Nedavno se ekipa iz “Kinematografa”, ravnatelj Nikša Konsuo sa suradnicama, Đivom Galov i Dubravkom Mikulić, vratila u svoje stare radne prostore u sklopu Kina Slavica koje je, poput Kina Jadran, otvorilo svoja vrata ljetnoj publici koja uživa u projekcijama na otvorenom. I kao svake godine, a posljednje dvije pandemijske i izraženije, interes gledatelja posve jasno pokazuje kako Dubrovčani i njihovi gosti baš vole posjećivati ljetna kina. O koncepciji repertoara koji se “slaže” po lokaciji, o ulozi dubrovačkih Kinematografa u kulturnoj slici Grada, te nedavnim kritikama koje su se mogle čuti od pojedinih vijećnika na sjednici Gradskog vijeća razgovarali smo s ravnateljem Nikšom Konsuom.
Suživot
Bilo je dosta nedoumica kako će se odvijati suživot Ljetnog kina Slavica i ugostiteljskog objekta u neposrednoj blizini. Ima li tu problema i jeste li zadovoljni kako funkcionirate kao susjedi?
Ja sam osobno stava da se sve novonastale okolnosti koje baš ne idu na ruku mogu i moraju riješiti isključivo kompromisno kroz dijalog. Tako smo i s našim novim susjedima na kinu Slavica uspostavili prijateljski odnos kroz kojeg oba poslovna subjekta (Kino Slavica i Prosecco bar Fratellos) rade na obostrano zadovoljstvo.
Mi smo im npr. izašli u susret ustupajući im prolaz kroz donji ulaz u kino Slavicu, oni nama na način da kada počinju filmovi smanje glazbu i isključe rasvjetu koja je u razini s našim ekranom. Znači, jednom riječju – kompromis.
Ovim putem poručujem svima koji su kroz novinske članke najavljivali zatvaranje kina Slavice: Prvo reći hop, pa onda skočiti!
Na koji način inače planirate i osmišljavate ljetni kino program – imate li neke posebne programe koje realizirate u Kinu Jadran te Kino Slavici?
Programi u naša dva ljetna kina razlikuju se u konceptu utoliko što je kino Jadran već tradicionalno „rezervirano“ za aktualnu distributersku ponudu, blockbustere, odnosno većinom hollywoodski film. Izuzetak čine Motovunske večeri i programi u suradnji sa DLJI. Ovakav program se odvija u Jadranu uglavnom iz razloga orijentiranosti turista prema jedinstvenom ambijentu unutar zidina, a koji čine većinu publike.
Program u ljetnom kinu Slavica odvija se kontinuirano sa ciljem održavanja živim javnog prostora sa profiliranim programom prvenstveno namijenjenom prikazivanju vrijednog filma, suvremenog i baštinskog, te razvoju filmske i novih medijskih kultura. Za sve istinske ljubitelje sedme umjetnosti koji često puta u mnoštvu komercijalnih programa ne mogu zadovoljiti svoje ukuse, kreirani su različiti programi, koji uz tu istu publiku rastu, mijenjaju se i nadopunjuju novima. To se postiže sustavnim radom na alternativnim programima, stalnim izborima kinotečnih filmova, ciljanih i tematskih ciklusa, koja su nakon upornog i dugogodišnjeg rada danas dobro posjećeni, a publika primjećuje kada takav sadržaj izostane. U kinu Slavica je cijeli program nezavisnog i europskog filma i sufinanciran vanjskim izvorima, što uvelike pomaže u njegovoj realizaciji. Pored filmskog, tu se održavaju i glazbeni programi te različite predstave. Kino Slavica je kao javni prostor namijenjen kulturnim događanjima na dispoziciji i programima različitih udruga civilnog društva te njihovim događanjima.
Cilj različitih koncepata je bilo povećanje i očuvanje raznovrsnosti lokalnih kina te raznolikost repertoara. Iako princip različitih pravaca razvoja jest teži, ima itekako smisla u kompletnoj programskoj slici ustanove.
Kino magistrala
Uključeni ste u veliki projekt Kino magistrala koji svojim sadržajima želi potaknuti i odgajati mladu publiku – dosad smo već imali prilike nazočiti nekim događanjima – mislite li da je ideja o poticanju gledanja vrijednih filmskih ostvarenja, uglavnom europskih, te poticanje mlađih generacija da i sami sudjeluju u kreiranju cjelovečernjih programa, urodila plodom ili se tek razvija?
Programi za mlade su dio suradničkog europskog projekta Kino magistrala a koji od prošle godine provodimo s partnerima iz Splita i Rijeke unutar natječaja za razvoj publike Collaborate to innovate. Međutim, razvoj publike je kontinuiran proces koji godinama traje i koji uključuje sve generacije, ne samo mlade. Osim toga, publika je stalno drugačija jer i ona raste i razvija se, te je s vremenom i zahtjevnija.
Kad već govorimo o mlađim gledateljima, mi imamo programe proslave rođendana od najmanjih nogu, programe za vrtiće, projekcije za osnovne i srednje škole koje nerijetko uključuju i dodatne sadržaje, naši mladi volontiraju na festivalu djece i mladih, itd. U sklopu ovog projekta je u izradi i jedinstveni školski katalog koji će obuhvatiti više od šezdeset filmskih naslova za sve uzraste, a koji će biti popraćeni metodičkim materijalima za profesore.
Obrazac multimedijalne edukacijske platforme koja je nastala kao povezivanje ustanove sa udrugama koje se bave audiovizalnom djelatnošću ali i neformalnim obrazovanjem nastojimo primijeniti na svim razinama jer je praksa pokazala da se suradnjom svih aktera postižu najbolji rezultati. Riječ je naravno o kontinuiranoj suradnji sa Školom filma Šipan i Udrugom Luža iz koje je proizašao i festival djece i mladih koji će ove godine imati svoje jedanaesto izdanje.
Dakle, cijela ta ideja o poticanju gledanja vrijednih filmskih ostvarenja, a koja nije nova samo je možda vidljivija jer se odvija u sklopu nekog projekta, te poticanje mlađih generacija da i sami sudjeluju u kreiranju cjelovečernjih programa ne znači previše ako urodi plodom jednom, već to mora trajati. A kreativnih mladih ljudi kao i onih zainteresiranih za kvalitetne sadržaje ima, samo ih treba programima „izvući na površinu“. Ovaj događaj u sklopu Magistrale je jedan od takvih primjera.
Nedavno smo se na sjednici Gradskog vijeća osvjedočili žestokim kritikama nekih vijećnika na rad Kinematografa – koliko one stoje i koliko su pojedine od njih ukazale na potpuno nerazumijevanje, a i nepraćenje vaših aktivnosti, pa razjasnite neke stvari – koja je uloga dubrovačkih Kinematografa u kulturnom životu Grada, zašto se više ne reklamirate i biste li mogli biti proaktivniji u nekim dodatnim sadržajima koji su vam sugerirani – poput prodaje suvenira, organizacije dječjih rođendana, evenata kojima biste stvorili veći prihod…što uopće kao kulturna ustanova vi smijete od svega toga raditi?
Članak 9. Statuta naše ustanove jasno i nedvosmisleno opisuje djelatnosti kojima se bavimo.
Što se reklamiranja tiče, mi smo zbog koronakrize zadnje 2 godine bili primorani otkazati suradnju s lokalnim medijima, te smo zbog toga manje bili vidljiviji u javnosti (svakako smo bili vidljivi na našim publicitetima u Gradu). Ovim putem iskreno i od srca zahvaljujem onim medijima koji su objavljivali naš program unatoč činjenici da nisu za to bili plaćeni.
Dodatni sadržaji poput prodaje suvenira, organizacije dječjih rođendana, te evenata su itekako prisutni u sklopu naših aktivnosti – svaki vikend ugošćujemo naše najmlađe sugrađane po cijeni rođendanskog paketa u iznosu od 25 kuna.
U drugom kinu poduzeću na području Grada Dubrovnika ta je cijena osjetno veća – u našemu Gradu je čini mi se postalo uvriježeno mišljenje da ako je nešto skuplje, automatski je bolje.
U pravilu da, ali kako što i kako gdje.. suveniri, kako umjetnički tako i komercijalni (Star Wars, Game of Thrones) su standardni dio naše ponude u KIC-u u Luži, a evente organiziramo najviše ljeti na kinu Slavica, pa tako npr. u ovaj četvrtak 23.06. u sklopu projekta Kino Magistrala imamo premijeru hrvatskog filma Baci se na pod redateljice Nine Violić.
