Nešto iza devet sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnik započela je 8. sjednica Gradskog vijeća. Na predloženom Dnevnom redu nalazi se 27 točaka. Vijećnici će danas tako raspravljati o novo kreditnom zaduženju Grada, odabiru dva najpovoljnija ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru – parku u Pilama, prijedlogu izmjena Zone posebnog prometnog režima kao i kupoprodaji nekretnina u Mokošici.
Utvrđen je kvorum. Sjednici je prisutno 17 vijećnika, s tim da ni na današnju sjednicu nije došao predsjednik DDS-a i izabrani gradski vijećnik Pero Vićan.
Usvojeni su zapisnici sa 6. i 7. sjednice.
Predloženo je da se 21. točka dnevnog red izostavi s današnjeg Dnevnog reda – Prijedlog Zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o stradalnicima i sudionicima Domovinskog rata i njihovim obiteljima te iz područja skrbi o udrugama proizašlim iz II. svjetskog rata i poratnog razdoblja za 2026. godinu
Marin Krstulović predložio je da stanku od 15:15 do 15:45 zbog otkrivanje spomen ploče Franku Jerković, no predsjednik Gradsko vijeća Mako Potrebica kazao je kako postavljanje ove spomen ploče nije prošao proceduru Gradskog vijeća te zbog toga nije odobrio stanku. Pozvao je sugrađane da prilikom postavljanja budućih spomen ploča to podnesu na proceduru Gradskom vijeću.
Usvojen je Dnevni red u cijelini.
Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Dubrovnika
Predsjednik Odbora za proračun i financije, Ivan Maslać, kazao je kako je Odbor zaključio da je odluka u skladu sa zakonima i pravilnicima te da je odbor s većinom glasova odluku podržao.
Gradonačelnik Franković kako je kako se radi o financiranju cijelog niza projekata: Park Gradac, Park’n’ ride, autobusna stanica i parking Trsteno – istok, Uvala Miramare – sanacija pokosa, oborinska odvodnja Andrije Hebranga, Montovjerna – Batala, oborinska odvodnja – semafori Lapada, prometnica iza zgrada Kineskog zida, OŠ Mokošica – rekonstrukcija i dogradnja, Sportska dvorana Orašac, Park ispod platane na Pilama, OŠ Mokošica – energetska obnova, sportska dvorana Gospino polje – energetska obnova, DV Komolac, Park Đorić Mayneri i DV Biskupski dvor.
“Ukupno se radi o 44.659.892,00 eura. Navedeni kredit će jedinom dijelom poslužiti za predfinanciranje europskih sredstava. Zbog same obrade dokumentacije uvijek nam kasne ZNS-ovi. Iz toga razloga je potrebno imati visoku likvidnost,a to s velikim brojem projekata koji se izvode nije uvijek lako. Plan je kad nam sjednu novci iz EU sredstava taj dio kredita automatski zatvarati – radi se o 9 milijuna eura. Iz vlastitih sredstava financirat ćemo 35 milijuna eura kredita a za projekte koji se ne mogu financirati iz EU sredstava, a većinom se radi o projektima oborinske odvodnje koji se ne mogu financirati iz EU sredstava. Sufinanciranje za dva nova vrtića iz EU fondova je iznimno malo, no smatramo da je nužno izgraditi ova dva velika vrtića zbog broja djece. Izgradnjom DV Komolac omogućit će se početak radova na DV Mokošica koje je potrebno rekonstruirati. Građevinsku dozvolu imamo. U trenutku potvrde ovog kredita kreditno zaduženje Grada Dubrovnika bilo bi 14 posto. Grad Dubrovnik od 2029. do 2032. zatvara cijeli niz kredita od cestogradnje do Lazareta. 2032. ističu dva kredita, onaj za kupnju stanova u Mokošici i onaj kredit koji smo uzeli od Zagrebačke banke u koroni. Radi se o cijelom nizu bitnih i kvalitetnih projekata koji su biti u našem gradu. Vjerujemo da ćemo ovim kreditom pokrenuti značajni investicijski ciklus i održati financijsku stabilnost Grada”, pojasnio je gradonačelnik.
