Započela sanacija i obnova sportskog terena Zlatni potok
U sklopu redovitog održavanja sportske infrastrukture započeli su radovi sanacije i obnove sportskog terena Zlatni potok.
Radovi obuhvaćaju uklanjanje dotrajale gumene obloge, gletanje i bojanje tribina te uklanjanje grafita. Uredit će se i ograda sportskog terena uklanjanjem oštećenog žičanog pletiva te nabavom i ugradnjom novog. Također, predviđeno je bojanje nosive pocinčane podkonstrukcije, obnova sportske podloge s iscrtavanjem linija te izvedba manjih bravarskih radova.
Radove izvodi ugovorni izvođač, tvrtka Atis d.o.o., sukladno ugovorenom programu redovitog održavanja sportskih terena te pripadajućem troškovniku.
Radovi na sportskom terenu Zlatni potok dio su kontinuiranog programa održavanja i obnove sportske infrastrukture Grada, a cilj zahvata je osigurati kvalitetnije, sigurnije i ugodnije uvjete za korištenje sportskog terena svim građanima, posebice djeci, mladima i rekreativcima.
Gradonačelnik Franković sudjelovao u BBC World Service podcastu People Fixing the World: Grad Dubrovnik primjer uspješnog odgovora na prekomjerni turizam
Grad Dubrovnik ponovno je dobio vrijednu međunarodnu potvrdu svojih politika održivog razvoja i upravljanja turizmom. U novoj epizodi podcasta BBC World Service-a People Fixing the World, jednog od najutjecajnijih svjetskih medijskih servisa, Dubrovnik je predstavljen kao primjer grada koji je uspješno odgovorio na izazove prekomjernog turizma kroz strateški pristup, inovativna rješenja i politike usmjerene na kvalitetu života svojih građana.
U emisiji gostuju gradonačelnik Mato Franković i savjetnica za kulturu i turizam Jelka Tepšić, a podcast je snimljen početkom lipnja tijekom posjeta Dubrovniku novinarke BBC-ja Claire Bates koja je na terenu istraživala na koji način grad provodi mjere održivog upravljanja destinacijom.
Posebno je istaknuto kako Dubrovnik više ne promatra turizam isključivo kroz broj dolazaka i noćenja, već kroz ravnotežu između razvoja turizma i očuvanja kvalitete života lokalnog stanovništva. Novinarka Claire Bates u emisiji naglašava kako se tijekom boravka u Dubrovniku i sama uvjerila u rezultate takvog pristupa, ističući da je uživala u gradu te kako ju je posebno dojmila primjena umjetne inteligencije i drugih digitalnih alata u upravljanju turizmom i posjetiteljima.
Među primjerima koje BBC izdvaja nalaze se mjere kojima Grad Dubrovnik sustavno štiti život u povijesnoj jezgri, upravlja posjetiteljskim tokovima te provodi jedinstvene stambene politike usmjerene na zadržavanje stanovništva. Posebna je pozornost posvećena programu Dubrovačke stanogradnje, kroz koji Grad koristi i pravo prvokupa stanova u povijesnoj jezgri, obnavlja gradske nekretnine te ih dodjeljuje mladim obiteljima i obiteljima s više djece, uz niz drugih mjera priuštivog stanovanja kojima se mladima olakšava ostanak i život u Dubrovniku.
U podcastu sudjeluje i ravnateljica Osnovne škole Marina Getaldića Silvana Bjelovučić, koja govori o važnosti očuvanja života unutar dubrovačkih zidina kroz primjer škole koja i danas okuplja učenike u povijesnoj jezgri.
Dodatnu vrijednost predstavlja činjenica da je Dubrovnik u ovoj emisiji predstavljen uz Kopenhagen, jedan od svjetski najprepoznatljivijih primjera održivog urbanog razvoja i upravljanja destinacijom, čime se još jednom potvrđuje međunarodni ugled dubrovačkog modela.
BBC World Service tjedno prati više od 130 milijuna ljudi diljem svijeta, uz snažnu međunarodnu publiku i milijune mjesečnih preuzimanja podcast sadržaja putem platformi BBC Sounds, Apple Podcasts, Spotify i YouTube. Gostovanje Dubrovnika u ovakvom programu predstavlja iznimno vrijednu međunarodnu promociju grada kao destinacije koja uspješno razvija održivi turizam i istodobno stavlja potrebe svojih građana u središte razvojnih politika.
Podcast je dostupan na BBC World Serviceu te na svim većim podcast platformama.
ODRŽAVANJE SPORTSKE INFRASTRUKTURE / Završena obnova tribina i uređenje sportskog terena iznad Gimnazije
U sklopu redovnog održavanja završeni su radovi sanacije sportskog terena iznad Gimnazije Dubrovnik s ciljem poboljšanja sigurnosti, funkcionalnosti i izgleda prostora.
Tijekom izvođenja radova obavljeni su ručni iskopi naslaga zemlje i kamenja iznad postojećih tribina, nakon čega je izgrađen parapetni zid kako bi se spriječili budući odroni na tribine.
Uz to, uređene su tribine i okolni zidovi kroz gletanje, poravnavanje i bojanje, a uklonjeni su i neprimjereni grafiti. Na ogradi sportskog terena uklonjeno je cjelokupno oštećeno žičano pletivo te je ugrađeno novo, dok je nosiva podkonstrukcija obnovljena bojanjem pocinčanom bojom.