Jako bitno je istaknuti da naš najatraktivniji prostor, a to je Luža, već godinama vapi za obnovom krovišta i izolacijom vanjskih zidova. Grad Dubrovnik kao vlasnik nekretnine će po najavama, na naše zadovoljstvo, započeti s projektom spomenute obnove Luže nakon ovogodišnje turističke sezone.
Po ne znam koji put ističem da u prostoru Luže tijekom kišnih dana stavimo sad već 15 kanta koje skupljaju kišnicu – što u prizemlju, što na galeriji, što u projekcijskoj kabini (gdje nam uskoro temeljem natječaja Min. kulture dolazi najnoviji kino laserski projektor vrijedan skoro pola milijuna kuna..), što iza platna u kino dvorani, što od ove godine u kino dvorani u zadnjem redu. Uzimajući u obzir navedeno, Luža nažalost još uvijek ne može iskoristiti sve svoje zaista velike potencijale.
Vijećnici i kino sadržaji
Koliko gradskih vijećnika ili ljudi koji procjenjuju vaša izvješća i aktivnosti posjećuje vaše programe?
S tim detaljima nisam upoznat, iako sam siguran da određeni dio gradskih vijećnika sa zadovoljstvom posjećuje naše programe.
U prostoru Luže se zatvorila prodavaonica Kraša, je li taj gradski prostor ustupljen Kinematografima na upotrebu i što se u njemu može očekivati?
- Tako je, prostor “ex Kraš” je odlukom gradske uprave dan našoj ustanovi na korištenje u vidu zamjenske lokacije za KIC, gdje ćemo i dalje prodavati ulaznice za kulturna događanja na području Grada Dubrovnika, suvenire, te na neki drugačiji način komunicirati s turistima koji ulaze u prostor, no o tome ćemo nekom drugom prilikom. Novi KIC bi se trebao otvoriti početkom srpnja.
Imate li problema s kadrovima, koliko sredstava možete izdvajati za osuvremenjivanje opreme?
– Pronalazak kadra (blagajna, kino projekcija) je postao jako težak proces. Došli smo u situaciju kada na području Grada Dubrovnika privatni sektor svojim relativno visokim plaćama smanjuje interes za radom u javnom sektoru gdje su plaće osjetno niže. Isto tako, mi smo u situaciji da ne možemo zapošljavati strance, a nije realno za očekivati da će netko iz npr. Slavonije ili Like potegnuti u naš Grad da bi radio za neto plaću od cca 4500-5000 kn, u prvom redu zbog životnih troškova u Dubrovniku koji su izuzetno visoki.
Za poboljšanje naše opreme uvijek nađemo sredstava, jer bez kvalitetne opreme nema kvalitetne kino projekcije. Tako smo npr. početkom godine na natječaju Ministarstva kulture dobili 300.000 kn za novi DCP projektor (laserski) za naše kino Sloboda, te se nadamo da će on stići početkom jeseni i na zadovoljstvo naših sugrađana podići razinu kvalitete slike na što se kaže “zadnju riječ tehnike”!
Oko kino Visie imate ugovor s Dubrovačkom biskupijom čiji prostor koristite – često se postavlja pitanje ima li u Dubrovniku potrebe za dvjema zimskim dvoranama što se tiče interesa publike?
Itekako ima interesa za kako 2 ljetna kina, tako i za 2 zatvorene zimske dvorane. Naime, Visia i Slavica su kina na kojima prikazujemo nezavisne europske filmove čije nam prikazivanje u značajnoj mjeri financira EU Media. Svakako treba istaknuti kako publike na takvim filmovima ne manjka, odnosno da ne idu svi u kino samo radi najnovijih filmskih naslova.
I na pitanje – ima li u Dubrovniku dovoljno zainteresirane kino publike ili je takav vid društvenog i socijalnog života posustao pred različitim medijima dostupnosti filmova u vlastitim dnevnim boravcima, što biste rekli?
Apsolutno ima! I pored činjenice da razne web platforme omogućuju gledanje filmova po znatno nižim cijenama, odlazak u kino je sasvim nešto drugo. Proizvod je isti, međutim okolnosti pod kojima se proizvod konzumira su neusporedive. Većina naših sugrađana koji redovito posjećuju naše kino dvorane, odlazak u kino doživljavaju kao jednu vrstu izlaska (umjesto kafića, restorana, itd.) – ovo se posebno odnosi na ljetna kina čija je posjećenost u pandemijsko doba izrazito porasla.
