Prema podacima objavljenima na službenoj stranici Kvaliteta zraka u Republicu Hrvatskoj kvaliteta zraka u Dubrovniku danas je loša.

Na dubrovačkom području službena mjerenja kvalitete zraka provode se na državnoj mjernoj postaji DUBROVNIK na Gorici te na mjernoj postaji Zračna luka Ruđer Bošković u Čilipima, a rezultati mjerenja mogu se pratiti na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije nije ovlašten za praćenje kvalitete zraka, već to radi DHMZ pod nadzorom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Zbog loše kvalitete zraka uzrokovane velikim požarima u Republici Srpskoj Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije izdao je preporuke za javnost.
“Zbog velikog broja požara u našoj županiji, ali i u susjednoj Bosni i Hercegovini svjedoci smo pogoršanja kvalitete zraka. Dim šumskih požara složena je mješavina PM₂,₅ i PM₁₀, ultrafinih čestica, ugljikova monoksida, dušikovih oksida, hlapljivih organskih spojeva, policikličkih aromatskih ugljikovodika i drugih tvari. Prema WHO-u, približno 90 % mase čestica koje nastaju u požarima otpada na PM₂,₅. One prodiru duboko u pluća, a dio može prijeći u krvotok i djelovati na druge organe. PM je kratica od Particulate Matter, što u prijevodu znači lebdeće čestice, a oznaka 2,5 ili 10 znači da su njihove veličine manje od 2,5 ili 10 mikrometara.
Kratkotrajna izloženost ovim česticama može izazvati:
- pečenje i suzenje očiju, nadražaj nosa i grla
- glavobolju, umor
- kašalj, promuklost
- otežano disanje i smanjenje plućne funkcije
- pogoršanje astme i KOPB-a
- lupanje srca, bol u prsima i pogoršanje srčanožilnih bolesti.
Pogoršanje respiratornih tegoba može nastupiti istoga dana, ali i sa zakašnjenjem od nekoliko dana. Ponavljana ili dugotrajnija izloženost povezana je s kroničnim respiratornim i srčanožilnim bolestima.
Kod ozbiljnijih simptoma, poput otežanog disanja, jake ili trajne boli u prsima, znakova infarkta ili moždanog udara, poremećaja svijesti ili naglog ozbiljnog pogoršanja bolesti hitno treba potražiti liječničku pomoć.
Najosjetljivije skupine su:
- djeca, osobito mala djeca
- starije osobe
- trudnice
- osobe s astmom, KOPB-om i drugim plućnim bolestima
- osobe sa srčanožilnim bolestima
- osobe koje rade ili treniraju na otvorenom.
Preporučene mjere
- Pratite službene podatke i preporuke. Obratite pozornost na aktualnu kategoriju kvalitete zraka.
- Smanjite boravak i fizički napor na otvorenom. Odgoditi trčanje, treninge, teške radove i dulje fizičke aktivnosti na otvorenom.
- Boravite u zatvorenom prostoru. Zatvorite prozore i vrata te ventilacijski ili klimatizacijski sustav postaviti na recirkulaciju (ili koristiti HEPA filtere). U uobičajenim klimama sa split sustavom zrak u pravilu već kruži unutar prostorije. Kad se kvaliteta vanjskog zraka popravi, prostor kratko prozračite.
- Ne stvarajte dodatne čestice u zatvorenom prostoru: ne pušite, ne palite svijeće, izbjegavajte prženje i roštiljanje te usisavanje bez odgovarajućeg filtra.
- U vozilu držite prozore zatvorenima, a klimatizaciju postavite na recirkulaciju zraka.
- Ako je izlazak nužan, koristiti dobro priljubljenu FFP2 ili N95 masku. Kirurške i platnene maske ne pružaju pouzdanu zaštitu od finih čestica. FFP2/N95 štiti od čestica, ali ne i od ugljikova monoksida i drugih plinova.
- Osobe s astmom, KOPB-om ili srčanom bolešću trebaju redovito uzimati propisanu terapiju i postupati prema unaprijed dogovorenom planu liječenja. Terapiju ne treba mijenjati mimo liječničkih uputa”, stojij u uputama Zavoda za javno zdravstvo DNŽ.






