U svetište Gospe od milosrđa od 4 sata jutros pristižu vjernici i hodočasnici. Pale se svijeće, polažu zavjeti. Slavi se blagdan Male Gospe, spomendan rođenja Blažene Djevice Marije.
Marijino rođenje je pretkazano i naviješteno u Starom zavjetu. Zove se tako, budući da se slavi “mala Marija”, spomendan Marijinog rođenja, za razliku od “Velike Gospe”, blagdana Marijinog uznesenja na nebo, 15. kolovoza. Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu. Za crkveni kalendar je karakteristično da se za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov “rođendan za nebo”, to jest njihov smrtni dan.
U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje – Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: “Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. – Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.” Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovijedan, vrlo je drag puku.
U svetištu Gospe od Milosrđa u Gospinu polju jutros od 4 se služe svete mise. Tijekom jutra i prijepodneva mise će se služiti svaka dva sata odnosno u: 4:00; 6:00; 8:00; 10:00 i 12:00 sati, a poslijepodne u 17:00 i 19:00 sati.