Anita Bonačić Obradović kazala je kako je neupitno da je potrebno ovo kreditno zaduženje.
“Zašto je 50 posto kredita od OTP-a, a 50 posto od HBOR-a? Je li to za banke veliki rizik? Naplata kredita kreće 2030., na kraju gradonačelnikova kredita. O riziku moramo govoriti jer ovisimo o turizma. Grad je osjetljiv u krizama. Ako padnu prihodi onda nam raste zaduženost? Sad će se uzeti pare, do 2030. plaćat ćemo interkalarnu kamatu, a onda ćemo plaćati kamatu oko 400 tisuća eura mjesečno. Grad živi od kredita i prihoda od imovine, a EU sredstva su pomoćna sredstva. Koliko ukupno Grad Dubrovnik kredita ima i koliko mjesečno iznose rate do 2030. Nemamo precizne informacije o zadužnici za ovaj kredit i možete li potvrditi da ovim kreditom ne nastaje založno pravo na imovini Grada Dubrovnika? Je li riješen prilaz za vrtić Biskupski dvori? Kod Kineskog zida i nove ceste, navodite da je cilj uvođenje novih autobusnih linija, a nemamo ni postojeće”, kazala je vijećnica SDP-a.
Franković je kazao da je s razlogom početak otplate kredita 2030.
“2026. Grad Dubrovnik će otplatiti kredit za pročistač otpadnih voda, Vodovod je podizao kredit, ali Grad je do jamstvo. Do 2030. godine otplatit će se 8 kredita i ostat će samo još jedan i ovaj. U 2032. ostaje nam kredit za kupnju stanova u Mokošici i društvena infrastruktura. U 2026. Grad plaća 6, 54 milijuna kredita, 2030., ide za 6, 236 000, a 2031. padamo na 4 milijuna. Tako se prati taj ritam zaduženja da niti u jednom trenutku Grad ne uđe u bilo kakav problem. Mi kod niti jednog projekta nismo imali problem s pristupom. Nije sve mogu financirati sad i odmah, ali je bitno ishodovati dozvolu i biti spremni kad novca bude. Postoji jasan investicijski i ciklus kreditnog zaduženja. Svi mi želimo izgraditi što više, ali to niti je moguće niti je realno. Što se tiče ceste Kineski zid – to je projekt koji se čeka posljednjih 30 godina. Uz cestu izgradit ćemo nekoliko parking mjesta. Želimo graditi parking mjesta, ali nam to nije prioritet. Parking nije socijalna kategorija i pravo. Cijeli niz naših sugrađana je kupio parking negdje. Parking je nadogradnja nakon vrtića, škola, socijalne infrastrukture. Parking na Kineskom zidu se nikada ne bi izgradio bez ove ceste. U idućoj godini ćemo, ako Bog da, izgraditi 200 parking mjesta na Pobrežju. Nakon izgradnje Park ‘n’ Ride sustava na Pobrežju sva ulična parking mjesta postat će residents only. Svi koji dolaze morat će ili parkirati na Pobrežju i onda koristiti javni prijevoz ili parkirati u neku od privatnih garaža u gradu u kojoj se parking naplaćuje po satu. Cesta Kineski zid, možda ćemo naknado dobiti EU sredstva za ovu cestu, kao što smo to dobili za cestu Tamarić”, pojasnio je gradonačelnik.
Katarina Doršer replicirala je vijećnici Bonačić Obradović.
“Čudno je kako SDP u ovom gradu drži HDZ-ovom gradonačelniku predavanje o korištenju EU fondova. Oni se za doba vlasti SDP-a i HDZ-a u ovom gradu nisu koristili”, kazala je Doršner.
