Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik i Galerija Flora pozivaju na otvorenje izložbe i performans Konjunktura autora Antonija Kiselića Ledinskog, a koje će se održati u ponedjeljak, 15. rujna u 19 sati u Medijateci galerije Flora
Autor u odnosu na raniji odabir njemu poznatih dominantni okvira performativnih praksi okreće se hrani iz egzistencijalne i političke motiviranosti, pretpostavljajući kako se neutralizacija negativnih učinaka Antropocena može provesti kroz mijenjanje ljudskih obrazaca.
Konjunktura (srednjovj. lat. coniunctura: veza, spoj, od lat. coniungere: združiti) postaje okidač za širenje njegove ideje o potrebi osvještenijeg pristupa prema planetarnim resursima i mogućnostima hrane kao medija ili motiva, čime se postupno nagovještava njegov ulazak u zrelu umjetničku fazu.
Riječ je o djelima u kojima se očituje nastavak identitetske nesigurnosti proizašle iz traume (Zamrznuti osjećaji, 2017.), traganje za vlastitom ali i tuđom ulogom unutar obitelji (Majke, 2025.), kao i nastavak poticanja na društvenu odgovornosti, angažman i preuzimanje rizika (Braća, 2025.) s fokusom na korijene (Vi ste sol zemlje, 2025.) onkraj katoličkog odgoja i doktrine. Kritikom političke ljevice (Izvor je presušio, 2025.) upućuje na krizu ljevice u kapitalizmu, apelirajući na rastući globalni neofašizam (I pršut i čvarci, 2025), njegovo prepoznavanje i potrebu za strukturiranim otporom. U nastavku izložbenog programa, prilikom otvorenja izložbe, umjetnik izvodi performans blagovanja (Hrana, a ne oružje), nudeći okupljenima mogućnost kušanja jednostavnog makrobiotičkog jela od tucane pšenice, slanutka, tikve, kukuruza, krastavaca, soli, maslinova ulja, limunova soka i rendane korice, te začinskih trava iz Florinog vrta.
Konjunktura naglašavaju važnost nastavka vršenja pritiska prema postojećim strukturama moći kako bismo uz postojeće nosive stupove održivog razvoja uvrstili onaj četvrti – kulturu, bez čije mutacije čovječanstvo neće moći neutralizirati prijetnje novog globalnog rata, smanjiti sve veću nejednakost globalnog Juga u odnosu na Sjever, kao i danju degeneraciju ako ne učinimo ključni zaokret do kraja 2030. godine u konzumaciji planetarnih resursa.
Kiselić Ledinsky stoga koriste hranu kao alat, putem kojeg nas potiču na osvještavanje političke uloge hrane, ali i materiju kojom možemo podržati cijeljenje ne samo vlastitog bioma već i planeta, izjednačujući npr. performativno gastronomsko iskustvo ka onom u području umjetnosti, šireći perspektivu s likovnog prikazivanja prema obrazovanju i kritičkom razmišljanju.
Nicolas Bourriaud, suosnivač Palais de Tokyo (Paris) definirao je umjetnički rad koji koristi ove elemente relacijskom estetikom, koju definira kao „skup umjetničkih praksi koje kao svoje teoretsko i praktično polazište uzimaju cjelokupnost ljudskih odnosa i njihov društveni kontekst, a ne neovisni ili privatni prostor.” Iako Kiselić Ledinsky uz prezentaciju vizualnih radova ujedno i kuha, on ipak izvodi svoja teorijska i stečena znanja npr. iz procesa fermentacije hrane, šireći naše gastronomsko iskustvo elementima autobiografskog, znanstvenog, vizualnog ili fiktivnog, uvodeći nas u polje izvedbenog predavanja. Ana Vujanović, teoretičarka izvedbenih studija navodi kako “umjetnici u ovoj relativno novoj disciplini rade na sjecištu između predavanja i izvedbe, tragajući za kreativnim putevima uključivanja tradicionalnih metoda umjetničke komunikacije u predstavljanju njihovih ideja prema publici.”
Dakako da se područje suvremene umjetnosti od futurista sve do Documente u 2022. godini odabirom indonezijskog umjetničkog kolektiva ruangrupe mijenjanja i prihvaća sve šire estetike, Kiselić Ledinsky prati, dokumentira i stvara edukativno-iskustveni proces koji potencijalno može odgovoriti na pitanje: stvaramo li perspektivu za svijet mira nakon Antropocena?
Antonio Kiselić Ledinsky (Bjelovar, 1988.) multimedijalni je autor i producent koji djeluje u području vizualnih i izvedbenih umjetnosti. Kroz produkcijske i umjetničke programe, snažnim i energičnim umjetničkim izričajem, prožetim estetskom jednostavnošću, komunicira o kulturno-političkim i etičko-identitetskim pitanjima. Ostvario je zapaženi angažman na riječkoj i nacionalnoj sceni, podupirući rad i djelovanje nezavisnih organizacija Prostor Plus, Saveza udruga Molekula, Kreativnog kolektiva Kombinat i LGBTIQ centra Druga Rijeka. Idejni je začetnik i umjetnički direktor glazbeno-vizualnog happeninga Six Martinis, koautor i producent međunarodnog izložbenog koncepta BRIDGES, dok je kolaboracije i autorske radove prezentirao unutar 33. Salona mladih, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Zoom Festivala, Ekscene, Prostora Plus, BLOK-a, POGON-a Jedinstvo, Galerije Spandow, Galerije Grolman, Whole Festivala, Galerije Kocka…
