površinu. Uveden je i uvjet od poslovni subjekt mora raditi barem jedan zimski mjesec. Kad komunalni redar utvrdi kršenje ugovor od zakupnika mi nemamo što od njega tražiti pojašnjenje zašto je prešao 30 cm, nego ukidamo površinu. Zadržava se stupnjevanje mjera za lakše povrede, a za teže ide ukidanje površine”, pojasnio je amandman Franković.
Gradonačelnik je kazao kako se radi detaljna analiza svih javnih prostora Grda Dubrovnika nakon čega će doći do značajnog rezanja javnih površina kako bi se ispunili zakone odredbe po pitanju pješačkih koridora.
“Bit će negativnih reakcija. Mi jasno već sad vidimo koje su ulice problematične. Na Prijekom će doći do značajnih ukidanja stolova i stolova, ne zadovoljava uvjete za siguran prolaz prema zakonu. Ove godine smo imali desetak ukidanja javnih površina, što me žalosti. Radi li se o 10 milimetara ili 10 centimetara, nam je to svejedno”, istaknuo je.
Vijećnica Knežević kazala je ovako predložen postupak prepušta previše slobodnoj voljni. Predložila je da se razgraniči postupak koji vodi Povjerenstvo i Gradonačelnik. Drugim amandmanom predložila je da se odredi početna cijena zakupnine kao i da odrede lokacije.
“Tražim i da se odredi daje li se kućica ili se pojedine lokacije daju određenom zakupcu, jer smo imali i takvih slučajeva. Treći amandman uređuje raskid ugovora”, dodala je.
Vijećnica Bonačić Obradović pitala je prema kojim će se kriterijima određivati početne zakupnine i lokacije.
“Zašto to nije unaprijed određeno, nego će se utvrđivati naknadno odlukom gradonačelnika?”, pitala je.
„Mijenjamo koncept Adventa u Gradu. Možda nam se nitko neće javiti na prvi natječaj, a onda u okviru Povjerenstva možemo to brzo promijeniti. Nije namjera da zaradimo na zimskom festivalu, već da imamo kvalitetan sadržaj. Ne želim da se donese dojam da izbjegavamo Gradsko vijeće. Ne želimo da jedini kriterij bude cijena. Advent u Gradu traje još od bivšeg gradonačelnika, koncept se mijenjao i prilagođavao. Većina onih koji su uzimali kućice bazirala se u posljednje vrijeme na ponudu pića, a ne na raznovrsnu gastroponudu. Prije su zakupci osmišljavali posebna jela, a ljudi su zbog toga dolazili na kućice”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Krstulović kazao je kako širina prolaza mora biti metar i pol i da to nije nešto o čemu se treba raspravljati, već usvojiti jer je to zakonska obveza.
„Ova odluka je puna grešaka. Ovo je odluka o prostoru, a o njoj ne odlučuje niti jedan arhitekt ili urbanist. Širine ulica odredila je Dubrovačka Republika nakon dva požara u 13. stoljeću. Urbanistička pravila su jako jednostavna – kako je ispred iste fasade jedna osoba dobila jedan stol, a druga devet. Nismo gledali tko je vlasnik fasade, tko koje buši tende. Niti jedna javna površina se ne bi trebala naslanjati na tendu. Grad je sklopio ugovor sa Zavodom za obnovu Dubrovnika, koji će napraviti geodetski snimak. Što radi Upravni odjel? Dva puta po pet godina smo zamrznuli postojeće stanje. U pravilniku bi trebali biti jasno definirani uvjeti. Do 2029. smo zamrznuli situaciju. Ova odluka je za neke život, a u suprotna zakonu za sve. Ova odluka je dno dna. Naš je politički stav da ne poštujemo zakon. Činimo nesreću svima, kako ugostiteljima, tako i građanima, a pogotovo našim sugrađanima koji se koriste kolicima. Kako se odnosimo prema slabijima, to govori kakvi smo ljudi”, poručio je Krstulović.
„Hvala Bogu kad se gradila povijesna jezgra da nije postojao jedan Marin Krstulović. U najmanju ruku bi završio u Veneciji. Koliko je ulica unutar povijesne jezgre dostupno osobama s invaliditetom? Važeći plan je osiguravao prolaz od 2 metra u svim pješačkim koridorima, a u užim ulicama od 1,20 m do 1,50 m. U izradi plana sudjelovali su i Viđen, Nikolić, Kera. Tadašnjim planom ukinuto je 30 posto stolica i stolova. To se tada smatralo velikim postignućem. Reći ovdje da Grad nije prijatelj osobama s invaliditetom… To samo govori o osobi koja to govori.
„Pripremamo novu izmjenu. Radimo je kroz urbanistički plan. Jasno će se sve definirati i to će biti jasan temelj za izmjenu ugovora. Urbanistički plan uređenja povijesne jezgre je strateški dokument. Vi ste napustili tijela Plana upravljanja. Sve što smo napravili od 2017. do danas bilo je unapređenje tadašnjeg stanja. Naš Upravni odjel ne izrađuje urbanistički plan. Moraju postojati jasne podloge, a njih će izraditi za to odgovarajuće tijelo Županije“, odgovorio je gradonačelnik.
“Ima li invalid pravo poći u Lučija popiti kavu, ili doći do ureda HDZ. Širina ulica koje idu na Prijeko je 2.40 metara. UPU koji spominjemo – trebao je biti donesen do 2026. godine. Ovo je prijedlog izrade projektnog zadatka. Hoćete li čekati UPU pa putem njega rješavati adventske kućice”, pitao je Krstulović.
Vijećnica Doršner istaknula je da obnovljeni Park Grad u potpunosti dostupan osobama s invaliditetom, a da su brojne javne površine unutar povijesne jezgre ukinute.
“Zaboravili smo što se sve dogodilo u zadnjih osam, devet godina. UPU će biti podloga za regulaciju javnih površina”, istaknula je.
Vijećnica Knežević kazala je da je vijećnica Doršner izašla van teme točke i da se radi o povredi Poslovnika.
Vijećnik Bečić, koji je 33 godine radio u Hitnoj pomoći, istaknuo je kako pri određivanju širine koridora treba voditi računa o prolasku vozila Hitne pomoći, kojemu su za nesmetan prolaz potrebna najmanje dva metra.
„2017. godine donijeli smo odluku čija je namjera bila smanjiti tadašnje javne površine, uvesti red te osigurati pravilnost i transparentnost. Maro Kristić podržao je sigurnosne i pješačke koridore i obvezu njihovog poštivanja. Ljubo Nikolić tada je čestitao na oslobađanju prostora. Oporba je 2017. godine podržala intenciju Grada. Zašto sada nešto što je dobro i kvalitetno proglašavati nezakonitim i pogrešnim? Održavanje kulturno-spomeničke baštine počiva na zaradi od turizma, toga moramo biti svjesni”, poručio je gradonačelnik.
Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao je kako nije konzultirao umjetnu inteligenciju već Google.
„Suživot je postignut. Namjerno sam pronašao kolika je standardna širina invalidskih kolica, da ne pravimo dramu tamo gdje nema potrebe“, kazao je.
Krstulović je kazao kako je odluka iz 2017. godine išla u dobrom smjeru i da je tada postignut određeni napredak, ali da od tada nije postignut nikakav napredak.
„Naveli ste koja je širina kolica, ali zaboravili ste da se čovjek treba i okrenuti. Još nemamo lift za osobe smanjene pokretljivosti u gradskoj upravi“, istaknuo je Krstulović.
„Imala sam ukupno šest amandmana na ovu odluku, a vidim da će jedan, koji se odnosi na otkaz, biti suštinski prihvaćen. To pozdravljam, ali me malo žalosti ova praksa neprihvaćanja kvalitetnih amandmana. Ovu odluku ne mogu podržati. Niti jedan moj amandman ne bi odgodio Advent ni na jedan dan. Biste li vi bili zadovoljni ovom odlukom da je na vlasti gradonačelnik kojem ne vjerujete? Mislim da nitko od vas ne bi time bio zadovoljan. Ovdje se dijele vrijedne javne površine na kojima će netko ostvariti značajan prihod i to je legitimno, ali javna površina pripada svim građanima. I upravo zato oni trebaju znati na temelju kojih je kriterija izabran zakupac“, istaknula je Knežević.
Vijećnik Škrabić kazao je da je u novom javnom WC-u unutar povijesne jezgre osoba s invaliditetom čekala pola sata da se pojavi osoba koja je zadužena za postavljanje rampe putem koje osobe s invaliditetom mogu ući u prostor. Istaknuo je i da se zvono kojim se poziva osoba koja donosi i postavlja rampu za osobe s invaliditetom nalazi unutar javnog WC-a te molio da se to izmijeni.
„Rampa se zbog koridora ne može stalno držati vani jer bi na taj način priječila prolazak ulicom osobama s invaliditetom. Ovo je prva faza. U drugoj fazi, kada riješimo pravni spor, uredit ćemo i prostor do te rampe i tako omogućiti neometani pristup osobama s invaliditetom. U tom prostoru će biti i prostor za odlaganje prtljage. Konzervatori nisu udovoljili zahtjevu UTD Raguse da se spusti prag kako bi osoba s invaliditetom mogla i bez rampe ući u javni sanitarni čvor“, pojasnio je gradonačelnik.
Vijećnik Krstulović zamolio je da se građanima koji imaju zdravstvenih problema s prostatom omogući besplatno korištenje sanitarnog čvora.
Marko Potrebica kazao je kako će, prema onome što je dosad vidio, Dubrovnik za vrijeme Adventa imati najbolji glazbeni program u Hrvatskoj, no istaknuo je kako treba izbjeći situaciju da Advent živi samo petkom i subotom, kada su koncerti. Dodao je kako podržava kućice na Stradunu jer one stvaraju živost te da se slaže s bivšim gradonačelnikom Vlahušićem da je Stradun dnevni boravak Dubrovčana.
Vijećnik Banovac pohvalio je Grad Dubrovnik za sve što je učinjeno na uređenju javnih površina te istaknuo da Stradun više nije „Banditen Strasse“.
„Volio bih da se u rad određenih povjerenstava uključe i ugostitelji. Advent treba biti okrenut našim ljudima kako bi se svi nakon naporne sezone odmorili i podružili u našim betulama. Moramo zadržati neke tradicionalne stvari. Marko, ima pravo, sve će se zadržati na koncertima. Lani sam pokušao aktivirati kolege, ali nisam uspio.“
“Kućice su u svoj vrijeme bile dnevni boravak, lani smo imali novi koncept, ali nije zaživio. Kućice su do sada bile najbolje rješenje”, dodao je Raguž.
„U posljednjih nekoliko godina kućice na Stradunu pretvorile su se u pokretne šankove koji su radili samo za vrijeme koncerata. Lani smo pokušali s ugostiteljima, ali nisu bili susretljivi. Vidjeli ste kako su lani Pile s karuselom oživjele, kako je oživio Trg oružja. Ove godine želimo dati javne površine onima koji će osmisliti sadržaj. Zainteresiran je i jedan dio ljudi koji nisu iz Grada, već su slali pisma namjere. Ove godine ćemo od Straduna pokušati napraviti photo point“, pojasnio je gradonačelnik.
Glasanje o amandmanima vijećnice Knežević koje gradonačelnik nije prihvatio:
Točka dnevnog reda, koja uključuje amandman gradonačelnika, prihvaćena je.
Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Opće uvjete obavljanja dimnjačarskih poslova
„Dvije usluge od 125 kuna pretvorene su u dvije usluge od 125 eura. Cijena je porasla više od sedam puta, a o tome u materijalima nije ništa rečeno. Drugi problem je zaštita građana. Nismo dobili mišljenje udruge potrošača, a dobili smo i samo jednu ponudu”, kazala je vijećnica Knežević.
„Kolegice, jeste li svjesni da dimnjačara nema, da morate na koljenima moliti da netko obavlja ovaj posao? Ne postoji dimnjačar. Postoji jedan koji je došao iz Slavonskog Broda. Cijena? Sve na tržištu je poludjelo. Vi govorite o idealnim uvjetima na tržištu. Vi ste ovo građanima predstavili kao skandal, a skandala nema. Nema dimnjačara!“ zavapio je s govornice predsjednik Gradskog vijeća.
Resorna pročelnica odgovorila je da je cjenik sastavni dio odluke koju je Gradsko vijeće prethodno usvojilo.
Na sjednici se razvila rasprava o radu pravnika zaposlenih u službama Grada Dubrovnika.
„Više pravnika, više pravnih mišljenja. To sam naučio u ovim godinama mandata. Ako mi već sada ovdje govorimo o obavljanju dimnjačarskih poslova, ova, kao i ostale odluke, zakonita je. Odluke pišu pravnici Grada Dubrovnika s višegodišnjim iskustvom. Odluke su zakonite. Niste ni vi, poštovana vijećnice, dobili svaku parnicu koju ste vodili. Molim vijećnike iz vladajuće koalicije da ignoriraju ovo jer ovo nema smisla”, rekao je gradonačelnik.
„Pogledajte zakon i Statut Gradskog vijeća. Ovo su upravne stvari o kojima bismo mi ovdje trebali raspravljati, a ne o ustašama, partizanima, klečavcima. Često kritiziram rad gradskih službenika i bilo bi korisno da pored resornog pročelnika ovdje stoji pravnik koji je tu odluku pisao, pa bi je onda ovdje argumentirao. Čim dobijemo materijale, upozorim na propuste, a kad se oni ne isprave, reagiram“, kazala je Knežević.
Odluka je prihvaćena.
Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – groblje Boninovo, Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – groblje sv. Mihajla, Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – groblje u Velikom Zatonu.
“Ovakva odluka briše neke povijesne činjenice. Ne vidim ovdje židovsko groblje. Možda bi bilo dobro da neke odluke koje donosimo da se javna rasprava objavi u javnim glasilima. Treba dobro promisliti prije dizanje ruke”, poručio je vijećnik Viđen.
„Udruga gradova održala je radionice po pitanju ovih odluka. Svi gradovi usvojili su identične odluke”, pojasnio je gradonačelnik.
Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – Šetalište Kralja Zvonimira
Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – pješačka staza renesansi vodovod u Sustjepanu
„Molim da nam pročelnica pojasni ovu odluku. Nabrojen je cijeli niz čestica kojima prolazi trasa, a većina ih je u privatnom vlasništvu“, zamolio je vijećnik Viđen.
Pročelnica je pojasnila da se radi o trasi vodovoda na području katastarske općine Sustjepan, koje će se isključivo u trasi vodovoda objediniti u jednu česticu.
Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – groblje i pješačka staza u Zatonu Malom.
Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole na pomorskom dobru za 17.MIKROLOKACIJU “Importanne Resort”, broj lokacije 17.4., Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole na pomorskom dobru za 25.MIKROLOKACIJU, “Plaža ispred hotela Rixos” izvan granica koncesioniranog području, broj lokacije 25.1., Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole na pomorskom dobru za 6.MIKROLOKACIJU “Plaža Vrtovi sunca Orašac” izvan granica koncesioniranog području, broj lokacije 6.1., Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole na pomorskom dobru za 23. MIKROLOKACIJU, “Područje ispod parka u Pilama”, broj lokacije 29.6
„Na jednoj od prijašnjih sjednica bila je mikrolokacija u Pilama. Tad sam vas upozorio da odluka koju donosimo nije u skladu s odlukom suda, a sada to ispravljamo i usuglašavamo s odlukom suda. Ovo je priča o radu gradske pravne službe“, kazao je vijećnik Krstulović.
Gradonačelnik je kazao kako je sud provjeravao ispravnost svih odluka o odabiru najpovoljnijih koncesionara te da je sud samo u ovoj kazao da se treba odabrati drugi ponuditelj.
„Situacija se previše zakomplicirala. Otvorila se Pandorina kutija. U budućnosti će samo veliki igrači ulaziti u priču, a mali, lokalni ljudi bit će izbačeni iz priče”, dodao je gradonačelnik.
Prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Dubrovnik Nova
Prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Orašac
Vijećnik Krstulović kazao je kako je vlasnik predmetne čestice zatražio ukidanje statusa puta kako bi je mogao proširiti, na što ima pravo. Dodao je kako su na čestici upisani kulturna baština i infrastruktura Hrvatske pošte.
„Čestica se u punoj duljini proteže prema jugu. Time se gubi koridor u duljini od 500 metara, koji je u vlasništvu Grada“, upozorio je Krstulović.
Odluka je povučena s dnevnog reda.
Prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Dubravica
Prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Prijevor
Prijedlog odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom na nekretnini oznake čest.694/1 k.o. Gruž (s.i.), odnosno k.č. br. 1712/2 k.o. Dubrovnik (n.i,)
Predsjednik Gradskog vijeća odredio je redovitu 45-minutnu pauzu.
Sjednica se nastavlja.
Gradonačelnik Franković naglasio je kako je više puta točku micao s Dnevnog reda.
“Došo mi je mladi gospar Kurtela koji je objasnio o čemu se radi. Obitelj ima u povratu dvije čestice, izna garaža na Vojnoviću. Jednu česticu su dobili putem povrata, za drugu su kasno podnijeli zahtijev nakon čega su podnijeli zahtijev za otkup. Taj proces je trajao 15 godine. Mi smo sada posredstvom države, shvatili o čemu se radi. Sama prodaja navedene nekretnine ne znači da će na njoj biti moguća gradnja. Nisu siguran da se tamo može išta izgraditi, možda manja obiteljska kuća, ali ni u to nisam siguran. Oni su to spremi otkupiti”, pojasnio je gradonačelnik.
“Ljudi 12 godina ne mogu kupiti nešto što je bilo njihovo”, istaknula je Knežević te dodala kao postoji veliki broj ljudi koji su istoj situaciji kao obitelj Kurtela.
Pročelnica Hladilo kazala je kako je Grad Dubrovnik zaprimio oko 100 ovakvih zahtijeva te da će grad dobiti svega 20 posto od prodajne cijene.
Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Dubrovnika za 2028. godinu.
„Novu taksu moći ćemo izglasati 2029. godine. Gosti se sve dulje zadržavaju u Dubrovniku, a uskoro ćemo predstaviti studiju Sveučilišta u Dubrovniku prema kojoj svaki gost s broda na kružnom putovanju u našem gradu potroši gotovo 100 eura. Naša je intencija izmijeniti odluku i omogućiti lokalnim jedinicama povećanje takse. Ta sredstva ulažemo u poboljšanje infrastrukture“, pojasnio je uvodno Franković.
Vijećnik Škrabić kazao je kako Grad Dubrovnik po kruzeru kapaciteta oko 3.000 putnika zaradi nešto više od 5.000 eura, dok, primjerice, druge destinacije poput Santorinija naplaćuju znatno više.
“Gosti plaćaju taksu, ali i dolazak na Pile. Recimo na Santoriniju taksu naplaćuje Lučka uprava, a Grad. Smatram da je došlo vrijeme da se onim jedinicama koje to žele, mogući povećanje ove takse”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnica Knežević kazala je da se ova taksa naplaćuje prema tarifi iz 2019. godine.
„Žao mi je što amandman koji sam predložila nije prošao jer on ide u smjeru vršenja pritiska na Ministarstvo. Ne znam je li možda nekome u interesu da te kompanije toliko malo plaćaju. Mi se navodno želimo boriti protiv masovnog turizma, a svake godine gubimo oko 6 milijuna eura.“
Bonačić Obradović kazala je da brodovi na kružnim putovanjima plaćaju i lučke pristojbe, i to oko 20 tisuća eura, a taj prihod ide državi.
„Poslala sam prijedlog saborskom odboru i saborskom klubu moje stranke, a kako bi se turistička pristojba plaćala od 5 do 15 eura po putniku, visinu bi određivale jedinice lokalne samouprave. To bi bilo do 15 eura za brod s 3 tisuće putnika, odnosno do 45 tisuća eura po brodu na kojem se nalazi 3 tisuće putnika. Predložila sam i namjenu tih sredstava – za otpad, promet i slično. Odluka je na saborskim zastupnicima i Vladi“, izjavila je.
Vijećnik Raguž kazao je da Luka Dubrovnik privez i odvoz naplaćuje po bruto tonaži.
„Tu se, kad se sve uzme u obzir, nakupi lijepi iznos. Osamnaest posto gostiju s kruzera koji su posjetili Dubrovnik vratilo se iduće godine ciljano u Dubrovnik. Imamo jedne tarife za razvrstani i nerazvrstani otpad s kruzera“, kazao je Raguž.
„O ovome nikad ne bismo raspravljali da kolegica Anita Korda i ja nismo uputili zahtjev. Ministar turizma mi je sad putem poruke napisao da su izmjene zakona u tijeku i da će i ovo imati svoju korekciju, ali koje će biti u primjeni od 2029. godine. Treba se postaviti partnerski jer nama kruzeri nisu neprijatelji. Iznenadili biste se kad biste čuli koliko gosti s kruzera ostave našem gospodarstvu. Za to sam da se digne taksa. Po brodu imamo više novaca, jer računamo maksimalni kapacitet broda”, pojasnio je Franković.
„Prema studiji Sveučilišta, ukupna ekonomska korist od kruzera iznosi 36 milijuna eura“, kazao je Potrebica te dodao, u dogovoru na izlaganje vijećnice Bonačić Obradović kako je obveza Luke preuzimati otpad s brodova.
“Otpad s manjih brodova, koji nisu kruzeri, otpad s tih brodova većinom završi na Grabovici. Otpad s kruzera završi na odlagališta diljem Hrvatske specijaliziranima za prihvat plastike, aluminija i slično”, pojasnio je Raguž.
„Želimo znati koja vrsta otpada završava na Grabovici. Kruzer realno onečišćuje, pitajte stanovnike Gruža i Lapada. Idealno bi bilo kada bi se kruzeri napajali s kopna, a ne da u luci koriste vlastito napajanje“, odgovorila je Bonačić Obradović.
Vijećnik Krstulović istaknuo je kako se ista rasprava u Gradskom vijeću vodila i prije godinu dana.
„Od 2019. do 2026. godine cijene smještaja u turizmu porasle su za 40 posto, a cijene u ugostiteljstvu za 50 posto. Ovo je prilika da i mi uzmemo ono što je naše. Pošaljimo zajednički zaključak prema Vladi da se ova stvar konačno riješi. Što se tiče samih kruzera, oni ostavljaju reciklirani otpad, a naša obveza je imati uređeno odlagalište čije procjedne vode ne završavaju u Ombli. Mi imamo sreće da Ombla ima toliko vode da tog onečišćenja nema. To je kao da stavite Cedevitu u vodu. Nitko od nas neće pišati u potok i onda iz njega piti“, poručio je.
„Napravite isto što je napravila i vijećnica Bonačić Obradović. Ona nikoga nije pitala, a pomogla mi je. Ministar je na vašem tragu, da se ide po putniku. Smatram da će to zakomplicirati situaciju. Doći ćemo mi do tog cilja. Čuo sam vas, a čuo vas je i ministar. Mykonos diže svoju taksu za 100 posto jer imaju ogroman problem, ali tek za dvije godine. Ako se do kraja godine zakonski okvir promijeni, mi do kraja godine možemo našu odluku promijeniti”, kazao je Franković.
Prijedlog odluke o sufinanciranju privatnih dječjih vrtića i djelatnosti dadilja na području Grada Dubrovnika
„Jesmo li mi kao Grad licemjerni kada kažemo da su sva djeca jednako važna? Za dijete u privatnom vrtiću izdvajamo oko 310, odnosno 330 eura, a u gradskom oko 540 eura. Ukidamo i ograničenje prema roditeljima, što ne jamči priuštivost. Dječji vrtići Dubrovnik imali su 7,7 milijuna eura rashoda. U privatnom modelu roditelji plaćaju razliku do pune cijene. Grad daje 50 eura više, a ne jamči roditeljima da će plaćati 50 eura manje. Odluku iz ovih razloga neću podržati, iako sam načelno za subvencije”, izložila je svoj stav Knežević.
“Kako je javni vrtić u Pilama postao privatnim apartman”,pitao je vijećnik Krstulović.
Pročelnik Brčić kazao je kako se radi o privatnom prostoru.
„Ponuđena cijena bila je tri puta veća od prethodne i mi tu cijenu nismo prihvatili. Ova odluka nastala je u razgovoru s predstavnicima privatnih vrtića. Te tri ustanove naši su dugogodišnji partneri. Ponuđeni su i drugi modeli, ali ovaj je prihvaćen. Dobili smo obećanje da se cijena boravka u vrtiću ove godine neće mijenjati. Ponudili smo i sufinanciranje plaća djelatnika u tim privatnim vrtićima”, odgovorio je pročelnik.
Prijedlog pravilnika o jednostavnoj nabavi
Amandmane na odluku predložili su gradonačelnik Franković i vijećnica Knežević.
Pročelnica Hladilo kazala je kako su izmjene napravljene sukladno zakonu te da predložena odluka sadrži šest izmjena.
„Pitanje je želimo li podignuti standard zaštite javnog novca. Kod nabave od 14 tisuća eura Grad Dubrovnik može tražiti samo jednu ponudu. To nije mnogo kada govorimo o gradskom proračunu, ali to je deset mjesečnih plaća nekoga s plaćom od 1.400 eura, odnosno vrijednost jednog automobila. Predlažem da se za iznose veće od 7 tisuća eura traže tri ponude. Koliko postupaka završi samo s jednom ponudom i koliko je među ponudama povezanih? Predlažem tromjesečnu kontrolu i analitičko izvješće koje bi se jednom godišnje podnosilo Gradskom vijeću”, kazala je među ostalim Knežević.
Franković je kazao da se amandmani ne prihvaćaju te da Rijeka ne može biti uzor jer se u Gradu Rijeci vodi niz postupaka zbog manjka transparentnosti pri provedbi postupaka javne nabave.
„Iznimno vjerujem načinu rada naših djelatnika u javnoj nabavi. To su časni ljudi, njih nitko ne zove na telefon. Njihova uspješnost u provedbi postupaka je preko 95 posto. Imali smo veliku sreću. Svi postupci su objavljeni. Često i takvi tekstovi izazivaju negodovanje naših građana, ali nećemo ih zbog toga prestati objavljivati. Vjerujem da je ovaj pravilnik, uz nekoliko amandmana koji su više tehničke naravi, ono što nama treba. Poneki gradovi traže i našu asistenciju pri provedbi postupaka javne nabave. Mnogi gradovi nemaju svoje službenike, nego angažiraju vanjske suradnike. Naši zaposlenici odradili su velike postupke javne nabave, od cesta i škola do onih manjih, poput prijevoza.“
„Vi sad predlažete da smanjimo prag na 7 tisuća eura. Pa onaj koji je uzimao tih 14, krast će dva puta po sedam“, kazao je Potrebica.
„Do 15 tisuća eura može se tražiti samo jedna ponuda, a preko toga moraju se tražiti najmanje tri. Predlažem da se već za 7 tisuća eura traže tri ponude, pa ako se prijave, prijave. Tražim da se građani mogu prijaviti i iskazati interes, kao i da, ako se traži ista vrsta usluge, uvijek među ta tri ponuditelja bude jedan novi“, obrazložila je još jednom Knežević.„Vi sad predlažete da smanjimo prag na 7 tisuća eura. Pa onaj koji je uzimao tih 14, krast će dva puta po sedam“, kazao je Potrebica.
„Do 15 tisuća eura može se tražiti samo jedna ponuda, a preko toga moraju se tražiti najmanje tri. Predlažem da se već za 7 tisuća eura traže tri ponude, pa ako se prijave, prijave. Tražim da se građani mogu prijaviti i iskazati interes, kao i da, ako se traži ista vrsta usluge, uvijek među ta tri ponuditelja bude jedan novi“, obrazložila je još jednom Knežević, te se kasnije u raspravi našalila, govoreći o ograničenju softvera, da „ona u softverima ipak nešto zna“.
Bonačić Obradić kazala je pak da nije problem u samoj javnoj nabavi već u troškovnicima i kriterijama. Pitala je koliko ugovora o jednostavnoj javnoj nabavi naknadno izmijenjeno, odnosno korigirana im iznos, na koliko se javnih nabava javio samo jedan ponuditelj, koliko su javnih ponuditelja dobili isti gospodarski subjetki i koliko je ukupan iznos takvih nabava. Zanimalo ju je kako konrolirati cijepanje javnih nabava, što je protuzakonito.
“Ako imate konkretna saznjanja da su se cjepkale javne nabave, iznesite javno te informacije. Ako to postoji, i ja ću vam se pridružiti u zahtjevu da se to sankcionira”, poručio je Potrebica.
Imam jednu sumnju na cjepkanje javne nabave, ali to ću vama na sastanku reći i posavjetovati se”, odgovorila je Bonačić Obradović.
“Često se događa da iste tvrtke dobivaju poslove putem pravnika o jednostavnoj nabavi”, komentirao je Krstulović.
„Problem nastaje kada javni novac dijelimo prema poznanstvima. Problem je i kada se natječaj kroji po mjeri. Na papiru se na natječaj mogu javiti svi, a zapravo to nije tako. Postupci se dijele na manje iznose kako bi se izbjegla kontrola. Imate i privid konkurencije, pri čemu može biti prevarena i gradska uprava“, istaknula je Knežević, na što je gradonačelnik odgovorio da mu se čini da se postupak javne nabave baš i ne razumije.
„Radi se jasno i transparentno, od početka do kraja. Cijeli niz ljudi uključen je u postupak javne nabave. Mi za naš grad radimo pošteno. Imamo gradove i društva u kojima se radi naopako. Kod nas jedni kontroliraju druge. Devet godina, milijarde kuna i sve je u redu, uz minimalne penalizacije po EU projektima. Ne znam zašto se nad te ljude stavlja znak upitnika. Vodovod Dubrovnik je u dva navrata u postupku javne nabave odabrao Strabag, a u dokumentaciji tvrdio da PGP nije kvalificiran. Tu je odluku rušio DKOM“, kazao je gradonačelnik.
Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sufinanciranju prodavača na tržnicama u povijesnoj jezgri Grada Dubrovnika
Pročelnica Skopljaković kazala je kako se odluka uređuje na način kako je to na prethodnoj sjednici predložila vijećnica Knežević, a kako bi sustav potpora bio transparetniji, kako bi se potpore dodjeljivale proizvođačima.
Amandman tehničke prirode i ovoga je pute predložila vijećnica Knežević, a amandman je predložila i stranka Srđ je Grad.
“Svi oni na koje ciljamo se ne mogu prijaviti na ovu mjeru. Na placu dolaze dva čovjeka koja prodaju voće, a nisu proizvođači, i još dva čovjeka koja također nemaju svoju proizvodnju. Ostali nemaju uvjet od 15 dana. Ljudi koji dolaze na placu kazali su mi da u optimalni uvjetima imaju devet dana mjesečno. Predlažemo da sufinanciramo po danu, one koje imaju najmanje 7 dana mjesečno. Ljudi koji dolaze na placu mi rekli par mjera koje bi im bile od koristi, a ne mijenjaju ništa”, kazao je Krstulović.
“Ovim se ne ograničavamo samo na one koji već dolaze na placu, već i potičemo nove placare. Prihvaćemo amandman vijećnice Knežević, kao i amandman Srđ je Grad, ali djelomično, u smislu uvjeta od sedam dana”, kazao je gradonačelnik.
Odluka je usvojena.
Prijedlog programa potpora stanovnicima povijesne jezgre Dubrovnika za očuvanje i obnovu tradicionalne gradnje (stolarije)
Pročelnica je pojasnila da se povećavaju iznosi sufinanciranja do određenog postotka troška te da se odluka sada proširuje i na zamjenu vrata. Korisnici se mogu prijaviti na obje mjere, do najvećeg iznosa potpore od 5 tisuća eura. Također je smanjen i uvjet godina prebivališta kako bi se obuhvatio što veći broj korisnika.
Viječnica Bonačić Obradović naglasila je manjak stolara na području Grada te predložila da Grad pokrene program naobrazbe i certificiranje i izrade tipske dubrovačke stolarije: od vrata, persijana do vrata.
Viječnica Knežević, kroz smijeh je kazala, da je i za ovu odluku pripremila amandmane, ali da ih greškom nije predala.
„Građani moraju unaprijed potrošiti sredstva, a da pritom ne znaju hoće li im biti odobrena potpora. Kao rok izvedbe predložit ću 12 mjeseci. Neću predlagati da se potpora poveća, nego da se onima kojima je potrebna olakša procedura. Broj članova kućanstva donosi 50 od mogućih 80 bodova, a stvarno stanje i oštećenje stolarije uopće se ne boduju. Predložit ću da najveću težinu, odnosno najveći broj bodova, nose stvarno stanje i hitnost sanacije. Predložit ću i da se smanji broj dokumentacije potrebne za prijavu. Moguće je omogućiti i elektroničku prijavu. Potrebna su i jasnija pravila dodjele, privremena lista i mogućnost ulaganja žalbe, kao i zabrana dvostrukog financiranja“, predložila je Knežević te dodala da će prilikom glasanja biti suzdržana.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Ugovora o kupoprodaji i prijenosu dionica trgovačkog društva UTD Ragusa d.d.
Prijedlog zaključka kojim se utvrđuje prihvatljivost predloženog financiranja troškova izgradnje komunalne infrastrukture, financiranje gradnje obalne šetnice
Knežević je istaknula kako podržava izgradnju šetnice, ali da je potrebna osobita pozornost prilikom sklapanja ugovora s Laguna Tradeom, zbog kompleksnih i složenih odnosa.
„Pitanje je tko plaća ako projekt propadne. To što financijer nije kriv ne znači da je Grad kriv. Ako je namjera da se vraćaju samo određeni troškovi, a ne svi, to treba stajati u ugovoru. Dobila sam odgovor da su tužbe povučene, ali to nije isto kao odricanje od tužbenog zahtjeva i odricanje od odštetnih zahtjeva. Odricanje je uvjetovano time da Grad Dubrovnik ispuni svoje obveze u razumnom roku. Želim da Grad dobije novu šetnicu, a ne spor oko toga tko što treba platiti”, kazala je Knežević.
Gradonačelnik je kazao kako je prošli saziv Gradskog vijeća sklopio s investitorom sporazum prema kojem se investitor obvezuje odreći svih zahtjeva, dok se Grad Dubrovnik obvezuje ispuniti svoje obveze, što uključuje i ugovor na koji se osvrnula Knežević.
„Mi govorimo o izgradnji javne komunalne infrastrukture koju u ime Grada Dubrovnika financira investitor. Troška i potencijalnog rizika za Grad ovdje nema. Građani će dobiti novu šetnicu. Sve druge rizike snosi investitor, tvrtka s kojom smo imali problem, ali smo ih i riješili”, kazao je Franković te pročitao odgvore koje na prethodno postavljena pitanja gradska uprava uputila vijećnici Knežević.
“Mi smo se jasno usuglasili i po pitanju Bazena B i šetnicu uz bazen B. Sve žalbe su povučene, a investior se sukladno sklopljenom sporazum odriče budućih tužbi i potraživanja”, dodao je gradonačelnik.
„Gdje investitor planira izvlaštenje kako bi došao do šetnice? Koncesija Neptuna i Orsana je proširena i završava na bočnom rubu Bazena B“, pitao je Potrebica pročelnicu.
Pikunić Vugdelija pojasnila je da se investicijom ne dira u zid Neptuna, već da se izvlaštenje odnosi na privatnu parcelu od 30-ak četvornih metara.
“Sporazum na koji se pozivate trebao je biti priložen materijalima koji su vijećnici dobili, a ako je ovaj ugovor gradska špranca treba ga mijenjati. Kad sam ga dobila bila sam uvjerena da je ovo pisao investitor”, kazala je Knežević.
„Radimo šetnicu samo ispred betoniranih gatova Bazena B. Napravit ćemo šetnicu ljudima ispred kuća, a predsjednik Gradskog vijeća nada se da tamo neće biti prometa. Posebno mi ide na živce to što je ovo završetak posla u kojem Grad Dubrovnik odrađuje prljavi dio priče.
Bez obzira na UPU, ova zona ima veću vrijednost nego da mi radimo šetnicu ispred šest betoniranih mulova. Šetnica bi, naime, išla Lapadskom obalom do benzinske postaje, potom bi se nastavila prometnicom, zaobišla Orsan i završila sa svega 100 metara nove šetnice. Žao mi je što radimo najmanju šetnicu među priobalnim gradovima. Volio bih da se ova točka povuče dok ne dobijemo sve detalje“, kazao je Krstulović.
Gradonačelnik je istaknuo kako se radi o komunalnoj infrastrukturi koja je previđena UPU-om, a prema obavezama preuzetima sklapanjem sporazuma s investitorom.
„Ako to ne želite, nema problema, povucite to, pa će financijske posljedice snositi Grad. Radi se o pješačko-biciklističkoj stazi koja ni na koji način ne prijeti Orsanu. U sporazumu jasno stoji da će, ako Grad ne može osigurati parkirna mjesta, ona biti osigurana na drugoj lokaciji. Sve to stoji u sporazumu. Cijelu ovu proceduru provodi i kontrolira Upravni odjel za izgradnju. Zahtjev za lokaciju predaje ovaj odjel. Ako se ne slažemo s projektnom dokumentacijom, ne moramo je prihvatiti. Ovdje se govori o ugovornoj obvezi Grada i smatram da nema nijednog razloga da to ne napravimo“, zaključio je Franković.
„Ne smeta mi šetnica. U međuvremenu je koncesija Orsana i Neptuna proširena. Ovu skicu prvi put sada vidim i ona je apsolutno neprihvatljiva. Da će postupak voditi Laguna Trade, nema te razine stege po kojoj bih ja glasao za ovo, jer bi promet išao ispred vrata Neptuna, što je za mene pitanje života. Prema skici, investitor želi nasuti more, a to ulazi u koncesionirano područje Neptuna i Orsana, pa ćemo onda pokrenuti odgovarajuće postupke. Apsolutno je neprihvatljivo da metar ispred kluba prolazi promet. Mi ćemo poduzeti sve pravne korake i stopirati projekt na tri, četiri godine. Čovjek je kupio kuću za 700 tisuća eura, a sada će mu investitor ući pod prozor. Ovdje se slažem s vijećnicom Knežević.“
Franković je iznio detalje o problemima koji su pratili izgradnju Lapadske obale, kazavši da je cijeli proces bio „pakao“. Prisjetio se i trenutka kada mu se, nakon što je u sitne noćne sate dobio skicu odluke Suda u Splitu, „srušio svijet“.
Nitko od vas ovdje ne zna niti treba znati koliko je pakao bio izgraditi Lapadsku obalu. Niti što to znači kad vam prijatelj u 2 sata ujutro pošalje fotografiju dokumenta Upravnog suda u Splitu, bez klase, bez urudžbenog broja, bez ičega, i obavijesti vas da investitor, tj. vlasnik koncesije, u polupijanom stanju priča kako je zajebao Matu Frankovića i ima papir. Ja se, naravno, uzrujam i putem svoje tajnice tražim tog suca, predsjednika Upravnog suda u Splitu, Julija Čovića, i tajnica kaže da je netko neovlašteno skicirao dokument Upravnog suda u Splitu i prejudicira odluku suda. I znate što se dogodi? Prođe 15 minuta i na mail stiže odluka Upravnog suda napisana tog dana. Ista ona koju sam ja imao bez klase i urudžbenog broja. Ta odluka se istovremeno šalje SAFU-u, koji u tom trenutku zaustavlja sredstva Gradu Dubrovniku.
Znate koliko traju upravni sporovi? Vječno. Meni se sruši svijet. Proveli javnu nabavu, ugovorili sve, izvođač ušao u posao… Sruši mi se svijet. Znam da u tom trenutku, kad SAFU povuče financiranje, mi moramo sve sami financirati. Ako to ne napravimo, što ćemo onda, kako ćemo onda? A ovaj zaustavi građenje na dvije od četiri građevinske dozvole. Tad pokrenemo sve pravne resurse, stisnemo sa svih strana, izvođača uputimo da radi samo na dvije građevinske dozvole, a na ove druge dvije ne radimo ništa jer smijemo.
Nakon tri do četiri mjeseca Visoki upravni sud proglasio je odluku Upravnog suda u Splitu nezakonitom i smijenio predsjednika suda. Uključio se DORH, ministarstvo… A investitor je preko ministarstva, u kojem ima službenike, uvijek dva koraka ispred nas. Isti oni službenici koji su mi bili na dispoziciji u trenutku kad je dobio koncesiju, koji su nagovorili Vlahušića da daje dokumente koje nije smio dati kao gradonačelnik.
Sve to smo morali u jednom trenutku zauzdati i u tom trenutku smo potpisali ovaj sporazum. Zahtjevi investitora bili su 60 puta veći nego ono što je na kraju završilo u sporazumu. Dva mjeseca samo se naganjali s tim sporazumom. Zastupao nas je odvjetnik Dario Obradović. Morali smo mijenjati državnu koncesiju, mijenjali UPU Gruški akvatorij, omogućili da onaj dio parkinga na onim kamenim pločama, koji tamo nije trebao ni biti, tamo bude, napravili smo ustupak jer su se preklopile dvije građevinske dozvole. Prvo lokacijsku, pa građevinsku dozvolu izdavao je Grad Dubrovnik, a prvu i jednu građevinsku dozvolu koja na području grada nije izdao Grad Dubrovnik je ona za marinu koju je izdalo ministarstvo. Čak i dozvole za golf na Srđu izdavao je Grad. Ovu je iz nekog razloga izdalo ministarstvo.
Zamislite kako se osjećate kad, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, tražite dozvolu i odbiju vas. Tražim koncesije – odbiju me. Želio sam shvatiti kako. Kad sam vidio kako stvari stoje, onda sam krenuo čačkati i gledati kako se dobila koncesija.
Sjeo sam i s Božom Memedom, kojem su prijetili otkazom. Koncesija je izdana, a dokumentacija je bila protivna UPU-u Gruški akvatorij. Izabran je isključivo zato što se Memed nije žalio, jer mu je to bilo zabranjeno. Sve je bilo naopako. Ovo je važno u kontekstu cijele ove priče. Udario sam kao Maksim po diviziji, pa kud puklo da puklo, i završilo je dobro. Investitor ne može ništa bez nas, a naš odjel neće raditi protiv Grada“, kazao je Franković.
„Moj je prijedlog, pročelnice, da se projektom osigura kako bi tamo trajno ostala šetnica. Bez obzira na stav Izvršnog odbora Neptuna, mogu reći da, ako profil šetnice bude odgovarajući, Neptun neće praviti probleme. Vatrogasni pristup nekad ide Ulicom Ivana Zajca, a nekad je na dnu okretište. To je nulta pozicija. Projektom i visinskim kotama treba onemogućiti da tamo ikad nastane prometnica. Ne smije biti široko pa da se ja tamo tučem s njegovim skiperima“, ublažio je svoj stav Potrebica.
“Svi gledate skicu iz Sporazuma, to nije razređeni projekt. Mi tek sad idemo u razradu projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole. Profil šetnice je zadan planom”, pojasnila je.
Prijedlog zaključka o sklapanju ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom s Mateom Mujanović
Knežević je kazala da mjesečna najamnina za ovaj stan iznosi 61 euro za 30 četvornih metara, što je manje od 450 eura što određuje država.
Prijedlog zaključka o izmjenama i dopunama Zaključka o davanju stanova u najam u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji
„Izdali smo stan u najam u jednoj zgradi mladoj obitelji koja je odustala. U međuvremenu su nam stigli zahtjevi OB Dubrovnik i Doma zdravlja, tako da predlažem da se stan da u najam za potrebe OB Dubrovnik“, pojasnio je gradonačelnik te se osvrnuo na mjeru 30 x 45. Naglasio je da će rebalansom proračuna trebati osigurati dodatna sredstva za tu mjeru.
Vijećnik Škrabić kazao je kako je riječ o stanu od 70-ak četvornih metara u Mokošici te pitao postoji li druga mlada obitelj kojoj bi se stan mogao dati u najam.
„Smatram da je ovo apsolutni prioritet – da liječnik i njegova obitelj dođu u Dubrovnik. Taj liječnik pomaže drugim obiteljima. Uskoro ćemo mladim obiteljima dodijeliti na korištenje tri obnovljena stana u povijesnoj jezgri“, pojasnio je gradonačelnik.
Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o uporabi s Centrom za pružanje usluga u zajednici – Centar za starije osobe Ragusa
Vijećnica Bonačić Obradović pitala je je li izvršen tehnički pregled i izdana uporabna dozvola.
Gradonačelnik je potvrdio da je uporabna dozvola izdana te da će do kraja tjedna biti raspisan javni poziv smještaj korisnika. Dodao je i da je definiran cjenik za smještaj korisnika, koji je sličan cjeniku Doma „Domus Christi“.
„U idućih desetak dana bit će poslan zahtjev i prema Županiji za izdavanje dozvole. Ugrađena je i većina namještaja, izvršena je i sistematizacija radnih mjesta – zapravo su obavljene sve predradnje kako bi se išlo u raspisivanje natječaja za zaposlenike.“
Odgovarajući na pitanje vijećnika Škrabića, gradonačelnik je kazao da će operativni troškovi centra na godišnjoj razini iznositi oko 2 milijuna eura, što uključuje i pružanje usluga izvaninstitucionalnim korisnicima. Potvrdio je i da će se komercijalni prostori, poput frizerskog salona, trgovine i prostora za fizioterapeute, iznajmljivati putem natječaja.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Ugovora o uređenju međusobnih prava i obveza u vezi s povjerenom komunalnom djelatnošću usluge elektroničke komunikacijske mreže ili vodova, infrastrukture i povezane opreme Grada Dubrovnika s trgovačkim društvom Sanitat Dubrovnik d.o.o.
„Koliko imamo te mreže i zašto se stanovnici povijesne jezgre ne mogu spojiti na optički kabel, što bi im bilo jeftinije? Ako niste znali, ti su priključci jeftiniji“, pitao je vijećnik Krstulović.
„Ovim ugovorom Sanitat dobiva sigurne prihode, a Gradu Dubrovniku pripada samo dio koji ostane nakon troškova. Postojeći ugovori iznose 124 tisuće eura godišnje. Sanitatu se predaje još osam ugovora koji su u postupku, a Grad dobiva 30 posto od neto dobiti. Sanitat dobiva siguran prihod, a Grad neizvjestan ostatak”, kazala je među ostalim Knežević koja je dodala da odluku neće podržati.
“Sanitat će infrastrukturom upravljati, ali ne vidimo nikakve planove”, postavio je ponovno pitanje Krstulović.
“U povijesnoj jezgri infrastruktura je HT-ova. Sanitat će upravljati cijevima položenima u Lapadskoj obali i na cesti Tamarić koje će iznajmljivati za polaganje kabela”, odgovorila je pročelnica Hladilo.
Vijećnica Bonačić Obradović postavila je cijeli niz pitanje, među kojima, tko će u Sanitatu raditi na ovim poslovima i planira li se vođenje ovih poslova povjeriti vanjskim suradnica ili se planiraju nova zapošljavanja.
“Vjerujem i da će Sanitat putem natječaja, ako se bude tim putem išlo, tražiti odgovarajućeg stručnjak”, odgovorila je resorna pročelnica.
„Bit ću razočarana ako broj zaposlenika u Sanitatu, nakon sklapanja ovog ugovora, ne poraste s 88 na više od 100“, kazala je Knežević, odgovarajući na pitanje Bonačić Obradović o kojem se broju novih zaposlenika govori.
Prijedlog zaključka o donošenju Izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja imovinom Grada Dubrovnika za 2025.godinu
I vijećnica Knežević i vijećnik Krstulović kazali su da se i lani u ovo vrijeme na sjednici Gradskog vijeća govorilo o potrebi javne objave registra nekretnina. Krstulović je kazao kako je dio nekretnina objavljen na stranicama države, no da građanima još uvijek nije dostupan potpuni registar.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o ostvarenju Programa i financijskog plana javnih potreba u športu grada Dubrovnika za 2025. godinu
Maro Kapović, predsjednik zajednice Športova naglasio je kako je u potpunosti ostvaren financijski plan od 3 070 000 eura.
Gradonačelnik Franković čestitao je Kapović na nedavnom ponovnom imenovanje. Istaknuo je kako se razina transparentnosti podigla, no da na tome treba i dalje ustrajati.
„Imamo sedam klubova u najvišem natjecateljskom rangu. Na idućem rebalansu proračuna povećat ćemo sredstva kako bismo pokrili njihove troškove, ali i sredstva za omladinske pogone, uz transparentno izvještavanje.
Ostao sam neugodno iznenađen kad sam pročitao da Grad Dubrovnik nije dao dovoljna financijska sredstva omladinskom pogonu GOŠK-a te da su iz tog razloga odustali od natjecanja. To nije istina. I Lokrum je dobio 60 tisuća eura, ali ta sredstva nisu opravdana i iz tog je razloga financiranje stopirano. Ni upravljanje u PK Jugu još nije na razini na kojoj treba biti.
Moj prijedlog prema Savezu športova je da bilo koji sport koji se natječe u najvišem rangu natjecanja mora imati najmanje pet godina članstva u Savezu športova kako bi ostvario pravo na određena financijska sredstva”, kazao je gradonačelnik te istaknuo da je među najvećim problemima odlazak na natjecanja, što je predložio da ubuduće obavlja javni gradski prijevoznik Libertasa. Kao drugi problem istaknuo je plaće trenera, koje su trenutačno, kazao premale.
“Skloniji sam da Grad financira prijevoz, koji je klubovima veći troška, od financiranje medicinskih potreba. Ne smijemo financirati plaće u omladinskim pogonima, ali moramo biti svjesni za prvi rang natjecanja dodatno privlači mlade”.
Vijećnik Deraković ukazao je medicinske preglede sportaša koji su ovih dana izazvali veliku buru među roditeljima.
Kapović je kazao kako preglede i dalje obavlja dr. Madunović te da će njemu biti isplaćeno preko 32 eura.
“Sve sportske preglede djece i vrhunski sportaša u dr Madunovića”, kazao je.”
“Maro, vi govorite i pregledima. No, jedna današa poznata pedijatrica me upozorila liječnici obiteljske medicine i pedijatri ne smiju izdavati uputnice preko HZZO-a za vađenje krvi za preglede djece sportaša. Roditelji te pretrage moraju plaćati sami. Ona mi je rekla da ona te uputnica izdaje no da će zbog toga snositi sankcije. To se u pravilniku mora ispraviti” istaknula je Muratti.
Kapvić je odgovorio da je već Olimpijski odbor pokrenuo inicijativu po tom pitanje te da dr. Madunović izdaje uputnice.
“Zbog 50 tisuće eura djeci su srušeni snovi igranja u 2. ligi. To je katastrofalno. Što se tiče liječničkih pregleda, Grad je izdvojio 34 tisuće eura i sad ispada da su mogli ići u dr. Madunovića. Roditelji su plaćali da djecu u hodniku jednog hotela pregledava liječnik iz druge županije. Djeca su ulazila na pregled po njih 5, 6, a pregledavana su rekla bih onako, ofrlje. To je sramotna situacija. Čula sam da su djeca pregledavana i u kućicu na stadionu u Lapadu. Pravilnik govori i gdje se pregledi mogu održavati, to sigurno nisu hotel i ta kućica. Liječnici opće medicine i pedijatri ne mogu pisati uputnice, a zbog upute ministrice, da ne budu administrativno opterećeni. No, neki liječnici su ih ipak pisali. Što je roditeljima koji platili oko 100 eura po pregledu?”, pitala je Bonačić Obradović.
Kapović je kazao da je GOŠK znao da dr. Madunović radi preglede sportaše i da djecu preglediva i po 15 minuta, no da se ne može naručiti pet minuta do podne.
„Djeci u Neptunu pregledi istječu u 11. mjesecu, a mi smo ih već sada naručili kod dr. Madunovića. Znam i za preglede na lapadskom stadionu. Postoje i privatni klubovi i akademije, gdje roditelji sve plaćaju. A neka se roditelji zapitaju kako je taj liječnik iz Sinja pregledao njihovu djecu. Nije mi jasno ni koji je liječnik spreman toliko riskirati i staviti svoj potpis.
Što se tiče GOŠK-a i tih 50 tisuća eura – oni su za to znali šest mjeseci unaprijed. Zašto nam to nitko nije na vrijeme rekao? A sada čujemo i od gradonačelnika da nisu opravdali sredstva koja im je Lokrum dao“, odgovorio je Kapović.
Zamjenik Puzović kazao je da je s liječničke struke nedospustivo da se djeca pregledavaju u hotelima. Bonačić Obradović kazala je kako joj je žao što nije otišla u taj hotel u kojem su djeca pregledavana, kako bi vidjela tko pregledava djecu i da među zaposlenika klinke čiji su djelatnici pregledavala djecu nije našla zaposlenog specijalista sportske medicine.
Vijećnica Doršner kazala je da bi svi sistematski pregledi koji se na godišnjoj razini obavljaju u Hrvatskoj koštali HZZO milijardu eura te da javni sustav ne može svima financirati sistematske preglede.
„Jug se otuđio, to više ne prate ni naši ljudi. Izgubili su glavnog sponzora i bit će dobro ako se budu borili za polufinale. Što oni trebaju napraviti kako bi izgubili svoj status nulte kategorije unutar Saveza športova? Pojasni kako netko drugi može doći na to mjesto. Ja im želim da se vrate na stare staze slave, ali nije pravedno prema ostalim klubovima“, iznio je svoje stajalište Raguž.
Kapović je kazao kako će se njihov status redefinirati u sezoni 2027. Vijećnik Maslać kazao je kako se dubrovački sport ne može u potpunosti financirati iz javnog sektora. Istaknuo je kako je dubrovački gospodarski sektor razmrvljen i da ga nitko ne pritišće da ulaže novac u sport, za što je država osigurala i određena porezna rasterećenja.
Prijedlog zaključka o pokretanju postupka za izmjene i dopune Statuta Grada Dubrovnika
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Izmjena i dopuna Pravilnika o upisu djece u Dječji vrtić Pčelica, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Pravilnika o upisu djece u Dječje vrtiće Dubrovnik, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Statuta Dječjeg vrtića Pčelica, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Statut Dječjih vrtića Dubrovnik
“Kako bi izgledali lanjski upisi da su se primjenivali kriteriji od ove godine, kako se odlučuje koje dijete prolazi ako dvoje djece ima isti broj bodova? Koji je broj djece upisan, a ne ide u vrtić? Kako se provjerava vjerodostojnost dokumenta kojim roditelji dokazuju da imaju pravo na odeđni broj bodova?”, pitala je Bonačić Obradović.
Pročelnik Brčić kazao je da vrtići provjeravaju dokumentacija, da nema osnove da se dijete ispiše iz vrtića ako roditelji uredno plaćaju. Istaknuo je i ako ove godine nema problema s brojem mjesta u vrtićima.
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Statut Osnovne škole Mokošica, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Ivana Gundulića, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Antuna Masle – Orašac
Točke su jednoglasno usvojene.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju Povjerenstva za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta javnih poziva Grada Dubrovnika za 2026. godinu
Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice ustanove Zavod za obnovu Dubrovnika
Odbor je za imenovanje prihvatio je ponovno imenovane dosadašanje ravanteljice Skurić.
Vijećnik Krstulović kazao je kako je Zavod osnovan nakon potresa 1979., a da do sada nije obnovljeno više od 50 posto zgrada koje su tada bile oštećenje. Istaknuo je i projekt Pustijerne koji još uvijek čeka kao i Ulice ispod Mira.
“Plana Upravljanja je po meni propao. Došli smo u fazu da novac nije problem, ali Zavodu fali ljudi. Rezultati su ostali isti kao prije”, kazao je.
Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice ustanove Športski objekti Dubrovnik
Odbor je prihvatio imenovanje Antuna Boškovića.
Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice ustanove Rezervat Lokrum
Odbor je prihvatio imenovanje Maris Radić.
Točka je usvojena.
Prijedlog kandidata za imenovanje sudaca porotnika u Županijski sud u Dubrovniku
Točka je usvojena.
Na kraju sjednice je bilo vrijeme za vijećnička pitanja. Što je zanimalo vijećnike pročitajte OVDJE.