“Mi imamo oko 8 milijuna eura kamata. S tim smo do sada mogli izgraditi 200 stanova. Kazali ste da će Park ‘n’ Ride godišnje uprihodovati 1,5 milijuna eura – to se može iskoristiti za smanjenje kredita. Što ako dođu novi krediti, pad prihoda od turizma, nova kriza? Ovoliko zaduženje se po meni trebalo početi odmah. Vi ćete izgraditi, a kredit će vraćati buduće generacije. Zanima se binaco zadužnica za ovaj kredit. Što će biti ako turizam padne za 5 posto?”, pitala je Bonačić Obradović.
“Teško je s vama razgovarati vijećnice, jer vi financijskog znanja nemate. Imate i još jednu manu – ne slušate. Da ste slušati smo sam govorio, čuli bi i odgovore na vaša pitanja”, kazao je Franković Bonačić Obradović.
“Ako je itko pokazao kako upravljati financijama u vrijeme krize onda smo to mi. Ništa nije stalo u doba korona krize. Bilo je iznimno teško. Mjesecima nisam spavao, ali to je moj posao. Vi kažete da je temeljni problem parking – temeljni problem je kako doći do parking. Kako bi imali Park ‘n’ Ride da nismo prvo napravili novu cestu do Pobrežja i da nismo kupili potrebnu zemlju? Nisam rekao da parkinga na Kineskom zidu neće biti, bit će ga kad se za to steknu uvjeti. Treba prvo izgraditi cestu i riješiti oborinsku odvodnju. Treba znati razaznati bitno od nebitnog i što je bilo prvo kokoš ili jaje”, odgovorio je Franković te podsjetio kako se SDP borio protiv podizanja kredita kod Erste banke za kupnju TUP-a.
Pročelnik Vojvodić kazao je je jedini instrument osiguranja kredita zadužnica.
“Kolegici ste poručili da pročita materijale i da se savjetuje. Jedan dio vaše rečenice zaparao mi je uši. Rekli ste da smo za 8 milijuna eura mogli izgraditi 200 stanova. Tih 200 stanova imalo bi 15 ili 16 kvadrata pod uvjetom da nema plaćanja komunalne infrastrukture. Nemojte ste za ovom govornicom rasipati neznanjem”, poručio je Potrebica Bonačić Obradović.
“Osnovni problem ovog razgovara je pristojnost. Što je bilo prije kokoš ili jaje, tko nađe odgovor na to pitanje neki mi javi. Mislim da ćemo veliki novac okrenuti. Sjećam se riječi gradonačelnika da se TUP nikad neće kupiti, ali na svu sreću čovjek uči”, kazao je vijećnik Krstulović.
“Srđevci imaju posebni, eksplicitni odnos s javnim. Možemo ili moramo, može biti da moramo, će zauvijek biti u oporbi, zamislite kad bi oni preuzeli odgovornost za nešto”, kazao je Franković.
“”S ovim sredstvima se može napraviti ono što vaš kolega Bačić govori, mikro stanovi. Gradonačelniče, vi funkcionirate, tako da vrijeđate na svaku kritiku. Ostaje činjenica da su rate 400 tisuća eura, da niti jedna od banaka nije htjela preuzeti odgovornost, nego su to podijelili 50-50. Konstantno s ove govornice lažete za TUP, SDP nije bio protiv kupnje TUP-a. Ispričavam se javno, na lažete nego ne govorite istinu. SDP je bio protiv načina financiranja i tu smo bili u pravu. Ako ćete govorit da smo mi bili protiv kupnje TUP-a, to je laž. Što se dalje s tim TUP-om napravilo. Radi se knjižnica, ali ništo drugo ne znamo. Rekli ste da se najmovi neće dizati, ali onda su se podigli”, kazala je Bonačić Obradović.
“Ako je gradonačelnik “lažljiv”, onda Dubrovniknet govori istinu u članku kojem navodi da je vijećnik Tropan smatra da se TUP ne može kupiti. U tom trenutku je gospar bio vijećnik SDP-a i predstavljao politiku SDP. Sve vam u tekstu piše, pročitajte tekst. Oni špekuliraju da su se visoki predstavnici SDP-a sastali s investitorom, gosparom iz Češke, koji je došao i do nas – naš odgovor je bio da ako TUP kupi da neće moći tamo napraviti ništa jer mi držimo prostorni plan. Dobro znajte što se događalo u SDP-u, to je bila politika SDP-a”, kazao je Potrebica Bonačić Obradović.
I gradonačelnik Franković pročitao je medijske natpise o kupnji TUP-a.
“SDP je bio za kupnju, ali kroz model koji nije bilo moguće ostvariti. Imali smo jednu priliku, u korona vremenima. Drugog modela za kupnju TUP-a nije bilo. Javni nastup vijećnika SPD-a govorio da su se vijećnici sastajali s određenim investitorima. U TUP-u je danas Zajednica tehničke kulture, Obiteljski centar, Aster, Kolarini, uskoro će tamo biti i najmodernija knjižnica. Iduće godine krećemo s rekonstrukcijom hala pa će tamo biti filmski, glazbeni i gaming studio. TUP smo kupili jer smo htjeli upravljati prostorom, nismo htjeli da tamo budu zgrade i novi apartmani. Mi danas gledamo stvari na jedan način,a tko zna kao će se taj prostor gledati za 15 godina. Pokazali smo da imamo financijsko znanje i sposobnost i da smo proračun Grada doveli do 100 milijuna eura. Grad Dubrovnik nema 200 milijuna eura, jer to nisu sve izvorna sredstva. Godinama se pričalo da smo bogat grad, a to nismo jer bogat grad ima rješenju infrastrukturu, vrtiće i slično. Niste bogat grad ako samo dijelite pare, a ništa ne gradite. To je model rasipanja i kupneju glasova. Politika se mora odmkanuti od populizma kojeg je bilo previše u ovoj državi. Na nama je da radimo i gradimo”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Krstulović pročitao je članak Slobodne Dalmacije od 9.9. 2021. u kojem je zadržana izjava gradonačelnika Frankovića o ne kupovanju TUP-a jer kupnja TUP-a osim kupnje prostora podrazumijeva i preuzimanje obaveza.
“Ja 9. rujna 2021., nisam pogriješio. Imao sam potpuni uvid u financije. Živjeli smo u vremenima korona krize. 9. rujna 2021. sve je izgledalo jako crno. 7. ožujka 2022. situacija je izgledala puno blistavija. Tada nisam bio sposoban vidjeti, tada smo razmišljao o tome što će biti sutra i kako ćemo isplatiti plaće djelatnicima, a prihoda nije bilo. Gospođa Anka rekla je da ju je to vrijeme podsjetio na ratno vrijeme. Svakog jutra sam provjeravao bankovni račun Grada Dubrovnika, bio sam sretan kad bi stigla uplata od par tisuća eura. Ugostiteljima smo tad oprostili 50 milijuna eura. 9. rujna sam uistinu rekao što sam rekao. No nije se slučajno dogodilo da se društvo TUP nije prodalo 9. 9. 2021. Upravo društva nije čitala priopćenja Srđ je Grad i donosila odluke, tako se odluke nisu donosile. Nije bitno kada, neko tko. Nije bitno je li se predložio, nego je li realiziralo”, kazao je gradonačelnik.
“Imamo dugovanje od 10 milijuna eura iz korone. Kada optužujete da smo bili na nekim sastancima, recite mi samo jesam li i ja bila na tim sastancima. Google sve pamti, 11. 12. 2023. – priopćenje SPD u kojem govorimo da nije točno da smo protiv kupnje TUP-a, već da nismo bili za kamatu koja je vezana za EURIBOR, pa se onda ugovorila fiksna kamata. 2017. kad ste došli na vlast rekli ste, da je Dubrovnik bogat grad, a danas Dubrovnik nije bogat grad”, kazala je Bonačić Obradović.
