27.8 C
Dubrovnik
Petak, 4 srpnja, 2025
HomeKulturaZašto danas čitamo i zašto bismo u digitalnom društvu uopće trebali čitati?

Zašto danas čitamo i zašto bismo u digitalnom društvu uopće trebali čitati?

U okviru Mjeseca hrvatske knjige koji je posvećen mladima i čiji je moto “Misli na sebe-čitaj!”, dr.sc. Anita Peti-Stantić s Odsjeka južnoslavenskih jezika Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje i radionicu za srednjoškolce “Čitanjem do (spo)razumijevanja”u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Naslov predavanja potječe od istoimenog naslova knjige koju je 2019. godine dr. sc. Peti Stantić objavila o čitanju. Na predavanju i radionici sudjelovali su učenici Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik, Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik te učenici Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića. 

Na predavanju je bilo govora o važnosti čitanja, o razlozima zašto se danas (ne) čita, o načinima čitanja te o razlozima zašto bi danas trebalo vježbati dubinsko čitanje, kao i o koristima koje se ostvaruju čitanjem knjiga. Dr.sc. Anita Peti-Stantić naglasila je razliku između “čitanja” i “čituckanja” gdje potonji pojam ne postoji u rječniku, ali se definira kao “pomalo, usput, površno” i ono se najčešće povezuje s čitanjem na društvenim mrežama.

-Postavlja se pitanje zašto danas čitamo i zašto bismo danas u digitalnom društvu uopće trebali čitati. Dakle, moj je odgovor na to zato što živimo u pismenoj kulturi. Ne samo da živimo u pismenoj kulturi, nego živimo u toliko pismenoj kulturi u kakvoj nikada nismo živjeli. Dakle, živimo u kulturi, u kojoj svakodnevno, čitajući razne vrste tekstova, na raznim medijima da tako kažem, s papira, digitalno, plakate, reklame, potpise u filmovima, dakle štogod čitate svaki dan, čitamo više nego što su ikad čitali ljudi prije nas – kazala je Peti-Stantić. 

Dotaknuvši se razloga zašto se danas ne čita, Peti-Stantić je prikazala popis iz knjige Miha Kovača “Čitam, da se pročitam”, a s kojima se ljudi poistovjećuju, poput “Više volim gledati serije”, “Nemam vremena”, Ne snalazim se u poplavi ponude knjiga”, a u istoj se knjizi nalaze i prednosti čitanja poput “Ako čitaš, lakše razumiješ druge ljude”, “Ako čitaš, poznaješ više riječi, zato možeš razmišljati o više stvari” i sl. “Činjenica je”, kako kaže Peti-Stantić, “danas čitamo isto kao i prije, ali bitno više u drugim oblicima, a ne samo u klasičnom obliku” referirajući se na kraće i jednostavnije tekstove. Motivacija i koncentracija su promijenjene, a do informacija se može doći lako i brzo koristeći internet, ali je upitna njegova točnost, “stoga je ponekad izuzetno važno koristiti enciklopedije”. 

-Dubinsko čitanje omogućuje stvaranje sinapsi u mozgu koje služe kritičkom mišljenju, “puni” naš um podacima koji su nama osobno važni te potiče kombinatorne sposobnosti. Čitanje je poput penjanja po stubama.-zaključila je Peti-Stantić. 

Korist od čitanja knjiga je velika jer se stvara jedinstvena vježba mozga pomoću koncentracije, dubinskog razumijevanja, sposobnosti kombinatorike, dok znanstvena istraživanja pokazuju da su širina i dubina vokabulara najbolji prediktori čitateljske sposobnosti, a zatim i uspjeha u obrazovanju i intelektualnom napretku. 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA