Izložba multimedijalnog suvremenog dubrovačkog umjetnika Iva Dimnića pod nazivom “Tišina” otvorena je u petak, 28. lipnja u prepunoj Galeriji Dulčić Masle Pulitika.
Multimedijalni suvremeni dubrovački umjetnik Ivo Dimnić se od 2001. pojavljuje na tuzemnoj Art sceni te od 2006. ostvaruje samostalne izložbe. Predstavlja se u Galeriji Dulčić Masle Pulitika izložbom „Tišina“. Riječ je o izboru recentnih skulptura i slika ciklusa kojeg započinje 2021. godine. Autor rastvara ontološka pitanja vezana za ljudsko biće. Vidi se rad zasnovan na unutrašnjim istraživanjima.
U skulpturi se čita pokret u otiscima rukopisa (glina) koji ne ulazi u detalje već izrađuje oznake ljudi ogoljene do srži. Tanke uspravne figure ispisane Giacomettijevim rječnikom prizori su žena i muškaraca samozatajne dubine. Rastvaraju pogled u mišljenje, mir, prazninu uma, slobodu duha, dostojanstvo poniznosti, zahvalnost i dr. Nema maski. Oni su tišina. Minimalističkim rječnikom autor radi ljudska bića u sjedećim kontemplativnim stavovima na manjim postamentima. Istražuje temeljene vrijednosti. Na vrhovima izduženih stijena (koje su prozorima ontološki rastvorene) uprizoruje se čovjek u raznim pozama tijela. Markantna i fluidna bića ocrtavaju istinitost, bivstvovanje u bitku. Skulpture nose nazive: Tišina, Kontemplacija, Esencija, Razmišljanje, Dubina, Misao, Sad, Spokoj, Pogled u istinu, Samospoznaja.
Dimnić označava i oslobađanje od potisnutog u snažnom izvlačenju u tišinu praznine, u istinu. Riječ je o prizorima ljudskog bića koje u grču i kriku izlazi iz crne tanke oznake zida, poput ljudi koji se ukazuju iz crne kutije. Deskriptira se apsurd svijeta i njegova strahotna bol, užas, rana. Koliko god problem bio pojedinačan uvijek je uronjen u opće jer smo dio svijeta, društva, sistema i dr.; napominje se u radu. Poništenje mraka jest ulazak u istinu koja se ukazuje u slobodi od svega i sebe samoga; zaključuje umjetnik. Ljudskog biće u oba medija izražava se kao esencija. U središtu je metafizičko-empirijsko promišljanje.
U slikama Dimnić na bijelom platnu uspostavlja žutu površinu, slika preko nje crne apstraktne znakove radeći dvodimenzionalne građevine rastvorene otvorima. Zapisuje ljudsko biće samostalno i u prisutnosti drugoga. Vidi se osamljenost i simplificiranost. Tijela su na bridovima apstrahirane prostornosti, u pustinji općeg krajobraza praznine.
Tišina spada u bit svetosti; podcrtava izložba.
Živimo u dobu tjeskobe koja je iznutra ljudskog bića i koja se nameće svijetu i drugima. Svijet objektivnih vrijednosti živi kroz bića koja su u tišini i čine tišinu stvarnom jer je poistovjećena s njihovim bićem. U samospoznaji se krećemo teškim i lakim putevima kako bi dospjeli u istinu; izriče Dimnić. To je temeljna predispozicija mogućnosti humanog opstanka na Zemlji. Poniznost je uvijek i u svemu tiha i neophodna procesu. Tišina poniznosti je poniznost sama (Merton). Ona je u miru u svim stvarima i čak je napor poniznosti mir sam.
U metafizičku tišinu uronjen je život, posebno kad se tama buke pojavi. Znanje o sebi počiva u tišini: kodira se. Ukazuje se na samoću kao na putovanje geografskim prostranstvima duha. Pustinje svetosti se nižu u scenama u kojima je čovjek zapisan iskonski. Bivstvovanje u bitku najdragocjeniji je dar i misija svakog pojedinca; duboko se iskazuje u radu. Prisutnost metafizičke tišine je duhovna aktivnost koja je izvorno nužna egzistenciji ljudskog bića time i svijeta i kozmosa: izriče oštroumno i suptilno Ivo Dimnić.
Kustosica izložbe i autorica teksta u katalogu je Petra Golušić, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik.
Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 11. kolovoza 2024.
BIOGRAFIJA
Ivo Dimnić rođen je u Zagrebu 1979. godine. Završio je 1998. godine srednju umjetničku školu Luka Sorkočević u Dubrovniku, smjer slikarski dizajn. Upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer kiparstvo 2000. godine. Diplomirao je 2007. godine u klasi profesora Stjepana Gračana. Dubrovački suvremeni autor izlagao je na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj. Živi i radi u Dubrovniku i Pridvorju.
FOTO: Miho Skvrce