“SDP je bio protiv kupnje društva UTD Ragusa. Da Grad nije kupio ovo društvo, nikad ne bi kupio TUP. I ja sam htio fiksnu kamatnu stopu, ali to se nije moglo dogovoriti s OTP bankom. UTD Ragusa to sve vraća iz svojih sredstava, a stekli smo ogromnu imovinu. Svaka naša odluka o zaduženju bila je ispravna. Neki pojedinci su govorili da će Grad bankrotirati kad se uzimao kredit za javnu rasvjetu, a danas je to itekako financijski vidljivo. Mi kao Grad ćemo 2030. godine toliko smanjiti zaduženja, da nam ovaj kredit neće stvarati nikakav problem. Mi još uvijek plaćamo kredit za mikroaflat, a to je bio bačeni novac. Današnji srednjoškolski kad počnu plaćati porez na dohodak već će kredit biti isplaćen”, poručio je Franković.
“Najmovi u TUP-u se financijski usklađuju sukladno odlukama Grada Dubrovnika i Gradskog vijeća. Sve ugovore koje je grad naslijedio produžuje sukladno tim odlukama”, kazala je Muratti.
“Jesu li problem projekti koje financiramo ili kamata? Što bi trebali? Čekati do 2040. i skupljati novce? Koliki će ti radovi tad koštati? Bez kredita se ne može to je najnormalnija stvar?” poručio je vijećnik Maslać.
Bonačić Obradović ponovila je da je SDP bio za kupnju TUP-a, ali da ih je brinuo model financiranja.
Potrebica je kazao kako u antologiju politike ludosti ulazi izjava Anite Bonačić Obradović o značenju suzdržanog glasa. Naime, vijećnica SDP-a kazala je kako sudržan glas znači da je nešto primljeno na znanje.
“Da su svi bili sudržani kao vi, TUP bi danas bio u vlasništvu Čeha”, poručio je Potrebica.
Franković je kazao kako je 2019. stvarno rekao da je Grad Dubrovnik bogat grad, ali i da su infrastrukturne potrebe velike. Pročitao je i svoju izjavu iz studenog iz 2018. godine o infrastruktri na području Grada Dubrovnika.
“Suzdržan nije za, i nikad neće biti za. To je ni rit, ni mimo, što bi se reklo”, kazao je i nabrojao one vijećnike koji su bili za kupnju TUP-a.
Vijećnik Raguž kazao je da je na izborima prije devet i pet godina i prije osam mjeseci pobjedio sadašnji gradonačelnik.
“Imate potrebu izaći na govornicu, samo da bi nešto rekli”, poručio je Raguž Bonačić Obradović.
“Mislim da je vijećnicima i našim gledateljima sve ono postalo toliko zamorno. Mnogi građani ne znaju o čemu mi ovdje na sjednici raspravljamo. Ne moramo ovoliko udugo ući. Imamo danas još važnih točaka, koje će pasti zbog ove rasprave u zaborav”, kazao je Raguž.
Bonačić Obradović predložila je da se izbaci mogućnost odluke “suzdržan” i dodala kako su i neki članovi HDZ-a bili suzdržani pri glasovanju za subvencioniranje avio-karat onkološkim bolesnicima.
“Vijećniče Raguž, budite na listi HDZ-a”, poručila je Bonačić Obradović Ragužu.
“Oni koju su bili suzdržani za TUP, su glasali protiv, onda je mogu špekulirati zašto je to bilo tako. Suzdržan glas je dobar paravan da vam se nešto ne dogodi”, kazao je Potrebica.
“Nekad je bolje iznijeti trosjed, nego mišljenje. Možete misliti koliko ste loši, kad vas čovjek koji imali lokalnu stranku, mete na svakim izborima. Takvi kao vi, prolaze kroz ovo Gradsko vijeće, a ja sam tu. Ja ne govorim, nego radim”, kazao je Raguž.
“Vratimo se na temu, 44 eura dižemo, 52 milijuna eura vraćamo, kamate je 8 posto. Mislim da su to dobri uvjeti”, kazao je Deraković.
