Pod ovogodišnjim geslom “Zajedno smo jači” danas su u Cavtatu predstavljeni projekti iz Interreg VI-A IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora za kojega je u financijskom razdoblju 2021. do 2027. osigurano 118 milijuna eura.
U našu Županiju je uloženo nešto manje od 20 milijuna eura, a današnja prezentacija šest projekata, Blueconnect, Climbeach, Marrobo, Mowaclim, Smartwater i Waterlink približena je okupljenim šestašima iz osnovnih škola Gruda i Cavtat. Kako su projekti usmjereni na očuvanje mora, pitke vode i obale te odgovornijem upravljanju okolišem, jačanju svijesti o održivom korištenju prirodnih resursa i razumijevanju izazova koje klimatske promjene predstavljaju za lokalne zajednice, od velike je važnosti u ovakve događaje uključivati što više mlađih generacija koje od nas nasljeđuju dobre metodologije, ali i sve ono što dovodi do prirodnih kataklizmi.
Stoga i ne čudi da je državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Kristina Bilić to istaknula odmah na početku svoje izjave koju je dala novinarima:
-Izuzetno nam je drago vidjeti svu ovu dječicu danas ovdje. Nadamo se da će nešto naučiti, a možda u budućnosti netko od njih preuzme naš posao. Ono što nas izuzetno veseli jest što je u Interreg programu čiji je fokus na suradnji Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore na raspolaganju 118 milijuna eura u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Od toga je samo u Dubrovačko-neretvansku županiju otišlo 19,6 milijuna eura. Mislimo da je iznos značajan za ovo područje, a vjerujemo kako će i u sljedećem financijskom razdoblju na raspolaganju biti pozamašan iznos te da će biti dobrih projekata kao i u ovom razdoblju – rekla je.
Odabir Konavala za predstavljanje ovih šest zanimljivih projekata financiranih iz europskih fondova nije slučajnost, jer upravo nas Perica Pušić, pročelnik za EU fondove u Općini Konavle podsjeća na projekt Waterlink u kojemu su i izravno sudjelovali.
-To je posebno značajan i aktualan projekt u ovom trenutku u kontekstu zaštite vode i mora, kao i klimatskih promjena čiji utjecaj već vidimo. Kroz taj projekt smo za naše Komunalno društvo koje brine o konavoskoj vodoopskrbi osigurali nabavu zakonski obaveznog laboratorija koji se nalazi u Moluntu gdje naše društvo vrši svakodnevnu kontrolu kvalitete vode – istaknuo je.
A kako voda ne pozna granice, te smo neizbježno ovisni jedni o drugima što se tiče tih prirodnih resursa, izuzetno je bitna suradnja sa susjednim državama, pogotovo Crnom Gorom zbog dijela cjevovoda kojim se vodom opskrbljuje tamošnje stanovništvo.
Jedan od možda najatraktivnijih štandova za učenike je bio onaj projekta Marrobo gdje je bio izložen sofisticirani podvodni robot. Učenicima je prezentirano kako izgleda dno Jadranskog mora i na koje se načine otkrivaju onečišćenja. Natalija Kavran s Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, je, kao jedan od partnera projekta Marrobo, u koji su uključeni i Pomorski fakultet Sveučilišta u Dubrovniku, Pomorski fakultet iz Kotora, kao i s Općina Neum, pojasnila:
-Kroz projekt je kupljena skupa, sofisticirana oprema, među kojom i podvodni dron kojim su provođeni piloti i koji će biti korišten za monitoring i nadzor u ekološke svrhe, kao i za daljnja istraživanja. Dronom su uzimani uzorci u Dubrovniku, Kotoru i Neumu. Uzorci su testirani na mikroplastiku i prisutnost teških metala, a uzimani su dva puta tijekom 24 mjeseca, u svakom gradu na pet lokacija.
Prema njenim riječima, razloga za zabrinutost, nakon očitanja rezultata, nema:
– Rezultati su takvi da ne bismo trebali biti zabrinuti, ali bismo trebali raditi na tome da smanjimo uzroke, iako koncentracije nisu takve da bi bile opasne po ljudsko zdravlje. Na sve tri lokacije stanje je isto : Dubrovnik, Kotor i Neum su podjednako čisti. Uzorci su uzimani na tzv. ‘kritičnim lokacijama’, odnosno na plaži, na prilazu luci, u gradskoj jezgri, blizu kaveza akvakulture bilo da su to školjke ili riba te na otvorenom moru – kazala je.
Osim ova dva projekta, učenici i posjetitelji su se mogli upoznati s projektom „Blueconnect“ i kroz mikroskop vidjeti kako izgleda jaje srdele – ribe koju mnogi vole pripremati na gradelama – te saznati kako projekt doprinosi očuvanju osjetljivog morskog ekosustava koji je sve više ugrožen rastom temperatura mora. Projekt „Climbeach“ za jedan od glavnih ciljeva ima zaštitu jadranskih plaža, a na štandu su se zainteresirani mogli upoznati čemu služe sonde za mjerenje temperature mora, saliniteta, morskih struja i valova te kako se prikupljeni podaci koriste za očuvanje okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama. Projekt „Mowaclim“ predstavlja načine borbe protiv salinizacije rijeka, jednog od velikih izazova uzrokovanih klimatskim promjenama, a kod nas je to posebno zanimljivo zbog doline rijeke Neretve za praćenje porasta razine Jadranskog mora te kako te promjene utječu na život lokalnog stanovništva i poljoprivredu.
Na štandu projekta „Smartwater“ moglo se saznati kako se kvaliteta vodnih okoliša danas prati i analizira uz pomoć umjetne inteligencije i suvremenih tehnologija daljinskih istraživanja, te razgledati moderne istraživačke sonde, bespilotne letjelice i upoznati se s inovativnim metodama praćenja stanja vodenih okoliša.
Što su nam podrobnije rekli Perica Pušić iz Općine Konavle, državna tajnica Kristina Bilić i Natalija Kavran s prometnog fakulteta u Zagrebu pogledajte u videu u nastavku:
