U prepunom atriju Kneževa dvora festivalska publika uživala je sinoć u nezaboravnoj izvedbi glazbeno-scenskog djela Enigma Jarnović koje otkriva intrigantnu priču o životu i tajnama slavnog violinista Ivana Mane Jarnovića. U atmosferi punoj emocijama, poviješću i glazbenom snagom, izvedba je oduševila publiku koja ju je nagradila dugotrajnim pljeskom i ovacijama.
Nastala prema tekstu spisateljice Brigide Masle Dražinić i ideji velikog kazališnog redatelja Ivice Kunčevića, u režiji Helene Petković, izvedba je donijela dojmljiv spoj riječi i glazbe. Publiku su posebno zadivili članovi Kvarteta Ekvinocijo – Đana Kahriman i Iva Vukić (violina), Šimun Končić (viola) te Mihaela Čuljak Martinović (violončelo) – te Festivalski dramski ansambl, u kojem su snažne interpretacije donijeli Nataša Dangubić kao Markiza, Goran Grgić u ulozi violinista te Maro Martinović kao grof.
O ovom glazbeno-scenskom djelu autorica Brigida Masle Dražinić zapisala je sljedeće:
Petnaestak mjeseci prije ulaska francuske vojske u Dubrovnik, na samom zalazu Dubrovačke Republike u Sankt Petersburgu tadašnje novine objavljuju crnim rubom omeđenu vijest :
“Od moždanog udara za biljarskim stolom umro je postariji čovjek.”
Bio je to Ivan Mane Jarnović, star 57 godina, rođen najvjerojatnije na brodu u akvatoriju Dubrovnika. Možda baš iza Bokara i Lovrijenca, u blizini čudesnog ambijenta Kunčevićeve Tužne Jele, jedne od najboljih predstava u povijesti Igara ili s onu stranu Lokruma gdje je Jupa ingeniozno smjestio Anicu i Iva, Nika i Jelu. Vjerojatno tu započinje život, neobična sudbina, misterij virtuoza koji je svojim glazbenim umijećem oduševljavao, a svojim hirovima, ispadima, prohtjevima i ekcesima skandalizirao Europu.
Više nego dovoljno za “brbljanje” i izmjenjivanje saznanja kojima smo ispunjavali vrijeme i prostor te polagano otvarali put trećem spisateljskom rendez-vousu (“Anica i Ruđo”, “Marojica”).
Osebujan lik i misteriozan život glazbenika budi maštu i pisana riječ postala je neophodna, ali ne kao rekonstrukcija Jarnovićevog umjetničkog života, već je bila namjera dotaknuti onu drugu stranu virtuoza, ispričati priču o ovjenčanim, dirljivim, bolnim, ponižavajućim, apsurdnim situacijama u kojima se naš junak našao. Nasloniti fikciju na povijesne detelje iz života možebitnog Raguzea, postaviti pitanja o umjetničkom talentu, karijeri, ljubavi, strasti i mržnji, bjegovima, poroku, identitetu i konačno smrti.
FOTO: Ivana Mitrović