Vijećnica Knežević pozvala je kolege da se vrate na temu točke.
Gradonačelnik Franković kazao je kako je SDP svojom suzdržanošću glasao protiv kupnje TUP-a.
“Koliko god vi puta govorili da smo mi bilo protiv, ja ću govoriti da smo mi bili za. Mi smo samo govorili o načinu financiranja TUP-a, kao danas govorimo o ovom zaduženju. Nećete za ovom govornicom govoriti što ja sam mislila kad sam o nekoj točki glasala na određeni način. Što je s hodogramom TUP-a?”, kazala je Bonačić Obradović.
“Što ste vi mislili u tom trenutku nije bitno. Da su vas svi slijedili i glasali kao vi, TUP bi danas bio u češkim rukama. Članovi SDP-a sjedali su s investitorom koji je tad htio kupiti TUP. Vi ste uveli TUP u ovu raspravu”, kazao je Potrebica Bonačić Obradović.
Viktorija Knežević kazala je kako je podržati odluku o novom kreditnom zaduženju.
“Ispričavam se što protekli put nisam bila na sjednici Gradskom vijeća, no viša slia me spriječila. Nadam se da sam vam nisam previše nedostajala. No, sigurna sam da sam jednoj osobi, koja nas prati preko mladih ekrana, silno nedostajala, Peru Vićanu. Mene hapse, pretražuju i privode zbog jedne igrice, a on sve moguće igre i igrice, po nekoliko puta u ovom gradu, i ništa…Bio je vjerojatno iznenađen i uvrijeđen. Pozdrav Peru Vićanu i svim Vićanima u ovom gradu”, kazala je Knežević.
Vezano uz sanaciju Uvale Miramare gradonačelnik je kazao kako se pregovara s jednom tvrkom te da će radovi početi u studenom.
“Teren je iznimno opasan i nestabilan. Mi ćemo unaprijed potpisati ugovor”, kazao e gradonačelnik.
Prijedlog zaključka kojim se prima na znanje Izvješća o stanju kanalizacijskog sustava i upravljanju incidentnim preljevima otpadnih voda na području Grada Dubrovnika
“Informacije smo morali izvlačiti iz tablica. Sve kritične točke nastojimo riješiti kroz postupak Aglomeracije, to je u fazi realizacije. Veliki broj problema ćemo tako riješiti. Mreža je građena 80-ih godina i na mreži se mora raditi da bi ona funkcionirala. Nezgodno je kada dođe do ispada kanalizacijskog sustava dođe do prelijevanja otpadnih voda. Kod kanalizacije ne možete spriječiti dotok. Zadnjih pet godina nismo imali velike incidentne situacije, a to pokazuju i ispitivanja kakvoće more. Imamo 23 kanalizacijske crpne stanice i preko 130 kilometara kanalizacijske mreže. Dok se crpna stanica ne provjeri, mora doći do prelijevanja otpadnih voda. Konkretnu jučer smo imali puknuće kanalizacijskog cjevovoda u Mokošici, to smo uspjeli riješiti. Najveći problem kanalizacijske mreže su oborinske vode koje završavaju u kanalizacijskoj mreži i tad dolazi do incidentnih prelijeva”, kazao je uvodno Begović.
“Niste popisali sve situacije koje su vam se dogodile. Radite odličan posao, ali mislim da o svemu trebate obavijestiti vijećnike, bez obzira na uzrok. Mislim da je krajnje vrijeme da se riješi oborinska odvodnja Čajkovice”, kazao je Krstulović.
“Izvor Račevice se konstantno klorira, stanovnicima Čajkovića rečeno je da se priključenje na mrežu planira za 25 godina. Što se tiče pitke vode, imamo ilegalno odlagalište na Osojnik, utječe li to na izvorište Palata. Tamo su motorna ulja. Problem suhe marine u Rožatu – ima li ta osoba spremnike za ulje i boje, i potrebne separatore? Grabovica ima direktan negativna utjecaj na vodu, imamo studiju inženjera Paviše”, iznijela je Bonačić Obradović.
Franković je pitao Bonačić Obradović je li bila na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća na kojoj je donesena odluka o početku sanitarne zaštite navedenih izvora.
“Na području Mokošice imamo problem ulijevanja oborinske vode u kanalizacijsku mrežu i dolazi do izbijanja i poplavljivanja. Dolazi do ogromnog opterećenja mreže, jedini je način da idemo od kuće do kuće. Potrebno je i bolje održavanje potoka. Voda s jednog potoka je bila skrenuta u kanalizacijsku cijev koja je jučer pukla u Mokošici, mi to smo sanirali i danas ćemo stabilizirati teren. Na Tenturiji uskoro krećemo s izgradnjom mreže, što je biti jako zahtjevno jer će dio mreže ići ispod razine mora. U projektu nemamo predviđena okna, ali izmijenit ćemo poklopce i stavit ćemo vodotijesne poklopce. Tuđa voda je prihvatljiva do 10 posto. Ne očekujemo da bi trebali imati problema s priključenjem oborinskih voda. Što se tiče Čajkovića, pored mjesta polazi tlačni cjevovod. Niz objekata bi se trebao priključiti, ali to ćemo raditi nakon Aglomeracije jer ne možemo izlaziti izvan građevinske dozvole jer to dovodi u pitanje penalizaciju i EU sredstva. Izgradnjom oborinske odvodnje kroz Vukovarsku poboljšala se situacija. S oborinskom odvodnjom u crpne stanice dolazi i velika količina pijeska. Po pitanju Osojnika, nemam saznanja o tom odlagalištu. Fenoli u Palati nisu bili mineralnog podrijetla. S uljarom smo dogovorili način zbrinjavanja nus produkata. Suha marina u Rožatu – nemamo saznanja kako zbrinjavanju vodu od čišćenja i pituravanja. Gdje to završava nisam siguran. Što se tiče Grabovice, napravili smo ispitivanja i mikrozoniranja i nismo dokazali utjecaj na pitku vodu. Mislim da je to tada slano u Ljubljanu. Nemamo dokaz o utjecaju na pitku vodu, ali da opasnost postoji, postoji”, odgovorio je, odgovorio je Begović.
“PGP je prilikom postavljanja kanalizacijske mreže između Stare i Nove Čajkovice nije uspio staviti put u prvobitno stanje i izgubili smo kanal oborinske odvodnje. Do mene je došao glas da se ne može dogovoriti tko će očistiti kanal. Pored crkve Kuzme i Damjana, imamo siguran sam privremeno odlagalište, obavijestite ljude do kad će ono biti tamo”, kazao je Krstulović.
“Mi nismo zadovoljni s radovima PGP-a. Dio asfalta nije prihvaćen, ne smatramo da je dobro napravljen. Što se tiče tlačnog cjevovoda, naletjelo se na dosta oborinskih kanala koji su morali biti presječni, inzistirali smo da se tu postave cijevi. Obaveza izvođača nije bila do probije ponovno kanale koji su bili zapušteni. Izvođač je dogovorio privremeno odlanje iskopa. Ne vjerujem da će tu biti problema” pojasnio je Begović.
“Mi danas raspravljamo gdje su nam rizici. U izvješću se navodi da su incidentne situacije u sezoni svedene na minimum. To nije dovoljno. U prilogu se nalazi izvješće za neke crpne stanice. Nemamo odgovor koliki je operativni kapacitet i koliko je opterećenje. Posebno zabrinjava dio o rezervnom napajanju. To nije plan upravljanja rizikom. Kod projektiranja novih stanica – gdje su brojke po lokacijama? Navodi se i da je sustav pod daljinskim upravljanjem, ali mi nemamo protokol tko i u kojem roku upozorava građane. Mi moramo imati integrirani plan što radimo dok mreža oborinske odvodnje bude funkcionalna”, kazala je Knežević.