Radovi su obuhvatili i postavljanje novih mrežica na golove te izvođenje ostalih potrebnih bravarskih zahvata kako bi teren bio u potpunosti spreman za korištenje.
Sve navedene radove izvela je ugovorna tvrtka Atis d.o.o., sukladno ponudi i troškovniku za održavanje sportskih terena.
Završetkom ove sanacije korisnicima je osiguran sigurniji i uredniji prostor za bavljenje sportom i rekreacijom.
Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja položeni vijenci na Boninovu i Vjetrenom mlinu
Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen križa na Boninovu te kod spomen-obilježja na Vjetrenom mlinu u Dubrovačkom primorju odana je počast hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.
Kod Spomen križa na Boninovu vijence su u ime Grada Dubrovnika položili zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović i gradska vijećnica Katarina Doršner. Uz predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije, počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama odali su državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, predstavnici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, obitelji poginulih branitelja te brojni građani.
Kod spomen-obilježja na Vjetrenom mlinu u Dubrovačkom primorju vijence su u ime Grada Dubrovnika položili pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić i pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća iskazana je trajna zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama koji su svojim doprinosom i žrtvom omogućili slobodu i neovisnost Republike Hrvatske.
Gradonačelnik Mato Franković otvorio izložbu VRO Oluja na Banovini 1995. u Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik
Povodom 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u ponedjeljak, 3. kolovoza, otvorio je tematsku izložbu „VRO Oluja na Banovini 1995.“ u Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik u tvrđavi Imperijal, autorice i ravnateljice Muzeja Varine Jurice Turk.
Izložba je priređena u sklopu višegodišnjeg muzejskog projekta „Hrvatska ratna fotografija“, a donosi odabrane fotografije istaknutog ratnog fotografa Željka Gašparovića nastale na području Banovine tijekom vojno-redarstvene operacije „Oluja“. Autor je Muzeju donirao fotografije te ustupio i snimke nastale 1992. godine na Južnom bojištu, gdje je pratio pripadnike 1. gardijske brigade „Tigrovi“.
Otvarajući izložbu, gradonačelnik Mato Franković istaknuo je važnost Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik u očuvanju povijesne istine o Domovinskom ratu.
“Imamo u gradu savršenu priču, da s malo riječi, ali puno dokaza i fotografija, tekstova, ispričamo stvarnu istinu o Domovinskom ratu i koliko je teško izborena sloboda. Kad znamo da je milijun ljudi vidjelo istinu, znamo da će oni biti i glasnik istine sutra i za buduće generacije“, rekao je gradonačelnik Franković.
Ravnateljica Muzeja Varina Jurica Turk istaknula je kako dokumentarna ratna fotografija predstavlja temelj naše vizualne memorije i jedan od najvrjednijih povijesnih izvora, naglasivši kako upravo fotografi koji svjedoče ratnim događajima svojim radom čuvaju autentičnu sliku vremena za buduće generacije. Posebno je istaknula doprinos Željka Gašparovića, čije fotografije pripadaju samom vrhu hrvatske dokumentarne ratne fotografije.
Na otvorenju se okupljenima obratio i počasni predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Dubrovačko-neretvanske županije Mišo Đuraš koji je naglasio kako je Muzej Domovinskog rata Dubrovnik izrastao u neiscrpan izvor za proučavanje Domovinskog rata te nezaobilazno mjesto očuvanja hrvatske povijesne baštine. Podsjetio je kako je riječ o petoj izložbi posvećenoj vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“, kao i da je Muzej do danas priredio ukupno 75 izložbi te ugostio milijun posjetitelja. Izrazio je zadovoljstvo uspješnom suradnjom s braniteljskim udrugama, uz uvjerenje da će se ona nastaviti kroz nove projekte posvećene očuvanju sjećanja na hrvatske branitelje.
Ovom prigodom u tvrđavi Imperijal postavljena je i stvarna i virtualna izložba „Oluja 1995.-2025.“, kako bi se posjetiteljima omogućio cjelovitiji uvid u cijelu „VRO Oluja“, te da iznova dožive moć dokumentarne ratne fotografije. Izložba prati i događanja na dubrovačkoj bojišnici u vrijeme završnih oslobodilačkih vojno – redarstvenih operacija Hrvatske vojske 1995. godine.
Osim navedenih izložbi u tvrđavi Imperijal, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza na Stradunu ispred crkve sv. Vlaha, na Luži, tijekom domoljubnog koncerta Dubrovačkog simfonijskog orkestra, s početkom u 21 sat, bit će projicirana i virtualna izložba Muzeja „Put u slobodu 1991.–1995.“
Položeni vijenci i svijeće za poginule branitelje i civile u Zatonu
U povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, u ponedjeljak, 3. kolovoza kod spomen-obilježja u Zatonu položeni su vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na poginule branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata.
U ime Grada Dubrovnika počast su odali pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić i pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić, uz predsjednika Mjesnog odbora Zaton Emilija Puljizevića.
Zajedno sa okupljenim vjernicima Župe svetog Stjepana, izaslanstvo Grada Dubrovnika i ove je godine iskazalo pijetet posljednjim dubrovačkim civilnim žrtvama, Franu Goiću (24), pripadniku 163. brigade HV-a, te Danijeli Spajić (25) i Orsatu Domaćinu (17), koji su 3. kolovoza 1995. godine izgubili živote uslijed granatiranja Zatona od strane srpskog i crnogorskog agresora. U istom napadu teško su ranjeni Romana Tomić, Lukša Pavličević i Nikša Matić.
